Jetti

Članak 31. Zakon o obveznom zdravstevnom osiguranju Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti ako je:...... 6. privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, čl. 33. Naknada plaće za vrijeme bolovanja iz članka 31. točke 3. do 7. ovoga Zakona isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava. Članak 46. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu:..... 2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, Jel dosta?

Možda biste mogli napraviti novi ugovor i izmisliti neko novo radno mjesto koje će biti različito od sadašnjeg - odnosno jednostavnije tj. prilagođeno Vama - a u biti nastavite obavljati iste poslove. Poslodavac ima pravo sam organizirati rad pa tako i osmisliti radna mjesta stoga tu nema problema. Pa ako Vam uleti neka inspekcija, vi imate ugovor za različite poslove od onih na kojima ste radili kad Vam je utvrđena invalidnost i sve čisto...

Ako možete dokazati postojanje ugovora, odnosno da ste mu vi posudili odeđenu svotu novaca te da je bio dogovor da ga vrati do tada i tada, a da on to nije učinio, onda ga tužite. Ugovor o zajmu ne mora biti u pisanom obliku da bi bio pravovaljan, već može biti i usmeni, samo je onda teško dokazati postojanje istoga te osobito njegove odredbe. Ako imate neke svjedoke i sl. probajte. Sretno!

Zakon o radu prvenstevno ima namjeru štiti prava radnika kao slabije strane u ugovornom odnosu, stoga bi bilo glupo istim zakonom propisati da poslodavac mora otpustiti radnika u određenim okolnostima. Poslodavac je taj koji odgovara radniku za štetu na radu i u svezi rada, stoga mu je i zakon omogući da otpusti radnika ukoliko mu nije u mogućnosti osigurati adekvatno radno mjesto - samo kao izlaz od moguće odgovornosti, a ne kao obvezu. Znam da je neka fora sa 20 radnika, ali sad to u brzini nisam uspio pronaći u zakonu. E da, i ne ljutim se ja ništa... :mig: :mig:

Možete ne dolaziti na posao i nadati se da će Vam zbog toga dati izvanredan otakaz. Samo u tom slučaju se izlažete riziku da će poslodavac od Vas tražiti naknadu štete - niste radili, nije imao promet, morao je naći drugu osobu,bla, bla... Druga mogućnost je da date redovan otkaz. Radnik nije dužan obrazlagati otkaz. Ukoliko radnik ima važan razlog, otkazni rok u tom slučaju ne može biti dulji od 30 dana. Dakle, moje prijedlog je da što prije date otkaz i navedete da otkazni rok iznosi 30 dana jer vaš sadašnji poslodavac sigurno prestaje s radom, a vi ste našli novi posao. Otkaz se ne mora obrazlagati, ali ako se poziv na otkazni rok od 30 dana rok mora biti obrazložen. Predlažem i da odmah zatražite radnu knjižicu - poslodavac Vam ju je obvezan dati u svako doba na temelju Vašeg pismenog zahtjeva - kako ne biste poslije ganjali poslodavca za radnu i time se ne mogli prijaviti kod novog poslodavca.

naravno da ne mora. Može, ali samo pod uvjetom da ne nađe drugo adekvatno radno mjesto. Da li je radnom mjesto adekvatno za radnika? To pitanje se neće postavljati, osim ako se radnik žali da nije akedvatno, a poslodavac tvrdi da je ili da mu drugo mjesto ne može osigurati, u kojem slučaju će o istom odlučiti zavod - kao što piše u zakonu...

Otkaz u slučaju profesionalne nesposobnosti za rad ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti Članak 85. (1) Poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastan­ka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. (2) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, su­glas­nost iz stavka 1. ovoga članka daje nadležna služba zapoš­lja­vanja. (3) Radničko vijeće, odnosno nadležna služba zapošljavanja, dat će poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o ra­du za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tije­la. (4) Ako radničko vijeće, odnosno nadležna služba zapošlja­va­nja uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka. Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti Članak 86. (1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenoga liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najma­nje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. (2) Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenje na po­nu­đe­nim mu poslovima, nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Darovanje se može osporavati ukoliko se dokaže da je učinjeno upravo zato da se izbjege plaćanje neke obveze. Imate tu i boljih rješenja, prošnjofajte malo po ovim stranicama i nači ćete pametne savjete što učiniti...

