Desirebloom

Potrebne su mi vaše ideje, savjeti, bilo što. Maloljetnik se prijavljuje kao dragovoljac domovinskog rata u veljači 1993. Staž u 4.GBR vodi se od 31.03.1994. do 25.05.1999. Odlikovan, čin desetnika. Tijekom 1996. protiv njega se vodi stegovni postupak u sklopu kojeg je zahtijevano i psihijatrijsko vještačenje kojeg obavlja dr. Borben Uglešić u Splitu i dijagnosticira PTSP. Od početka stegovnog postupka do 25.05.1999. branitelj je na suspenziji i tada biva nečasno otpušten. Ne posjeduje medicinsku dokumantaciju o vještačenju (koja se, pretpostavljam, još uvijek nalazi na sudu pa me istovremeno zanima i na koji način se ta dokumentacija od suda može tražiti) niti rješenje o nečasnom otpustu (pretpostavljam da isto ima Ministarstvo obrane, ali branitelj ne može potvrditi da je sam ikada dobio slično rješenje, već mu je rečeno da mu se neće dalje produživati ugovor). Jasno mi je u kojim se slučajevima nečasno otpušta iz vojske i njegov bi slučaj sigurno bio takav, no može li postojati mogućnost da takav otpust nije nikada službeno proveden? Ima potvrdu da je hrvatski branitelj - dragovoljac. Trenutno se nalazi na psihijatrijskom liječenju na kojem mu sam psihijatar savjetuje prikupljanje dokumentacije za mirovinu. Kako branitelj ne posjeduje raniju dokumentaciju s dijagnosticiranim PTSP-om, psihijatrijsko liječenje nije niti vođeno tom dijagnozom već F10.0 (akutna intoksikacija alkoholom) pod kojom je zaprimljen na liječenje radi prijetnje suicidom. Da li nečastan otpust automatski ukida pravo na braniteljsku mirovinu (da li je vojna i braniteljska mirovina jedno te isto?)? Može li se ulazna dijagnoza promijeniti tijekom psihijatrijskog liječenja? Molim Vas, ukoliko brkam pojmove, ispravite me i uputite, jer nemam baš nikakvih iskustava na ovom području, a slučaj je za mene od osobne važnosti, ne radi te mirovine i novaca - važno mi je da se tom mladom čovjeku ponovno da malo volje za život.

Odgovor na sva tri pitanja je da. Naknada plaće za vrijeme bolovanja koja se isplaćuje na teret poslodavca obračunava se u bruto iznosu i na nju se obračunavaju svi redovni porezi, prirezi i doprinosi, uključujući i posebni porez na pleće, mirovine i druga primanja - poznatiji kao krizni porez - ukoliko je neto iznos tako obračunate naknade veći od 3.000, odnosno 6.000 kn. Naknada plaće za vrijeme bolovanja koja se isplaćuje na teret HZZO-a nakon 42. dana je neoporeziva i obračunava se u neto iznosu, na nju se ne plaćaju porezi i doprinosi. Vaša firma može imati ugovor s HZZO-om i isplaćivati tu naknadu svojim zaposlenicima (u netu, kako sam navela), podnijeti zahtjev HZZO-u za refundaciju te pričekati povrat kojih 45 dana. Pravni temelj za gore navedeno je Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 11, st.2, t.7: Primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi: ...primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda...

Odgovor preuzet sa Obrtnici Rijeka

Moram ispraviti donji navod. Doprinosi više ne dospijevaju 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Doprinosi dospijevaju isplatom plaće za prethodni mjesec, a u slučaju neisplate plaće - moraju se platiti najkasnije do kraja mjeseca (za plaću za prethodni mjesec). Neka poduzeća navikla su na stari obračun kada su doprinosi dospijevali 15. u mjesecu pa onda uplaćuju te doprinose do tog datuma u nekoliko navrata, a plaće isplaćuju nakon tog datuma - time ne ulaze u prekršaj. Slažem se s plumicom da nešto nije u redu s tvojim obračunom plaće ako ti i dalje primaš isti neto, a bruto plaća ti se smanjila i to u dvostrukom iznosu, kako napominješ.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 55.Zakona o radu (1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je ste­čen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Zakon o radu kaže da radnik ima pravo na minimalnu otpremninu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Ugovor o radu prestaje datumom otkaza i u izračun NE ulazi plaća za vrijeme otkaznog roka. Nisam razumjela pitanje o naknadi za vijeme korištenja godišnjeg odmora. Da li ste mislili pitati kolika bi Vam bila plaća ukoliko ste u vijeme otkaznog roka koristili godišnji odmor? Onolika kolika bi bila da ste i inače koristili godišnji odmor, jer niste prestali raditi na zahtjev poslodavca nego ste otišli na godišnji. Da vas je poslodavac tražio da prekinete otkazni rok, bio bi Vam dužan isplatiti 70% osnovne plaće utvrđene ugovorom o radu.

