Mrljavac

Možemo samo pogađati. Ovisi o ratnom putu, dali ćete dobiti profesionalnu ili opću nesposobnost, omjer rat-mir................. To možete pitati kada prođete vještačenje i dobijete rješenje. Do tada od dana podnošenja zahtjeva čeka se (u Osijeku) oko 2 mjeseca, a nakon vještačenja oko 1 i pol mjesec u prosjeku iako i to može biti nekad kraće nekad duže. Tako je otprilike (pretpostavljam) i u dugim županijama. Morate se strpiti. Ovako možemo samo nagađati Pozdrav. Još da dodam da ćete ako se ne žalite na rješenje o procjeni radne sposobnost još cca 2 mjeseca čekati i na rješenje o iznosu mirovine.

Portal je odličan (nemojte steći dojam da ga hvalim jer sam moderator, nego je to istina), a iz raznih tema možete jako puno toga i naučiti, iako ima i "bezveznih" tema, kao i zachatavanja i ostalih gluposti ali to je cijena koju moraju platiti i ostale web stranice i forumi i tako mora biti jer svako ima pristup i od toga se ne može pobjeći. Što se tiče droge (marihuane) bezpredmetno je o tome rasprljavati. Ne kažem da djeca ne bi trebala da se sa time upoznaju kroz pravilan način edukacije o štetnom ili tobože zdravom učinku na ljudsko zdravlje, ali ovaj portal je predviđen za nešto sasvim drugo. Ne vidim zašto bih Vas odvraćao u sudjelovanja u raspravama, a Vaša je stvar dali ćete ostati na forumu. Tema je otišla predaleko i u krivom smjeru pa Legalega ja ću to lijepo zaključati i mir u kući.

HRVI nema prednost u pravu na ostvarivanje dječjeg doplatka, već se to regulira cenzusom. Dohodovni cenzus Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik ako mu ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2007. godinu iznosi 3.326,00 kn. Pravo na doplatak za djecu od 1. siječnja 2007. godini stječe korisnik čiji prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva korisnika, ne prelazi 1.663,00 kn. Utvrđivanje dohodovnog cenzusa Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj dohodaka a) od nesamostalnog rada b) od samostalne djelatnosti c) od imovine i imovinskih prava d) dohodak od kapitala e) dohodak od osiguranja f) od drugog dohotka i g) drugih primanja umanjenih za svotu poreza i prireza koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva prema propisima o porezu na dohodak i odredbama ZDD. Pod drugim primanjima koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva, podrazumijevaju se mirovine ostvarene u inozemstvu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade za porodiljni dopust i naknade zbog nezaposlenosti. Dohodak, prema Zakonu o doplatku za djecu je: plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu i inozemstvu, mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada, dohodak od obrtničke djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i od drugih samostalnih djelatnosti, dohodak od zakupnina i najamnina, dohodak od iznajmljivanja postelja, soba i apartmana putnicima i turistima, dohodak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, dohodak od otuđenja i davanja na korištenje nekretnina i imovinskih prava, dohodak od dividende i udjela u dobiti i kamata te dohodak po osnovi osiguranja života i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u upravnom postupku utvrđuje ukupni dohodak kućanstva na osnovi potvrda isplatitelja prihoda u kojima će biti naveden ostvareni prihod, umanjen za svotu poreza i prireza. Dohodak od nesamostalnog rada, odnosno od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, porodiljnog dopusta i sl., dokazuje se potvrdom isplatitelja tog dohotka, odnosno naknade (poslodavca, Zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje i dr.) i potvrdom ili rješenjem nadležnoga poreznog tijela o ostvarenom dohotku od samostalne djelatnosti podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini. Ostvareni dohodak kućanstva treba biti prikazan uz odbitak poreza i prireza. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, po službenoj dužnosti, utvrđuje isplaćeno mirovinsko primanje, što znači da podnositelj zahtjeva ne treba dostavljati potvrdu o isplaćenoj mirovini niti za sebe niti za članove svoje obitelji. Međutim, radi bržeg i ekonomičnijeg postupka, potrebno je dostaviti mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o priznanju prava na obiteljsku mirovinu. Određivanje svote doplatka za djecu Svota doplatka za djecu određuje se ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno. Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% od proračunske osnovice po djetetu. Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34% i 33,66%, od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% od proračunske osnovice po djetetu. Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 50%, od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% od proračunske osnovice po djetetu. Za dijete bez oba roditelja ili - za dijete čija su oba roditelja nepoznata, - nepoznatog prebivališta, - potpuno nesposobni za samostalan život i rad, - ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25%, a za dijete s jednim roditeljem ili - za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat, - nepoznatog prebivališta, - potpuno nesposoban za samostalan život i rad, - ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15%. Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka. Za djecu s težim oštećenjem zdravlja pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka određuje se u visini od 25% od proračunske osnovice. Određivanje pronatalitetnog dodatka Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete. To znači da se, uz određenu ukupnu svotu doplatka određenu rješenjem, korisniku dodaje 500,00 kn ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn ako koristi doplatak za više od troje djece. Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu od 1. 1. 2007. Proračunska osnovica za 2007. godinu iznosi 3.326,00 kn Dohodovni cenzus (50% od proračunske osnovice) iznosi 1.663,00 kn. Cenzusne grupe - prva - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kn) - druga - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33% (543,14 kn), a ne prelazi 33,66% (1119,53 kn) proračunske osnovice i - treća - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66% (1119,53 kn), a ne prelazi 50% (1663,00 kn) proračunske osnovice. Svote doplatka za djecu u 2007. godini U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to: - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn), doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kn, a ne prelazi 1663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn - za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn) - za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn) - za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn) - za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi 374,18 kn - za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu s težim oštećenjem zdravlja) svota doplatka iznosi 831,50 kn. Izmjenom Zakona od 1. siječnja 2007. snižen je prvi dohodovni cenzus s 20% proračunske osnovice (665,21 kn) na 16,33% (543,14 kn), što znači da najvišu svotu doplatka od 299,34 kn mjesečno ostvaruje korisnik ako mu prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 543,14 kn. Budući da je određeni broj korisnika kojima dohodovni cenzus prelazi 543,14 kn u 2006. godini ostvario pravo na doplatak za djecu u svoti od 299,34 kn, Zakonom je određeno da im se do 28. veljače 2007. neće smanjiti već određena svota doplatka ako im dohodovni cenzus ne prelazi 20% proračunske osnovice tj. 665,21 kn. Od 1. ožujka 2007. navedenim korisnicima odredit će se doplatak prema novim odredbama Zakona, a na osnovi dohotka ostvarenog u 2006. godini. Što se tiče prava branitelja: Djeci smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, pripada doplatak za djecu u najvišoj predviđenoj svoti. Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, je hrvatski branitelj koji je: a) poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., b) ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru, c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997., d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, najkasnije do 31. prosinca 1997., a nakon toga roka uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se u postupku vještačenja propisanim člankom 123. stavkom 1. točkom 8. ovog Zakona, e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili f) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a do smrti je bio priznati HRVI I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe. Pored djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pravo na doplatak za djecu u najvišoj predviđenoj svoti imaju i djeca nestalih i djeca još uvijek zatočenih hrvatskih branitelja. Status djeteta smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeteta zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja dokazuje se rješenjem nadležnoga županijskog ureda uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba. Kao dokaz može poslužiti i rješenje o priznanju prava koje je dijete ostvarilo kao član obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branitelja, prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Navedenoj djeci od 1. siječnja 2007. pripada svota doplatka u svoti od 374,18 kn mjesečno. U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja, osim odredbe o visini doplatka za djecu, primjenjuju se sve ostale odredbe Zakona o doplatku za djecu.

