Mrljavac

5000-5200 kuna, ako je opća nesposobnost.

Opća ili profesionalna nesposobnost?

7900 kn. Nije loše.

Bad day. http://www.natelki.net/view_video.php?viewkey=5b6bbd91822c0c7b835f&page=&viewtype=&category Car alarm-security http://www.natelki.net/view_video.php?viewkey=0928b05a7e228a89c379&page=&viewtype=&category=

Uđe Mujo u banku i traži da mu isplate 200 eura. Službenik pripremi pare, pruži mu formular: - Potpišite ovdje... - Neću ja ništa potpisivati. - ?! ... Ali bez potpisa nema isplate. - Ne mere, jel? Odo onda ja u drugu banku. Pređe ti Mujo preko puta u drugu banku. - Dajte mi 200 e. - Evo, potpišite ovdje... - Neću ti ja ništa potpisivati. Babo mi je rek'o da ništa ne potpisujem. - ?! ... Jeste li vi Bosanac? - Jašta!!! Službenik uzme čekić ispod šaltera i mazne Muju po glavi: - POTPIŠI OVDE, JEBO TE OTAC BLESAVI!!! Potpiše Mujo. Izvolite. 50, 100, 150, 200. Izađe, sretne službenika iz prve banke. - I? Jeste li dobili pare? - Da. - Bez potpisa??? - Jok, potpis'o. - Pa, što niste kod mene potpisali?! - Eee, pa niste mi objasnili...

Možeš se žaliti, ali šanse su male. Žalba se vrti u istim onim krugovima koji su dali i prvo rješenje i teško da će oni sami sebe ispravljati (kako je ono rekao Zelena beretka: vrana vrani ne kopa oči). Ustavni sud? E tu ćeš se načekati, a oni će u najboljem slučaju da presude u tvoju korist (nakon 2-3 godine), što ne znači da ćeš automatski dobiti veći omjer rat-mir ili opću nesposobnost, već se mora opet ići na vještačenje odnosno procjenu radne sposobnosti pa kako bude-bude, a ne vjerujem da će bitno promijeniti stav u tvoju korist, pogotovo kada vide da si pokušao i sa Upravnim sudom. Tvoja je odluka kako ćeš dalje, ali ja bih (da sam na tvom mjestu) postupio onako kako sam napisao u svom prethodnom postu, a ti se još raspitaj i sam odluči. Sretno . I poštenog čovjeka možete potkupiti, samo morate pošteno i platiti.

2800-2900 kuna. Nastavi sa liječenjem i kontrolama, pokušaj odležati bolnicu ili dnevnu bolnicu te opet za 7 mjeseci putem svog liječnika opće prakse zatraži obnovu postupka-vještačenja (pogoršanje bolesti) ako budeš ishodio medicinsku dokumentaciju s kojom to možeš potvrditi. Kontrola 2008. znači da ćeš opet biti pozvan na vještačenje da se vidi dali se liječiš i dalje ili si možda ozdravio pa da te "sasjeku" ili čak smanje mirovinu ako ne nastaviš sa liječenjem. Tada je svašta moguće, ali nemaš razloga za strah, samo nastavi na redovne kontrole tamo gdje se liječiš.

oko 6200 kn.

Prvi savjet je da pišete malim slovima.

oko 3000-3100 kuna.

A gdje, u kojem gradu? Nalazni ured Policijske uprave zagrebačke nalazi se u Heinzelovoj 98, a broj telefona je 6333 439.

Ne.

Samo se ti zabavljaj. Nitko ti ne brani. Baš ti "leži" zapovjedanje. Predlažem da budeš Administrator. Vidi se da si sposoban, a mi nesposobni. :lol:

Morat ćemo temu preseliti u Caffe. :cool2:

Prebačeno u knjigu gostiju. Vaše je pravo da se žalite, a kako će to drugi prihvatiti to je druga pjesma.