Ugovor o radu na određeno vrijeme istječe onim danim do kojeg je sklopljen, bez obzira na to da li ste Vi na bolovanju ili ne. Ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

U odgovorima na ovo pitanje spominje se otpremnina od 3 prosječne plaće u RH. Molim, gdje se nalazi podloga za takvo što kada Zakon o radu spominje da radnik ima pravo na otpremninu u slučaju osobno uvjetovanih otkaza (kada se ugovor o radu otkazuje zbog zaposlenikove nesposobnosti za rad) prema sljedećem, čl.125,st.2: Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Tu je i gornja granica za ovakvu otpremninu, naravno: Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ukoliko ste nesposobni za rad i poslodavac Vam ne može pronaći posao na kojem biste mogli raditi (a sve ima dokumentirano po propisanoj proceduri) može Vam uručiti takav otkaz, a pravo na gore opisanu otpremninu stječete ukoliko ste prije stečenih uvjeta kod poslodavca proveli minimalno 2 godine neprekinuto. Poslodavcu nije važno da li ćete nakon uručenog otkaza otići u mirovinu ili na zavod za zapošljavanje, tako da ukoliko se to programom poduzeća u kojem radite zove - otpremnina radi odlaska u mirovinu - takva vrsta otpremnine opisana je zakonom jedino u Pravilniku o porezu na dohodak kojim je dozvoljeno isplatiti 8.000,00 kn neoporezivu radniku radi odlaska u mirovinu (nevažno koju). Još jedna stvar. Prilikom obračuna otpremnina, ali samo u slučaju ako ste dobili otkaz i pod uvjetima iz Pravilnika o porezu na dohodak, može se uzeti u obzir 6.400 odnosno 8.000 kn neoporezivo po godini neprekinutog radnog staža kod poslodavca koji isplaćuje mirovinu. Napominjem, ovo nije način na koji se računa otpremnina ili daje nekome pravo na toliki iznos po godini staža, ovo je način na koji će se isplata takvih otpremnina tretirati, ovisno o tome koji iznos i pod kojim uvjetima će vam poslodavac otpremninu isplatiti. U slučaju bilo kakvog sporazuma između Vas i poslodavca, poslodavac je dužan obračunati poreze i doprinose na ugovorenu otpremninu pa morate paziti na to da li je iznos u takvim sporazumima određen u bruto ili neto iznosu.

Prema izmjenama Ovršnog zakona, od plaće ovršenika (po osnovama različitim od zakonskog uzdržavanja i uzdržavanja djeteta) izuzete su 2/3 prosječne mjesečne neto plaće u RH za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine. To bi značilo da se u 2009. godini izuzima 2/3 od 5.108 kn što je 3.405,33 kn. To je za ovršenike koji imaju neto plaću veću od prosječne neto plaće u RH, za one koji imaju manju plaću od toga, izuzimaju se 2/3 ovršenikove plaće. Ovo je napomena koja se odnosi na dio upita o obustavi većoj od 1/3 plaće, a koja nije točna u ranijim odgovorima. Ukoliko se radi o ovrhama ili izjavama ovjerenim kod javnog bilježnika prije i zaključno s datumom 16. lipnja 2008. godine - ovrha se može provoditi i na cijeloj plaći ovršenika, ukoliko je ovjerovljenom ispravom ovršenik na to pristao. Ako sam dobro shvatila, ovdje se ne radi o ustezanju na plaći temeljem ovjerovljene isprave nego temeljem zahtjeva zaposlenika. Za svaku obustavu koju vršite na plaći morate imati pismeni nalog potpisan od strane zaposlenika, jer je on jedini koji ima pravo raspolagati njome. Poznato mi je da su neki sindikati u velikim društvima zauzeli stav o izjednačavanju takvih dragovoljnih izjava zaposlenika s ovjerovljenim ispravama kako bi se zaštitio iznos od 3.405,33 kn te se možda na taj način spriječilo zaposlenika od prekomjernog zaduživanja. Mišljenja sam da prihvaćanje pismenog zahtjeva od strane Vašeg zaposlenika za plaćanjem njegovog kredita Vas ne bi stavilo u nepovoljniji položaj čak ni u slučaju da se po disciplinskoj odluci zaposleniku uruči otkaz. Po otkazu, Vi mu nećete više isplaćivati plaću, a time ni plaćati njegove obustave.