Xsara trenutno ima dovoljno svojih problema, vratit će se.

Anonimac. Ljepše bi izgledao vaš tekst da pišete malim slovima. Ovako izgleda kao da galamite. Pročitajte (ako Vam nije teško pravila foruma), a to su pravila koja bi trebalo koristiti i na ostalim forumima i news grupama jer pisanje velikim slovima............

Rastava bi trebala biti razdvojenost supružnika, ali ne i prekid braka, a razvod prekid braka. Ja mislim da je tako.

Pa treba "šporet" nekad i ugasiti da se o,ladi, otvoriti kućište i usisati prašinu iznutra, pogotovo oko ventilatora.

UREDBA O MEDICINSKOM VJEŠTAČENJU U MIROVINSKOM OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovom Uredbom uređuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 113. stavka 1. i članka 120. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), način imenovanja, područje i način njihova rada, kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju. (2) Ovom Uredbom uređuje se i postupak revizije, broj članova, način imenovanja i rada stručnog povjerenstva za reviziju i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije. Članak 2. (1) Kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog osiguranja potrebno za osiguranika utvrditi invalidnost i tjelesno oštećenje, a za člana obitelji opću nesposobnost za rad, nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) koja rješava o pravu, utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka. (2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka donose nalaz i mišljenje i o neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti (članak 36. Zakona) (3) Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju u prvom stupnju vještaci, a u drugom stupnju viši vještaci. (4) Vještaci i viši vještaci moraju se u svojem radu držati Zakona, ove Uredbe i drugih propisa, te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti. Članak 3. Područje rada vještaka i višeg vještaka je područje Republike Hrvatske. II. VJEŠTACI Članak 4. (1) Vještak i viši vještak poslove vještačenja samostalno obavlja kao profesionalnu djelatnost. (2) Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: ministar) daje odobrenje za obavljanje poslova vještaka i viših vještaka iz reda doktora medicine - specijalista medicine rada, opće medicine, interne medicine, psihijatrije, neurologije, ortopedije, fizikalne medicine, reumatologije i drugih specijalnosti, s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti. (3) Odobrenje za obavljanje poslova vještačenja može se dati osobi iz stavka 1. ovoga članka pod sljedećim uvjetima: 1) da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, 2) da je državljanin Republike Hrvatske, 3) da je radno sposoban za obavljanje poslova vještačenja, 4) da je potpuno poslovno sposoban, 5) da ima odobrenje za samostalan rad u svojoj struci, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak odnosno viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju, zaposlenik je Zavoda. (5) Vještak i viši vještak iz stavka 4. ovoga članka, osim uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka, mora ispunjavati uvjet znanja jednog stranog jezika. Članak 5. (1) Zahtjev za odobrenje za obavljanje poslova vještačenja podnosi se ministru koji rješenjem izdaje odobrenje za vještačenje, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe. (2) Uvjete za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i višeg vještaka u pogledu medicinsko-tehničke opreme propisuje ministar i ministar zdravstva. Članak 6. Upravno vijeće Zavoda određuje broj vještaka i viših vještaka na prijedlog ravnatelja Zavoda. Članak 7. (1) Vještaci poslove vještačenja obavljaju u prostorijama područnih služba Zavoda, a viši vještaci u prostorijama Središnje službe Zavoda. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak može, ako je to neophodno zbog zdravstvenog osiguranja osiguranika, odnosno osigurane osobe, vještačenje obaviti i izvan prostorija područne službe Zavoda. Članak 8. (1) Ako vještak, odnosno viši vještak ne može privremeno obavljati poslove vještačenja zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga duže od 30 radnih dana neprekidno, dužan je o tome izvijestiti ravnatelja Zavoda. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelj Zavoda može izvršiti za to razdoblje preraspodjelu poslova na drugog vještaka, odnosno višeg vještaka. Članak 9. (1) Odobrenje za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti prestaje ako vještak odnosno viši vještak: 1) umre, 2) postane invalidom rada, 3) izgubi poslovnu sposobnost, 4) izgubi hrvatsko državljanstvo, 5) bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od šest mjeseci ili mu je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještaka odnosno višeg vještaka, 6) izgubi odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. (2) Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka donosi ministar. (3) U ministarstvu nadležnom za mirovinsko osiguranje vode se evidencije o izdanim odobrenjima za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i viših vještaka, kao i rješenjima o prestanku tih odobrenja. Članak 10. (1) Ravnatelj Zavoda, nakon raspisanog javnog natječaja, zaključuje ugovor o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka koji ima odobrenje za obavljanje te djelatnosti (članak 4.). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se za razdoblje od četiri godine i može se obnavljati putem javnog natječaja nakon isteka vremena za koje je zaključen. (3) Ugovor iz stavka 1. ovog članka može se na prijedlog Stručnog povjerenstva za reviziju raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen, i to: - ako su mjerila za donošenje nalaza i mišljenja o invalidnosti pojedinog vještaka, odnosno višeg vještaka bitno različita od mjerila drugih vještaka, odnosno viših vještaka, - ako učestalo postupa suprotno odredbi članka 18. stavka 4. ove Uredbe, - ako u broju rješavanih predmeta na temelju kojih se stječu prava iz mirovinskog osiguranja bitno odstupa od drugih vještaka, - ako vještak, odnosno viši vještak ima nekorektan odnos prema osiguranicima, - ako broj žalbi na prvostupanjsko rješenje bitno odstupa od ostalih vještaka, - kao i u drugim okolnostima na koje upozori Stručno povjerenstvo za reviziju. