Desirebloom

Da li je potrebno ili nije - u to ne ulazim, potvrda je izdana od strane Ureda za obranu radi ostvarivanja određenih prava. Činjenica koju stalno napominjete, a to je da nije mogao biti dragovoljac jer je u domovinskom ratu sudjelovao nakon 15. siječnja 1992. je neupitna i poznata mi je, no takvo što mora biti poznato i službenicima koji takve potvrde izdaju. Ne znam zašto stalno ulazite u to, samo sam dala primjer greške koja se dogodila. Ne želim ulaziti u polemiku oko ovoga, jer je moje pitanje ustvari bilo što napraviti kako bi se upisao i staž u 113. šibenskoj o čemu nema podataka u Uredu za obranu, a podaci su postojali u vojnoj knjižici koja je izgubljena.

Kada kažete da ste "dobili" opću nesposobnost još u proljeće 2009. godine, ako sam dobro shvatila, no rješenja još dan danas nema. Imate li vi kakvu dokumentaciju o tome? Kao što Vam je i Floki odgovorio, u slučaju opće nesposobnosti za rad, ugovor o radu prekida se po sili zakona dostavom pravomoćnog rješenja. Sve dok rješenje nije dostavljeno, vaš ugovor o radu i sva prava koja se po njemu stječu su važeća. Podsjećam Vas da ste sami (forum: prava branitelja) naveli da ste ispitali rok u kojem je HZMO dužan dostaviti rješenje i da je to rok od 60 dana. Nije li u Vašem slučaju taj rok prošao?

Zahvaljujem, no to smo probali i u Uredu za obranu nemaju podataka o vremenu provedenom u 113, kao da nikada tamo nije niti bio.

Mogu potvrdu skenirati da vidite i sami se uvjerite. Ona postoji. Na novoizdanoj potvrdi nema tog statusa. Dakle, očito je da su u Uredu za obranu pogriješili, no nisam još čula da su pogriješili nekome u korist, a ne na štetu!

Komentar na dolje obrazlagani status dragovoljca: - ima potvrdu iz 2007.da je hrvatski branitelj - dragovoljac - vrijeme koje sam navela je u redu, radi se o razdoblju od 1993. do 1999. godine - ovaj tjedan odem u Ured obrane po novu potvrdu i na njoj sada stoji: hrvatski branitelj -zaključak: prvi put je izdana pogrešna potvrda sa statusom dragovoljca, nevjerojatno! još jedan upit, molim vas pomoć Te 1993. bio je u 113. šibenskoj brigadi, ali o tome u Uredu obrane nemaju nikakvih podataka i taj mu staž nije priznat. Vojna knjižica u kojoj je to bilo navedeno - izgubljena. Na koji način se može doći i do tih podataka?

nitko?

Prema onome što ste naveli, to bi se okarakteriziralo povremenom samostalnom djelatnošću. Više o tome možete saznati u prospektu koji je sastavila Porezna uprava. Obratite pozornost na strnicu 11. tog prospekta gdje je odgovor na pitanje da li je takva osoba dužna podnositi godišnju poreznu prijavu. Porezne obveze od povremenih samostalnih djelatnosti Moram napomenuti da ukoliko je netko ovlašten za obavljanje određene djelatnosti, no tu djelatnost ne obavlja - ne stvara se podloga za utvrđivanje porezne obveze i mišljenja sam da time niste ušli ni u kakav prekršaj te da nema bojazni od kazne.