U roku od 8 dana početka ostvarivanja dohotka iz inozemstva, moraš se javiti Poreznoj upravi, radi prijave ostvarivanja dohotka iz inozemstva. Oni će te pritom uputiti na tvoje obveze, no: Prema Zakonu o porezu na dohodak, sam si dužan mjesečno obračunavati i uplaćivati porez na dohodak, ukoliko dohodak primaš izravno iz inozemstva. Rok za obračun i uplatu je 8 dana od priljeva na račun. (čl.45.st.8). Isto tako, dužan si podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak kako bi se utvrdila konačna obveza poreza na dohodak. Pritom u prijavu unosiš sva svoja primanja iz Hrvatske i inozemstva i na sve se obračunava porez prema poreznim razredima. (čl.39.st.2).

Poštovani, Niti troškovi taksija niti javnog prijevoza ne mogu priznati po putnom nalogu - bilo da se radi o inozemnom ili tuzemnom službenom putu - ukoliko se radi o prijevozu unutar grada do kojega ste putovali - loko vožnji. Troškove takvog prijevoza snosite sami iz plaćenih dnevnica. Više o putnim nalozima možete pročitati u Pravilniku o porezu na dohodak, ima nešto i ovdje liderpress. Kada govorimo o priznavanju troškova, govorimo o iznosu koji Vam poslodavac može neoporezivo isplatiti. Vama poslodavac može refundirati sve troškove, ali će na to morati platiti porez na dohodak.

Dan primitka je dan kada ste Vi dobili dokument po kojem ste dužni postupati. Ukoliko ste već imali dokument po kojem ste postupali i sada ste dobili drugi kojim se mijenja iznos ovrhe npr, samo mijenjate iznos po dopuni rješenja. Ne znam jeasm li time odgovorila na pitanje, jer mi nije jasno koji ste dokument Vi primili i kada je to bilo.

Imam dodatno pitanje, jer nisam sasvim razumjela o čemu se radi. Ugovorom o djelu ste se odrekli prava na smjenski rad? Želite li reći da ste se odrekli prava na naknadu za smjenski rad? Mislim da je takvo što određeno Zakonom o radu temeljem kojeg je sastavljen i vaš kolektivni ugovor. Slijedom toga, mislim da se ugovorom toga ne možete odreći. Jedan dodatak, to niste pitali, no ja to napominjem s poreznog stajališta. S poslodavcem s kojim imate sklopljen ugovor o radu radite i poslove određene ugovorom o djelu? Sami ste rekli da takve poslove obavljate za vrijeme radnog vremena, pretpostavljam da se pritom služite i poslodavčevim sredstvima za rad. Temeljem toga, poslodavac Vam je dužan naknadu za takav rad isplaćivati kao plaću, a ne drugi dohodak. Razumijem da bi takvo što moglo biti nepovoljnije za Vas i poslodavca, no takvo je tumačenje MInistarstva financija, Porezne uprave.

Možete s njima sklopiti Ugovor o djelu, odrediti vrste poslova koje će obavljati. Vrijeme trajanja takvog ugovora može biti na određeni rok ili dok posao ne bude obavljen. Temeljem takvog ugovora radnicima ne isplaćujete plaću, već drugi dohodak. Nisam sigurna da li ste mislili na nesklapanje Ugovora o radu ili na nesklapanje bilo kakvog Ugovora.

Iskreno, meni se ne čini da je tamo opisana cijela procedura. No, što se pravih stvari tiče - ipak sam laik i možda nisam u pravu, ali kao i većini laika - ni meni nije još sve najjasnije. Kako sam ja shvatila, tako sam napisala svojima u mailu, kopiram ga ovdje. Ukoliko neke stvari nisu točne, molim, ispravite me, jer - napominjem - u pravnim stvarima sam laik.

Poštovani, potrebna mi je informacija. Naime, prije kojih desetak i više godina određena je medicinska dokumentacija dostavljena sudu radi sudskog procesa. Proces je okončan i presuda je donesena i koliko je meni poznato, ta je medicinska dokumantacija u samo jednom primjerku i pretpostavljam da se još uvijek nalazi negdje u arhivi suda. Na koji način se ta dokumentacija može dobiti? Ili zatražiti kopija? Zahvaljujem. Srdačan pozdrav.