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen ako vještak, odnosno viši vještak ne obavijesti ravnatelja Zavoda o privremenoj obustavi obavljanja poslova u trajanju dužem od 30 dana neprekidno. (5) Vještak i viši vještak za vrijeme obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještačenja prema ovoj Uredbi, ne može obavljati drugu samostalnu djelatnost ni biti u radnom odnosu, osim u slučaju iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe. Članak 11. (1) Vještak i viši vještak ostvaruju dohodak na temelju zaključenog ugovora sa Zavodom. (2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se i pitanja zakupa prostorija i druga pitanja u vezi s obavljanjem samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka. (3) Zavod općim aktom utvrđuje mjerila za ugovaranje dohotka iz stavka 1. ovoga članka. III. POSTUPAK VJEŠTAČENJA Članak 12. (1) Vještak, prije nego što dade nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju ili općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, obavlja neposredni pregled osigurane osobe. (2) Vještak može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe na temelju medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti i sl.). (3) Za osobe s boravkom u inozemstvu vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje samo na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju. Članak 13. (1) Viši vještak, u pravilu, daje nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji na temelju odgovarajuće medicinske i druge dokumentacije. (2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, viši vještak, kada smatra da je to potrebno, može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti i na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe. Članak 14. (1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje prema Zakonu, pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: liječnik) i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osiguranika odnosno osigurane osobe. (2) Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju invalidnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na njezin zahtjev. Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu liječniku iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe. (3) Liječnik iz stavka 1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju pribavlja od zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Članak 15. (1) Kada liječnik koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, na utvrđenom obrascu, svoje izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika i opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja. (2) »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« (obrazac: 1-IN) sadrži: anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja, te prognozi, uz prilaganje odgovarajuće medicinske dokumentacije. (3) »Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (obrazac: 2-IN) sadrži: opće podatke o osiguraniku, stručnoj spremi, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja. (4) Medicinska dokumentacija koju pribavlja liječnik mora biti u skladu s propisom Vlade Republike Hrvatske iz članka 112. stavak 3. Zakona. Članak 16. (1) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti prikuplja podatke o svojstvu osiguranika, mirovinskom stažu i druge podatke, te ispituje je li »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« dato u skladu s člankom 15. stavkom 4. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 12. stavka 3. ove Uredbe je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju. (2) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti primljeni nalaz i mišljenje liječnika, zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 15. ove Uredbe, dostavlja vještaku. (3) Vještak, nakon primitka izvještaja s podacima iz stavka 2. ovoga članka, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje o invalidnosti. (4) Kada vještak utvrdi da se liječnik nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije (članak 15. stavak 4.), vratit će mu izvješće i zatražiti, najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka izvješća liječnika u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, dopunu medicinske i ostale dokumentacije. Članak 17. (1) Kada vještak utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 15. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku radi pregleda. (2) Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vještak daje nalaz i mišljenje o invalidnosti. (3) Ako vještak ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti, uputit će osiguranika na dodatne preglede i obradu u posebnu zdravstvenu ustanovu koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Članak 18. (1) Ako vještak utvrdi da liječenje osiguranika još nije završeno, donosi nalaz i mišljenje o potrebi daljnjeg liječenja. Takvo mišljenje vještak neće donijeti za osobu čije je posljednje osiguranje bilo u zemlji s kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ako ona ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora. (2) Ako vještak utvrdi da je liječenje završeno, tada, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava utvrđuje medicinske kontraindikacije koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja. Ako vještak utvrdi da osiguranik, unatoč kontraindikacija, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da ne postoji invalidnost. (3) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da invalidnost ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. (4) Ako vještak utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji invalidnost. (5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji invalidnost, vještak utvrđuje je li nastala profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad. (6) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji profesionalna nesposobnost za rad kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe, ali da još postoji preostala sposobnost za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika odnosno za rad na drugim poslovima. (7) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji opća nesposobnost za rad kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti i da kod njega nema preostale radne sposobnosti. Članak 19. (1) Kada se utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 50 godina života nastala profesionalna nesposobnost za rad, vještak će utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. (2) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovog članka može odmah donijeti mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji vještak će donijeti nalaz i mišljenje i utvrditi posao za koji će se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom, način obavljanja profesionalne rehabilitacije (školovanje, praktični rad, stručno osposobljavanje) i trajanje profesionalne rehabilitacije. (3) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka ne može odmah dati mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak će zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda da prikupi podatke o poslu za koji bi se osiguranik mogao osposobiti za rad s punim radnim vremenom. (4) Radi donošenja mišljenja o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak može zatražiti da se obavi profesionalna orijentacija. Ako smatra potrebnim, vještak može pribaviti i mišljenje pojedinih stručnih ustanova (klinike, instituti, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje i posebna zdravstvena ustanova koju odredi Vlada Republike Hrvatske) ili pojedinih stručnjaka (liječnika-specijalista, psihologa, inženjera i dr.). (5) Nakon što prikupi podatke i mišljenje iz stavka 3. i 4. ovoga članka vještak donosi odgovarajući nalaz i mišljenje o invalidnosti osiguranika. Članak 20. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti ili neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti« (obrazac: 3-IN). (2) Nalaz i mišljenje o invalidnosti sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) dopune anamneze i statusa, dopunske laboratorijske pretrage, dopunske specijalističke nalaze, dopunska funkcionalna ispitivanja i mišljenje ustanove za profesionalnu orijentaciju; 3) dijagnozu glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na tu sposobnost, te šifre bolesti; 4) mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika: a) je li završeno liječenje, b) je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, c) postoji li neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ako bi osiguranik-zaposlenik nastavio raditi na poslovima koje obavlja, d) ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim vremenom na drugom poslu; 5) zaključak o radnoj sposobnosti: a) postoji potreba daljnjeg liječenja, u obrazloženju treba dati mišljenje o tome kakvo liječenje treba provesti, b) ne postoji invalidnost, c) postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, d) postoji profesionalna nesposobnost za rad, e) postoji preostala radna sposobnost uz profesionalnu rehabilitaciju, f) postoji opća nesposobnost za rad; 6) datum nastanka invalidnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti; 7) uzrok nastanka invalidnosti: bolest-ozljeda izvan rada - ozljeda na radu-profesionalna bolest; 8) mjesec i godina u kojoj treba obaviti kontrolni pregled; 9) obrazloženje mišljenja. Članak 21. (1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju tjelesnog oštećenja pokreće se na zahtjev osiguranika. Osiguranik je dužan uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i prijavu o ozljedi na radu, odnosno odgovarajuću dokumentaciju o profesionalnoj bolesti. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju na temelju osobnog pregleda osiguranika i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka. (3) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o tjelesnom oštećenju« (obrazac: 4-TO). (4) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz zdravstvenog stanja s obzirom na gubitak, bitnije oštećenje ili onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 3) dijagnoze i šifre bolesti; 4) ako postoji tjelesno oštećenje, treba navesti naziv tjelesnog oštećenja iz Zakona o tjelesnim oštećenjima, odnosno Zakona o profesionalnim bolestima, uzrok oštećenja, dan nastanka tjelesnog oštećenja i postotak tjelesnog oštećenja; 5) obrazloženje mišljenja. Članak 22. (1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, član obitelji dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije. (3) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji koji boravi u inozemstvu donosi vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije. (4) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o općoj nesposobnosti za rad« (obrazac: 5-O). (5) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad sadrži: 1) osobne podatke o umrlom osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, datum smrti, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) osobne podatke o članu obitelji: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana (ako mu je dodijeljen) s naznakom rodbinskog odnosa s umrlim osiguranikom (bračni drug, dijete, roditelj i dr.); 3) nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 4) dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na nesposobnost za rad, te šifre bolesti; 5) zaključak o postojanju opće nesposobnosti za rad; 6) datum nastanka opće nesposobnosti za rad; 7) obrazloženje mišljenja. Članak 23. (1) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje o invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnom oštećenju. Nastanak invalidnosti, odnosno tjelesnog oštećenja prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja (članak 115. stavak 1. Zakona). (2) Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obi-teljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, pri utvrđivanju dana nastanka opće nesposobnosti za rad uzima se dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu (članak 115. stavak 2. Zakona). Članak 24. Vještak je dužan donijeti nalaz i mišljenje o invalidnosti i općoj nesposobnosti za rad člana obitelji u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva za donošenje nalaza i mišljenja vještaku. Članak 25. Nakon donošenja nalaza i mišljenja, vještak vraća predmet s dokumentacijom ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak nalaza i mišljenja vještak zadržava u svojoj evidenciji. IV. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O INVALIDNOSTI Članak 26. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju (članak 116. stavak 1. Zakona). (2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i 11 članova. (3) Stručno povjerenstvo za reviziju obavlja, poslove revizije, u vijećima sastavljenim od predsjednika i dva člana. Predsjednik povjerenstva je ujedno i predsjednik jednog od vijeća. (4) Članove stručnog povjerenstva za reviziju, na prijedlog ministra i ministra zdravstva imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti na dvije godine, s tim da nakon isteka tog razdoblja mogu biti ponovno imenovani. (5) Predsjednik i članovi stručnog povjerenstva zaposlenici su Zavoda, a poslove revizije obavljaju u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (6) Stručno povjerenstvo za reviziju donosi poslovnik o svom radu, uz prethodnu suglasnost ministra. Članak 27. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja stručnom povjerenstvu radi revizije. (2) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti obavlja se na temelju medicinske i druge dokumentacije u predmetu, a iznimno na temelju neposrednog pregleda osiguranika, uz eventualnu konzultaciju u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (3) U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti ili daju primjedbe s uputom vještaku za izmjenu nalaza i mišljenja o invalidnosti. (4) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana od dana davanja nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti. (5) Nakon obavljene revizije stručno povjerenstvo za reviziju vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak mišljenja stručno povjerenstvo za reviziju zadržava u svojoj evidenciji. Članak 28. (1) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju donosi se na obrascu »Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju« (obrazac: 6-R). (2) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziji sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime i jedinstveni matični broj građana; 2) podatke o nalazu i mišljenju o invalidnosti: prezime i ime vještaka, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka o invalidnosti; 3) mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju; 4) obrazloženje mišljenja kojim su dane primjedbe s uputom vještaku. Članak 29. (1) Ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja vještaku, koji je donio nalaz i mišljenje o invalidnosti, predmet u kojem je stručno povjerenstvo za reviziju donijelo mišljenje s primjedbama i uputom, radi donošenja novog nalaza i mišljenja. (2) Vještak, čiji nalaz i mišljenje o invalidnosti nakon obavljene revizije treba mijenjati, dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje držeći se uputa danih u postupku revizije. (3) Vještak je dužan donijeti novi nalaz i mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti nove medicinske nalaze. V. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED INVALIDA RADA Članak 30. (1) Ponovni pregled invalida rada obavlja vještak u slučaju kada invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju. Ponovni pregled radi ocjene preostale radne sposobnosti obavlja vještak i u slučaju kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu. (2) Kada nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda zatraži ponovni pregled invalida rada iz stavka 1. ovoga članka, vještak će odrediti, prema potrebi, dopunu medicinske i druge dokumentacije prije donošenja novog nalaza i mišljenja. (3) Ponovi pregled obavlja vještak i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti. (4) U slučaju ponovnog pregleda iz stavka 3. ovoga članka, postupa se u skladu s odredbama članka 14. do 16. i članka 17. stavka 1. ove Uredbe. Članak 31. (1) Kontrolni pregled invalida rada, koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju invalidnosti (članak 113. stavak 2. Zakona), obavlja vještak na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti. (2) U pozivu za kontrolni pregled iz stavka 1. ovoga članka upozorit će se invalid rada na pravne posljedice iz članka 113. stavka 3. Zakona. Članak 32. (1) Nalaz i mišljenje u povodu ponovnog pregleda i kontrolnog pregleda, vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka na ponovnom - kontrolnom pregledu« (obrazac: 7-PK). (2) Nalaz i mišljenje na ponovnom - kontrolnom pregledu sadrži: 1) osobne podatke invalida rada: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) podatke o ranijim nalazima i mišljenjima o invalidnosti: prezime i ime vještaka, odnosno naziv invalidske komisije, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka odnosno invalidske komisije o invalidnosti; 3) povod za upućivanje na ponovni, odnosno kontrolni pregled; 4) poslovi prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost na ponovnom, odnosno kontrolnom pregledu; 5) promjene u zdravstvenom stanju; 6) dijagnoza glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost, te šifre bolesti; 7) mišljenje: a) jesu li nastale takve promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na ranije utvrđenu invalidnost (pogoršanje odnosno po-boljšanje zdravstvenog stanja ili novi slučaj invalidnosti); b) za invalida rada koji nije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju upućen na profesionalnu rehabilitaciju, a kod kojega nije došlo do promjene u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije; c) za korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju za kojega Zavod ocijeni da se profesionalnom rehabilitacijom neće moći osposobiti za rad na određenom poslu, a kod kojega nije nastala promjena u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije; 8) utvrđenu promjenu u invalidnosti, odnosno u preostaloj radnoj sposobnosti; 9) datum nastale promjene; 10) naznaka datuma kontrolnog pregleda; 11) obrazloženje mišljenja. VI. ŽALBENI POSTUPAK Članak 33. (1) Kada osiguranik odnosno osigurana osoba podnese žalbu protiv rješenja nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda kojom se pobija nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju i općoj nesposobnosti za rad članova obitelji, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu zajedno sa spisom središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (2) Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu iz stavka 1. ovoga članka sa spisom višem vještaku radi donošenja nalaza i mišljenja. Članak 34. (1) Nalaz i mišljenje u povodu žalbe viši vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje višeg vještaka« (obrazac: 8-Ž). (2) Nalaz i mišljenje višeg vještaka sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku, odnosno osiguranoj osobi: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz i mišljenje vještaka koji se u žalbenom postupku osporava; 3) razloge zbog kojih se osporava nalaz i mišljenje vještaka; 4) dopunu anemnestičkih podataka; 5) dopune kliničkih, specijalističkih, laboratorijskih i drugih nalaza; 6) novu medicinsku dokumentaciju, ako je žalitelj priloži; 7) dijagnoze sa šifrom bolesti; 8) bitne činjenice, okolnosti i sporna pitanja koja vještak nije razmatrao; 9) mišljenje o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka te o osnovanosti žalbenih navoda; 10) obrazloženje mišljenja; 11) mišljenje o kontrolnom pregledu, s datumom kada se taj pregled treba izvršiti. Članak 35. (1) Ako viši vještak u žalbenom postupku utvrdi da su nalaz i mišljenje vještaka, odnosno dokumentacija uz nalaz i mišljenje nepotpuni, odgovarajuću dopunu izvršit će sam uz konzultaciju zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Ako viši vještak sam ne može dopuniti nalaz i mišljenje, odnosno dokumentaciju uz nalaz i mišljenje, a dopuna je potrebna jer može utjecati na mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, viši vještak utvrdit će koje dopune treba obaviti vještak u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (2) Viši vještak dužan je donijeti nalaz i mišljenje u roku od 20 dana od dana primitka žalbe, ako daje nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda žalitelja. Ako je potreban pregled žalitelja i dopuna u smislu stavka 1. ovoga članka, nalaz i mišljenje dužan je dati u roku od 10 dana nakon prispijeća naknadno pribavljene dokumentacije. (3) Nalaz i mišljenje višeg vještaka donesenog u žalbenom postupku, na temelju kojeg se stječe pravo na temelju invalidnosti, podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju. U obavljanju revizije stručno povjerenstvno postupa odgovarajuće odredbama članka 27. ove Uredbe. VII. OBRASCI Članak 36. Obrasce potrebne za primjenu ove Uredbe utvrđuje ravnatelj Zavoda. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 37. Do donošenja propisa o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije iz članka 112. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98), liječnik će u postupku ostvarivanja prava na temelju invalidnosti pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na osiguranika, podrazumijevajući pod tim samo medicinske pretrage u opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja osiguranika, u skladu s dostignućima suvremene medicinske znanosti. Članak 40. Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje i ministar zdravstva donijet će provedbeni propis iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Članak 41. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrdit će obrasce iz članka 36. ove Uredbe u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Ma dobro. Nećemo ništa sada brisati. Samo Vi sudjelujte u diskusijama jer portal zato i postoji i svi ste dobrodošli, samo neka bude u pravilima ponašanja, bez vrijeđanja i nema nikakvih problema. Pa tu smo da raspravljamo.