Čudna i to poprilično. Izlazak na vještačenje je lutrija. Vještaci imaju različita mjerila za ocjenu invalidnosti odnosno radne sposobnosti kao i omjera rat-mir. Da se njihovi nadređeni drže Uredbe o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju ne bilo takvih "čudnih" ocjena radne sposobnosti i nelogičnosti, a da ne govorimo kako se u velikom broju predmeta ne postupa objektivno. :evil:

Ako nije bio ranjavan, a dobio taj omjer i opću nesposobnost samo na PTSP onda je odlično prošao.

http://video.tinypic.com/player.php?v=4z36vx1 :evilw:

http://video.tinypic.com/player.php?v=5yahx8o u mp3 formatu :evilw:

Molio bih Vas da ubuduće viceve i sl. dosjetke objavljujete u temi "Biseri". Hvala.

Zašto je bolje biti muškarac? Na filmovima je gotovo uvijek žena gola Za godišnji odmor do 5 dana ti treba samo jedan kofer Tvoji frendovi ti NE seru svaki put kada smršaviš ili se udebljaš Ne trošiš na frizere ogromne novce i stalno si nezadovoljan Kada vrtiš kanale na TV-u, NE moraš zastati na svakom gdje netko plače Tvoja stražnjica nije faktor u razgovorima za posao Nijedan orgazam nije lažan Ne moraš tegliti torbu beskorisnih stvari svuda kamo pođeš Razumiješ zašto su stripovi smješni Možeš se istuširati i spremiti za 15 minuta Kod sexa NE moraš brinuti o svojoj moralnoj reputaciji Ako te netko zaboravi pozvati na neku proslavu, još uvijek ti može biti prijatelj Tvoje donje rublje košta 10 E za pakiranje do 3 komada Ne moraš brijati ništa ispod brade Ne moraš se svako jutro buditi pored dlakavog dupeta Nitko NE primjeti DA imaš 34 i DA si neženja Sve na tvom licu može ostati u originalnoj boji Možeš biti predsjednik Tri para cipela je više nego dovoljno Predigra nije neophodna Možeš skinuti majicu kada je vruć dan Mehaničari ti uglavnom govore istinu Možeš s prijateljem u tišini satima gledati nogomet, bez pomisli: "Možda je ljut na mene?" Stalno si u jednom raspoloženju Znaš najmanje 5 načina DA otvoris bocu piva Možeš sjediti raširenih nogu, bez obzira što si obukao Daljinski upravljač je samo tvoj Ljudi NE bulje u tvoje grudi, kada pričaš s njima Možeš kupovati prezervative, a DA te prodavač NE zamišlja golog Možeš racionalizirati svako ponašanje izrazom: "Jebi Ga!" Povremeno sočno podrigivanje je očekivana gesta Nikad se nećeš odreći seksa zato što "nisi raspoložen" Pornići su pravljeni samo za tebe Ne moraš zapamtiti svačiji rođendan To što NE voliš neku osobu NE predstavlja prepreku dobrom seksu Kada ideš na wc, NE moraš se pretvarati DA se ideš "osvježiti" Red ispred muškog WC-a je 80% kraći A to je tek početak gomilanja prednosti...

Rijetko tko pije za upravljačem dok vozi. Ali u birtiji........ Drhte ruke, oko moje plavo, Oj rakijo odnio te đavo Mlad sam momak, velika je šteta Što po mozgu rakija mi šeta...

Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogu ostvariti svi osiguranici osim poljoprivrednika i članova njihovih kućanstava. Stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije osnova za prestanak ugovora o radu zaposlenika. Ugovor o radu prestaje dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, a ne zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kada se utvrdi da kod zaposlenika postoji profesionalna nesposobnost za rad, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka, ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban, što je više moguće, ponuđeni poslovi moraju odgovarati poslovima koje je zaposlenik prethodno radio. Ako se invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti tj. ako je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad određena sa mirovinskim faktorom 0,3333, ili sa mirovinskim faktorom 0,5 za osiguranike čija je invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću , poslodavac mora uspostaviti Prijavu o promjeni tijeka osiguranja - tiskanicu M-3P, i u istoj upisati podatke o: - datumu priznanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad; - radnom vremenu osiguranika nakon ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (tiskanica M-3P). Tiskanica M-3P dostavlja se Odjelu poslova matične evidencije nadležne područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (skraćeno: Zavod). Ako poslodavac nije uspostavio tiskanicu M-3P za prijašnjeg korisnika prava na rad sa skraćenim radnim vremenom, potrebno je da to što hitnije učini. Podatke je potrebno izmijeniti zbog toga što: - Zavod mora uspostaviti podatke o stažu osiguranja i osnovici osiguranja za razdoblje za koje osiguranik ne radi; razmjerno prema nepunom radnom vremenu. - što Zavod mora uspostaviti R-S obrazac za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. - što poslodavac mora u R-S obrascu upisati podatke za korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Propisano je da se korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punog radnog vremena. Osnovica za plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja od 1999. godine propisana je Zakonom o plaćanju doprinosa u 1999. godini Propisano je da za osiguranike – korisnike invalidske mirovine Republika Hrvatska plaća doprinos na osnovicu osiguranja – prosječnu bruto plaću iz prethodne godine u Republici Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku, razmjerno stažu. Osnovica za plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za ovu kategoriju osiguranika utvrđena je na istovjetan način i u 2000. i u 2001. godini. U godini 2002. osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja je proračunska osnovica koja je propisana Zavod uspostavlja Prijavu o stažu osiguranja, naknadi plaće i osnovici u vezi sa profesionalnom rehabilitacijom, invalidskom mirovinom zbog profesionalne nesposobnosti za rad – tiskanica M-6P, i u istu upisuje staž osiguranja i svotu osnovice. Poslodavac koji zapošljava korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koji radi nepuno radno vrijeme, mora popuniti R-S obrazac. Tko se zakonom smatra invalidnom osobom? To je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje, koje za posljedice ima trajnu ili najmanje 12 mjeseci umanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu. Naglasak na „smanjenim mogućnostima zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu“. Nadalje, Zakon propisuje da je „osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti“ i osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta ali jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednikim ili sličnim poslovima, ima za posljedicu trajnu ili najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti, zaposliti i raditi na tržištu rada pod općim uvjetima. Osim toga, Zakon iznimno propisuje da se „osobom s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti“ može smatrati i osoba s invaliditetom, čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe, ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti. Koje su to osobe „s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti“? Zakon propisuje da su to: 1.korisnici novčanih naknada do zaposlenja, koji su ta prava ostvarili na temelju propisa o socijalnoj skrbi; 2. osobe s profesionalnom nesposobnošću za rad utvrđenoj prema propisima o mirovinskom osiguranju; 3. osobe koje su ostvarile pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata; 4. osobe koje su ostvarile pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; 5.učenici s teškoćama u razvoju i učenici s većim teškoćama u razvoju utvrđenim prema propisima o srednjem školstvu; 6.osobe s invaliditetom a starije od 21 godine, koje pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili rad ne mogu ostvariti prema prethodno nabrojenim uvjetima za toč. 1 do 4. Tko utvrđuje invaliditet i smanjenu radnu sposobnost? Za svaku skupinu navedenu pod točkama 1. do 5. mjerodavno je nadležno tijelo koje odlučuje o pojedinim pravima. Dakle zahtjev za utvrđivanje takvog invaliditeta, odnosno smanjene radne sposobnosti mora se podnijeti tim tijelima. Za utvrđivanje invaliditeta i smanjene radne sposobnosti za starije od 21 godine (osobe iz toč. 6) zakon propisuje da se to utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog liječnika nadležnoga za socijalnu skrb. Postupak utvrđivanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pokreće se na zahtjev invalidne osobe ili zahtjev njezinog zakonskog zastupnika ili skrbnika. Međutim, poticaj za podnošenje zahtjeva za pokretanje tog postupka, mogu dati i izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, roditelj, socijalni radnik i defektolog. Zakon posebno naglašava da se upisom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom automatski stječu prava. Koja su moguća prava? Prava koja se mogu ostvarivati nakon provedenog postupka i utvrđivanja invaliditeta, odnosno smanjenja radne sposobnosti su sljedeća: -profesionalna rehabilitacija -pravo na zapošljavanje pod određenim općim uvjetima na tzv. otvorenom tržištu rada -zapošljavanje pod posebnim uvjetima u zaštitnim radionicama, a tu spada i samozapošljavanje otvaranjem vlastitog obrta, vlastitog trgovačkog društva, obavljanje samostalne djelatnosti ili zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu. Ako se radi o zapošljavanju na „općem tržištu rada“, to se odnosi na obvezu tijela državnih uprava, tijela sudbenih vlasti, jedinice lokalne samouprave, tijela ostalih javnih službi i raznih fondova i drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske, da moraju imati zaposleno do 31. 12. 2004. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 49 zaposlenih, do 31. 12. 2008. najmanje jednu invalidnu osobu na 32 zaposlena, da bi 2020. godine trebali zapošljavati najmanje jednu invalidnu osobu na 16 zaposlenih. Radi uključivanja u mogućnost otvarivanja prava invalida prema tom novom Zakonu, savjetuje se invalidima koji misle da ispunjavaju uvjete koje su ukratko opisani, neka pokrenu postupke za utvrđivanje njihove invalidnosti, odnosno smanjenje radnih sposobnosti. Liječnik Vas može predložiti za vještačenje u mirovinskom u cilju odlaska u invalidsku mirovinu ali dali će to uvažiti vještak i komisija to je nešto sasvim drugo. Za iznos mirovine ćete morati otići u mirovinsko pa će Vam oni izračunati jer uzimaju se razni faktori i Vaša plaća koju ste dobivali unazad koliko imate staža. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi HZMO-a. Tiskanica zahtjeva može se kupiti u «Narodnim novinama» a može se i sam napisati. Bitno je da se navedu svi bitni osobni podaci (ime i prezime, dan mjesec i godina rođenja, matični broj građana i eventualno osobni broj osiguranja).Nadležnost za primanje zahtjeva za invalidsku mirovinu i rješavanje toga zahtjeva određuje se prema slijedećim mjerilima, i to kako slijedi: 1/Nadležna je područna služba HZMO-a na području na kojem je osoba koja podnosi zahtjev osigurana; 2/Međutim, ako je podnositelj zahtjeva izvan radnog odnosa dulje od 12 mjeseci ili je izvan osiguranja kao obrtnik, samostalna djelatnost ili poljoprivrednik, a od posljednjeg zaposlenja, odnosno osiguranja je proteklo više od 12 mjeseci, nadležna je područna služba na području koje je prebivalište osobe koja podnosi zahtjev; 3/ Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje. Pri podnošenju zahtjeva za invalidsku mirovinu, potrebno je priložiti slijedeće dokumente i tiskanice: - tiskanicu 1-IN (Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika); - tiskanicu 2-IN (Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja) – popunjava ga poslodavac ako je osiguranik u radnom odnosu; - radnu knjižicu ( ili fotokopiju); - te ostalu medicinsku dokumentaciju.