U potpunosti se slažem s gore navedenim, pokušat ću samo objasniti koja je to važna razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu te kakvi poslovi bi se mogli raditi temeljem takvih ugovora. Profesionalna nesposobnost za rad: - određuje se u odnosu na zadnje obavljani posao - utvrđuje se da se taj posao više ne može obavljati - određeno je kolika je preostala radna sposobnost - temeljem preostale radne sposobnosti može se raditi preko ugovora o radu - može se raditi i preko ugovora o djelu, ali temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, takva osoba nije umirovljenik i poslodavac nije oslobođen plaćanja doprinosa kao za ostale umirovljenike Opća nesposobnost za rad: - utvrđuje se nesposobnost za bilo kakvu vrstu rada prema ugovorima o radu - može se raditi preko ugovora o djelu bez opasnosti za gubitak mirovine samo ako se takvim ugovorom ne želi prikriti ugovor o radu - osoba koja radi preko ugovora o djelu smatra se umirovljenikom i oslobođena je plaćanja doprinosa, plaća se samo porez 25% Ugovor o radu: - može biti na određeno i neodređeno vrijeme - radnik radi nesamostalno, prema uputi poslodavca i pod njegovim nadzorom, obično u prostoru koji osigurava poslodavac, sredstvima koje osigurava poslodavac u određenom radnom vremenu, za račun poslodavca i u njegovo ime, na njegov rizik - kod inspekcije rada ovo će biti najznačajnija karakteristika koju će gledati - radite li poslodavčevim sredstvima rada (u poslodavčevom ste prostoru, koristite se njegovim računalom, imate na raspolaganju ostalu poslodavčevu radnu snagu i sl.) to će se uvijek okarakterizirati kao rad po ugovoru o radu Ugovor o djelu: - sastavlja se radi obavljanja određenog djela, određenog posla i ugovor uglavnom definira vrstu poslova koji će se obavljati umjesto vremenskog određenja ugovora - dakle, ugovor traje dok naručeno djelo ili posao ne bude gotovo - vi kao izvođač djela radite samostalno i neovisno od naručitelja djela, za svoj račun i na svoj rizik u vremenu koje ćete sami odrediti, na svojim sredstvima rada - sami odgovarate za kvalitetu obavljenog posla Ugovor o autorskom djelu: - ukoliko je rezultat obavljenog posla vaše autorsko djelo, uvijek tražite ovaj ugovor jer u tom slučaju neće biti dvojbe da li je riječ o ugovoru o radu ili ugovoru o djelu (prijevodi, stručni članci, fotografije, snimanja i sl.)

Prema dolje navedenom - i tumačenja istog - moglo bi se reći da nije bilo obveze podnošenja godišnje porezne prijave poreza na dohodak, jer nije bilo ni ostvarenog dohotka. Članak 39. Zakona o porezu na dohodak sadrži riječ - ostvari - u svakom stavku koji određuje obveznike prijave poreza na dohodak. MOglo bi se smatrati da ukoliko je dohodak jednak nuli - on nije ni ostvaren. No, ukoliko sam dobro shvatila - radi se o dohotku od samostalne djelatnosti. Da li ste upisani u Registar poreznih obveznika ili obveznik PDV-a? Nema dovoljno detalja za točan odgovor.

Ispričavam se i nije mi bila namjera dati pogrešnu informaciju, no sasvim je sigurno da pojedina društva u svojim kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu imaju navedenu odredbu po kojoj se određuje sastavljanje komisije od strane poslodavca za provjeru zlouporabe bolovanja. U skladu s takvom praksom sam i odgovorila na upit. Ovo je copy paste jedne takve odredbe iz Kolektivnog ugovora Transport commerca: Što učiniti u takvoj situaciji? Da li su ovakve odredbe u internim aktima društava dopustive i na što se radnik može pozvati kako bi osigurao svoje pravo? Kolektivni ugovor

Prema izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje su u primjeni od 17. lipnja 2008. godine, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto plaće u RH za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine - za 2009. godinu to je 2/3 od 5.108 kn. Dakle, od Vaše plaće treba Vam ostati 3.405,34 kn neto. No, ukoliko ste prije navedenog datuma dali ovjerovljenu izjavu da pristajete na ovrhu na cijelom iznosu plaće (što je prema ranijim odredbama Ovršnog zakona bilo moguće) - ovo ograničenje neće se na Vas primjenjivati i nećete se imati pravo žaliti što Vam se ovrha provodi i na izuzetnom iznosu. Ukoliko poslodavac utvrdi da se ,prema zatečenom stanju, ovrha ne smije provoditi na određenom iznosu i da za novopristiglu ovrhu nema sredstava - dužan je o tome obavijestiti sud koji je donio rješenje o ovrsi te tu ovrhu odgoditi do vremena kada na plaći za nju bude sredstava. Ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od godine dana od dostave tog rješenja banci i ako u tom roku ovrhovoditelj ne predloži izmjenu sredstava i predmeta ovrhe - sud će ovrhu obustaviti.

Takva "inspekcija" sastoji se u tome da poslodavac provjeri da li ste za vrijeme bolovanja kod kuće, a ne gradite recimo vikendicu na moru i sl. Poslodavac ima to pravo no nisam upoznata s detaljima oko provedbe istog.

Prijava Državnom inspektoratu može se izvršiti i online na link: Državni inspektorat - prijava Prema dosadašnjem iskustvu, povratna informacija stiže i za kojih tjedan do dva.