Pa mislio sam od 0-18-25 da se sada ne ispravljam. Dakako da vremenski period između 18-25 godina ništa ne znači, ako je do tada krivo "rađeno"ali eto krivo napisah i neću editirati. Ukratko, ja sam htio reći između 0-25 godina. Ali opet je sve individualno pa je teško o tome raspravljati jer svi smo u različitim sredinama odgojeni, imamo djecu, neki unuke, različite materijalno financijske situacije, drugačiji problemi i pristup djeci i da ne nabrajam. Hrvatica, napokon i od Vas komentar, a vidim da ste stalno on-line pogotovo preko noći. Slobodno se uključite u raspravu jer vidim da ste stalno tu. Pozdrav.

Kakav je to otac koji ne može uzdržavati svog sina do 50 godina starosti? Heh, šalu na stranu, ali mislim da se niste razumjeli. Mislim da je mister-ivek govorio o tome kako roditelji postupaju prema svojoj djeci do dobi djece do kada ih roditelji moraju uzdržavati, a to je dok se školuju 18-25 godina starosti. Onda zaista roditelji bi trebali istima pružiti maximalnu financijsku i moralnu potporu kako kroz odgoj tako i kroz druge oblike njihove daljnje egzistencije, materijalnu potporu itd. Ali dalje bi trebala odgovornost biti na djeci koja su već odrasli ljudi, a to ovisi kako su odgojeni, dali su zlostavljani itd. a to je individulalno i ovisi o situaciji, društvu u kojem su odrasli itd., a o tome je jako teško govoriti jer svi smo odrasli u različitim sredinama. I roditelji kada dođu određene godine "kada više ne mogu ništa" imaju potrebu da se netko o njima brine, a najdraže im je da su to njihova djeca koju su postavili na noge, kada su stari prdonje obična gunđala ali oni su te donijeli na svijet, odgojili i red bi bio da se roditeljima pokuša vratiti i pružiti malo pažnje jer nemaju nikoga drugog osim nas pa ako su i pogriješili praštamo.