Ako se prijavila 1992. god. nema status dragovoljca po zakonu ne može niti imati jer je uvjet da je morala provesti vrijeme u postrojbi od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. . Dakle ima status branitelja ako se prijavila u neku regularnu postrojbu. Ako ima PTSP, a nije podnijela zahtjev za priznavanje statusa HRVI i tu je napravila grešku i tu je još zakinuta za koeficijente u slučaju eventualnog odlaska u mirovinu. Treba izvaditi potvrdu iz postrojbe gdje je bila i koliko je sudjelovala u obrani suvereniteta RH i obavezno ratni put te potvrdu da se nije udaljavala iz postrojbe. Neka nastavi redovno liječenje zbog PTSP-a i napravi psihološko testiranje, a potom može putem svojeg liječnika opće prakse podnijeti zahtjev za vještačenje u mirovinskom zbog eventualnog odlaska u invalidsku mirovinu. Možda će moći i ishodovati status HRVI ukoliko se promjeni Zakon odnosno rok za podnošenje zahtjeva očemu se nešto i priča pa će joj koeficijent biti malo veći.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. (4) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ukoliko: – nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili – nije regulirao obvezu služenja vojnog roka. (5) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. Možda ste tu imali prekid ili ne ispunjavate neki od ovih uvjeta.