Primjer: Radi jednostavnijeg objašnjenja, za primjer uzimam prijeboj, a ne višestruku kompenzaciju, no primjenjuje se na oba slučaja. Dva su trgovačka društva, A i B A duguje 100.000,00 kn glavnice B-u dug je dospio prije kojih mjesec dana i na njega je obračunata zatezna kamata po zakonskoj stopi od 17% godišnje - 1.417 kn(izmjenama Zakona o obveznim odnosima, zatezna kamata može se ugovoriti i u stopama različitim od zakonske stope) B duguje A-u 50.000,00 kn B želi naplatiti svoje potraživanje od A i sastavlja izjavu o prijeboju čime će izvijestiti društvo A da svoje potraživanje prema A prebija s dugovanjem koje A ima prema B Pod ostvarenim uvjetima iz Zakona o obveznim odnosima, B takvim prijebojem podmiruje svoje dugovanje od 50.000 kn prema A te po specifikaciji zatvara potraživanje od A: - po osnovi kamata 1.417 kn - po osnovi glavnice 48.583 kn Nezatvoreno dugovanje od A prema B je 51.417 kn.

Prijeboj je izraz za koji se koristi isključivo za dvostrani odnos, a višestruka (multilateralna) kompenzacija je izraz koji se koristi u slučaju više sudionika. Za prijeboj potraživanja dovoljna je izjava jednog o sudionika, dok višestruka kompenzacija ima kategoriju ugovora između svih sudionika i važeća je jedino po ovjeri svih navedenik strana. Prilikom sastavljanja prijeboja ili višestruke kompenzacije, ispod iznosa za kompenzaciju (koji potražujete od dužnika) sastavite i specifikaciju kroz koju će se točno vidjeti na što se zatvaranje potraživanja odnosi. Ukoliko vam neko trgovačko društvo, osim glavnice, duguje i kamatu, prema Zakonu o obveznim odnosima - Vi kao vjerovnik imate pravo odrediti na koji način će se navedeno dugovanje podmiriti (red uračunavanja) ukoliko uplaćeni iznos od strane dužnika nije dovoljan za podmirenje cijelog dugovanja. U tom slučaju zatvarate prvo troškove koje ste imali pri pokušavanju naplate svog potraživanja (troškovi opomene npr), zatim kamate i na kraju glavnicu. Ukoliko dužnik sastavlja kompenzaciju i u njoj navede da prvo zatvara glavnicu (što je njemu u interesu jer time smanjuje dugovanje i iznos nakoji teku zatezne kamate), a vi to prihvatite - nemate kasnije pravo prilikom knjiženja zatvoriti potraživanja po obračunatoj kamati. Isto se odnosi i na plaćanje od strane dužnika - Vi ste dužni dužnika obavijestiti da ne prihvaćate njegovu specifikaciju te mu navesti da ćete njegovom uplatom (ili kompenziranim iznosom) naplatiti potraživanje svojim redoslijedom. Ovakav red uračunavanja u slučaju dugovanja kamate uz glavnicu - pravo je vjerovnika, no on se tog prava može i odreći. Odreknete li se mogućnosti naplate zateznih kamata ovim uračunavanjem i time uđete u nove troškove - ti troškovi ne mogu biti porezno priznati jer niste učinili što ste mogli sa svoje strane kako biste ih spriječili.

Tu istu fakturu morate imati i u kunama, naravno, kako biste ju proveli kroz svoje poslovne knjige. Faktura u EUR-ima je svojevrsan "prijevod" te fakture u EUR.

Višekratno sam naručivala tehničku robu iz Kine, cijene oko 100 EUR, platila samo poštarinu i to je bilo to. Nije bilo dodatnih troškova carine. Plaćanje izvršeno internetom kreditnom karticom, nije bilo naknadnog plaćanja po dostavi ili što slično. To je moje iskustvo, ali ne znam više o tome.

Koji ćeš porez prijavljivati godišnjom poreznom prijavom ukoliko nije bilo ostvarnog dohotka čime nema ni obveze plaćanja poreza?