Vaše razočarenje je opravdano jer toga zaista ima. Međutim i to je regulirano zakonom i postoje centri za socijalnu skrb, sudovi, a možete takve slučajeve zlostavljanja prijaviti i policiji anonimno, a policija će dalje postupati u suradnji sa dežurnim djelatnikom centra za socijalnu skrb i ostalim nadležnim institucijama..

Legalega,.neću se sa Vama prepucavati. Uopće nisam ulazio u Vaš privatni život niti me zanima (možda ste vi to tako shvatili), ali na ovim stranicama ne možete reklamirati marihuanu niti ikoga zanimaju njeni pozitivni (kako Vi mislite) ili negativni učinci jer je ovaj portal predviđen za nešto sasvim drugo. Kada budete otac (roditelj) onda ćete shvatiti neke stvari, a za to treba vremena (što je razumljivo), a to ćete shvatiti kada budete malo stariji i kada Vaša djeca ili dijete malo odrastu pa se nećemo i oko toga prepirati. Molim Vas da ne ubacujete kojekakve linkove vezane za drogu kao i blogove sa sličnim temama, a vidim da ste vrlo mladi i neiskusni i ova rasprava ne vodi ničemu, osim prepiranju, a otišli ste jako daleko-daleko od teme pa vidim da sam možda i ja neki mafijaš (kako sam pročitao ali ne zamjeram jer ja mogu shvatiti određene tekstove kako meni odgovara, a to ne mora biti objektivno) ili pitaj Boga kako.... Osoba zatečena sa Jointom nikada kod nas u RH nije i neće izdržavati kaznu kako ste napisali 3 godine (to je Vaša izjava jer ste to pročitali u Zakonu i to tako protumačili, ali da imate iskustva sa takvim stvarima znali bi da to nije tako), ako je prvi puta uhvaćen sa tom drogom, pa i drugi, treći i četvrti puta. Što se tiče zlouporabe Xsarinog nicka tu ste pogriješili. Mogli ste otvoriti novu temu sa konkretnim pitanjem, a ne iskoristiti temu gdje se spominje urednica i ubacujete pitanje koje je Vama zanimljivo jer ste mislili da će vaša tema biti čitanija iliti posjećenija, a nije važno dali ste urednicu spomenuli u pozitivnom ili negativnom kontekstu (osim anonimca), ali to je vidljivo iz Vaše IP adrese koja se lako usporedi sa nickom i anonimno, a što ne znači da ako ste ikoga i pohvalili, da imate prava da kršite određena pravila ponašanja koja možete pročitati. Prećutio sam Vaše otvaranje teme sa potpuno istim tekstom vezano za opojne droge koji ste otvorili u više navrata jučer 28.04.2006. godine pod "anonimno", ali sada me vučete za jezik. Xsara vrlo dobro poznaje zakone i prošla je sve te škole i uvijek je on-line što se tiče Zakona (glupo je da govorim u njeno ime) i budite sigurni da ćete možda od urednice dobiti i radikalniji odgovor. Predlažem Vam da pokušate na nekoj drugoj stranici (nikako na Legalisu) ili na Vašem blogu otvoriti raspravu vezano za isto, Vaše mišljenje odnosno prijedloge u svezi promjene Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga pa tamo stavite i linkove koje želite odnosno i Vaše mišljenje o tome. :trava: :baba: Nadam se da ćete razmisliti o ovome i ostati na ovome portalu kao korisnik. Pozdrav.