Da li se radi o društvu s više od 20 zaposlenih? U tom slučaju treba postojati Pravilnik o radu u kojem bi mogla biti obrađena navedena problematika. Postoji li Kolektivni ugovor? Jedino što Zakon o radu spominje o naknadi plaće jest sljedeće: čl.93. Pročišćeni tekst (1) Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće. (2) Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu određuje se razdoblje iz stavka 1. ovoga članka za koje se naknada isplaćuje na teret poslodavca. ... (5) Ako ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Da li je pritvor opravdani razlog? Kaako je navedeno u donjem odgovoru, propisi o zdravstvenom osiguranju reguliraju pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja u pritvoru: Osiguraniku kojem je u vrijeme bolovanja određen pritvor pripada naknada plaće u visini jedne trećine naknade, a ako uzdržava obitelj u visini jedne polovice pripadajuće naknade. Tako umanjena naknada pripada osiguraniku dok traje bolovanje za trajanja pritvora. Nakon otpuštanja iz pritvora kada je postupak protiv njega pravomoćnom presudom obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda, ostvaruje pravo na obustavljeni dio naknade plaće. Bolovanje za vrijeme trajanja pritvora utvrđuje izabrani doktor opće medicine, na prijedlog doktora medicine ustanove u kojoj se osiguranik nalazi. Veliki broj poslodavaca preuzeo je te odredbe iz zdravstvenih propisa te odredio da radniku kojem je određen pritvor obračunava plaću u visini 1/3, a ukoliko uzdržava obitelj 1/2 prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca, prije mjeseca u kojem je pritvoren. Jedino je sigurno, dakle, provjeriti interne akte društva u kojem je radnik zaposlen - Pravilnik o radu, Pravilnik o plaćama, KOlektivni ugovor i sl.

Mirovinski staž je samo stvarno vrijeme provedeno u mirovinskom osiguranju i to samo ono vrijeme za koje su uplaćivani doprinosi. Ako netko radi nepuno radno vrijeme, npr. 6 sati dnevno kao ti , tada mu se u mirovinski staž priznaje samo tih 6 sati. Dakle, takva osoba kao osiguranik koji je radio u razdoblju od 01.01.2009 do 31.10.09. imati će od ukupno moguća 303 dana - mirovinskog staža od 227 dana, odnosno 7,5 mjeseci (6/8=0,75; 0,75*303=227; 227/30=7,5). Upravo onako kako je cigo1 već objasnio. Takvo računanje određeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju. Dodatno objašnjenje: Ako si za vrijeme rada kod ovog poslodavca imao pravo i koristio godišnji odmor - u dane godišnjeg odmora računa ti se cijeli dan, no dobio si naknadu plaću samo za sate koje bi stvarno radio, dakle tih 6 sati dnevno umjesto punih 8 sati. Upravo tih 6 sati dnevno za koje ti je uplaćen i doprinos za mirovinsko osiguranje - računa se u mirovinski staž. Iz istog se razloga doprinosi za beneficirani radni staž računaju u većim iznosima od redovitog, kako bi se dobila ista količina uplaćenih doprinosa koja bi se inače ostvarila u vremenu potrebnom za ostvarivanje takvog staža.

Kako on sasvim sigurno ima potvrdu hrvatskog branitelja dragovoljca - vjerojatnije je da sam ja pogriješila što se tiče razdoblja, jer meni ovi propisi nisu poznati, a kako sam već rekla - njemu je snalaženje u vremenu veliki problem i na njegovo računanje vremena ne može se osloniti. Ispričavam se ukoliko sam unijela pomutnju. Dakle, status dragovoljca mu je priznat, pretpostavljam da u Ministarstvu obrane mogu dobiti detalje o datumima? Trebala bih pronaći onaj neki izračun bodova za dionice, tamo su neki datumi, kako mi se čini. p.s. Zahvaljujem se svima na pomoći, ako netko ima pitanja vezano uz obračun plaće ili drugog dohotka, otpremnine, općenito vezano uz ZOR, poreze iz plaće i sl, to je moje područje.

ne liječi ga taj, ono je bilo vještačenje u Splitu, njegov psihijatar je dr. Goran Tošić

Nezaposlen. Može li tražiti svoju liječnicu opće prakse da ga pošalje na to ili to mora neki viši organ?

Puno ti hvala. Što se civilne tiče, pretpostavljam da bi trebalo napraviti procjenu radne sposobnosti, zar ne? Trenutno je nezaposlen, uz svu dobru volju, vrlo teško zadržava posao, bez sposobnosti dugotrajnije koncentracije, rastresen, zaboravljiv, poremećenog sna, otežana komunikacija s ljudima, ponašanje varira od agresivnog do potpuno pasivnog. Psihotične epizode, nesnalaženje u vremenu (nemogućnost procjene protjeka vremena), dezorijentiranost, razdražljivost. Sluh oštećen u ratu (nema dokumentacije), česte glavobolje. Terapija: Cephalexin, Kventiax, Fluzepam, Fevarin, Depakine Chrono

Poslano dalje