Srpska stranica o tobožnjem pozitivnom djelovanju "marice" (kao i blogovi sl.sadržaja) nemaju što tražiti na Legalisu. Kada budete imali djecu onda ćete shvatiti ozbiljnije koliko zlo nosi droga, a ja ne želim kao i velika većina građana RH da moja djeca kao i tuđa dođu u susret sa drogom, a marihuana je prag prema putu bez povratka, a nadam se da i Vi tako mislite Legalega. Osobne potrebe? Pa nećemo valjda da hodamo ulicom napusheni jer imamo osobnu potrebu da se drogiramo. Za osobne potrebe postoje bolnice i određeni lijekovi koji se daju pacijentima npr. zbog jakih bolova ali to se kontrolira od strane stručnih i za to osposobljenih osoba, a lijekovi su spravljani od mješavina kojekakvih narkotičnih biljaka koje se opet kontrolirano uzgajaju na za to određenim površinama koje se također strogo čuvaju. Postoje i tablete koje se na recept dobivaju u ljekarnama, a ne smiju se nositi izvan kuće jer se svrstavaju u red opojnih sredstava (droga) te policija redovno, ukoliko takve tablete pronađe kod Vas, u vozilu, a pogotovo na graničnim prijelazima iste oduzima, privede Vas na informativni razgovor te im morate dokazivati liječničkom dokumentacijom da su Vam te tablete propisane od strane liječnika i onda imate neugodnosti, ali to je nešto sasvim drugo ( a najčešće se radi o tabletama za smirenje, spavanje...) u odnosu na marihuanu koja spada u red opojnih droga. Imate žuti karton zbog linkova koje sam editirao, a zloupotrijebili ste Xsarin nick te ubacili pitanje koje nema veze sa temom, a to nije lijepo od Vas. Ne može Vam nitko dati potvrdu da se drogirate zbog osobne potrebe. Prije nekoliko godina i sabor je raspravljao o tome i dakako dok su jedni bili za legalizaciju lakih droga donesene su umjesto legalizacije još oštrije represivne mjere protiv onih koji drogu dilaju odnosno konzumiraju pa tako sada može prekršajna prijava daleko više da Vas opali po džepu nego kaznena prijava iz Zakona o spriječavanju zlouporabe opojnih droga. Nadam se i želim Vam da nemate problema sa drogom, a preporučio bih Vam da pronađete drugi hobi ili zanimaciju, a ne da se zalažete da se laka droga legalizira, a ako imate problema sa tim zlom pokušajte se odviknuti ili potražiti stručnu pomoć kod liječnika. Sretno.

Policija ih je vjerojatno upozorila na ponašanje, međutim kada je mačka otišla miševi su opet počeli da vode kolo pa je sve završilo na službenoj zabilješci. Budite uporni i stalno zovite policiju pa i isto večer kada dođu, upozore galamdžije i odu (jer društvo će vjerojatno 5 minuta nakon odlaska policije opet započeti sa veseljem) i oni će izlaziti sve dok im ne sastave PP zbog narušavanja JRM, ako ima elemenata za prekršajnu prijavu. Pokušajte opet porazgovarati sa susjedom ili zovite stalno policiju dok netko ne popusti. Objasnite im da ste razgovarali nekoliko puta sa vlasnikom i da od toga nema efekta, a oni će vjerojatno njemu priprijetiti prekršajnom prijavom.Možete pozvati policiju i u stan pa neka čuju kako to zvuči, uvjere se da imate malu djecu i neka odluče kako će dalje postupati.

Doći će valjda uskoro.

Ako Vas netko prijavi mirovinskom da radite, a vještačenjem Vam je utvrđena opća nesposobnost izgubiti ćete pravo na mirovinu i snositi ćete određene konsekvence iliti posljedice, a koje to ćete vidjeti. Vi ste vjerojatno razočarani malom mirovinom, a mislite da ste sposobni raditi. Kako sam Vam rekao, možete zatražiti ponovno vještačenje (ako imate nekakav siguran i dobro plaćen posao) poradi poboljšanja Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vam utvrde da ste radno sposobni i da je došlo do poboljšanja Vašeg zdravstvenog stanja (a to će oni vidjeti iz Vaše liječničke dokumentacije) možete ići raditi, ali onda nema mirovine već ćete dobivati samo plaću, odnosno ako Vam utvrde profesionalnu nesposobnost možete raditi i dobivati plaću ali i umanjenu mirovinu+plaću.

Vi više nemate pravo raditi s obzirom da Vam je ocjenjena opća nesposobnost. Ako Vas uhvate da radite, možete imati velikih problema. Ako Vam se radi, zatražite putem svog liječnika opće prakse ponovno vještačenje u mirovinskom.

Drago nam je da si opet tu.

Isto tako je i u policiji.

Sačekajte rješenje o umirovljenju. U Erste banci postoje krediti "iz minusa u plus" na 12 godina otplate, uz policu životnog osiguranja pa se pokušajte tamo raspitati vezano za problem sa kreditom, ako svota nije pretjerana. Mnogima su pomogli.

Na osnovi PTSP-a možete ostvariti povoljniju mirovinu nego samo po osnovi ranjavanja. Dakle nastavite sa liječenjem jer dijagnoza PTSP, je povoljnija nego samo ranjavanje. Vi imate i jedno i drugo ne bi trebali imati nikakvih problema u ostvarivanju Vaših prava tijekom odlaska u invalidsku mirovinu. Nastavite sa liječenjem i polako u mirovinu.

Nema to veze. Ako idete mirovinu bitna je visina plaće unazad koju ste imali,odnosno ako idete u invalidsku profesionalna ili opća nsposobnost, a za braniteljsku mirovinu bitan je čin, status dragovoljca kao i vrijeme provedeno u ratu te visina plaće, a i profesionalna ili opća nsposobnost.

Ne.