Stranac može kupiti nekretinu, ali mora ishoditi suglasnot ministarstva vanjskih poslova, odnosno mora postojati reciprocitete. Dalke, ako hrvatski državljani mogu u strančevoj zemlji steči pravo vlasništva nekretnine onda može i stranacu Hrvatskoj. Pitajte u ministrstvu vanjskih poslova. Ukoliko već imate djecu ovdje, jednostavnije je da kupite kuću na njihovo ime, a s njima sklopite ugovor o doživotnom pravu uživanja...

Da, da, da. Nažalost da. Nagodba je ovršna ako je istekao rok za dobrovoljno ispunjenje...

Pišemo odgovor u isto vrijeme i isto mislimo, stvarno mi nije jasno zašto to odvjetnik nije učinio...

Prvo, ako je poslodavac bio d.. onda možete sve zaboraviti jer sigurno ništa nema. Druga, ne znam kakav Vam je to odvjetnik da Vas nije uputio u smislu odredbe čl. 16.b. ovršnog zakona. »Dužnost davanja podataka o dužniku Članak 16.b (1) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, invalidninu ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju. (2) Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja iz evidencije o motornim vozilima dati podatke o tome je li neka osoba upisana kao vlasnik motornog vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju motornog vozila i postojanju tereta na tom vozilu. (3) Financijska agencija dužna je, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja dati podatke o računu za redovno poslovanje nekog poslovnog subjekta, a ako ih ima više – o računu za redov­no poslovanje kojeg je taj subjekt odredio kao račun na kojem će se izvršavati nalozi za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja te nalozi s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih ovršnih isprava (glavni račun). (4) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje. (5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji. (6) Osobe i tijela iz stavka 1. do 4. ovoga članka ne smiju obavijestiti dužnika o tome da su traženi podaci o njegovoj imovini. (7) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog povrede dužnosti iz stavka 1. do 4. i stavka 6. ovoga članka.« Za nekretnine možete vidjeti u katastru preko posjeda ili možda u gruntovnici, a za ostale pokretnine dosta je da se u ovršnom prijedlogu naznači neka adresa pa ovršitelj popiše pokretnine koje se tamo nalaze. Nije mi jasno zašto Vam Vaš odvjetnik to nije rekao...

Ako ne odgovorite to je kao da ste i odgovorili da ste kažnjavani. S obzirom da postojanje (ne)pravomoćne presude nije samo po sebi opravdani razlog za otkaz, mislim da se ne morate ničega bojati...

Ugovor se sklpi s ranijim datumom, a uvede se članka da radnik prema uvom ugovoru počinje raditi tog i tog dana...

osobno uvjetovan otkaz znači da zbog trajnih osobina radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze. Ne moraju biti samo zdravstveni razlozi. Recimo, radnik jednostavno nije stvoren za taj posao, pokazuje ispod prosječne/loše rezultate rada. U ostalom nije bitno što se napiše ako je između vas postignut sporazum i poslodavac Vam vjeruje da ga neće tužiti.

Pošaljite HZZO-u zahtjev za kontrolu bolovanja...

Tko kaže da mu ne možete dati otkaz. To nigdje ne piše u zakonu, u zakonu samo piše da bolovanje ne može biti razlog za otkaz, ali radnik za vrijeme bolovanja može dobiti otkaz iz drugog razloga - naravno ako su ispunjenje pretpostavke za otkaz. Tako misli i Vrhovni sud rev-516/2001 "I u ovoj fazi postupka sporno je da li je otkaz tuženice dopušten. Tužiteljica, ističe, da nije mogla dobiti otkaz za vrijeme bolovanja na kojem se nalazila od 30. siječnja 1998. godine, pa da je pobijana odluka donijeta protivno odredbi čl. 108. st. 1. ZR. Tužiteljica se pogrešno poziva i na odredbu čl. 108. st. 1. ZR, budući da ta odredba propisuje da sama nenazočnost zaposlenika zbog bolesti ne može biti opravdan razlog za otkaz, što ne isključuje mogućnost donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu za vrijeme bolovanja iz drugih opravdanih razloga."

Nadopuna, znam da mi treba građevinska, ali da li treba još nešto... I kakav se prijedlog radi za uknjižbu - čega?...

NIsam imao iskustva s tim pa molim za pomoć. Naime, za garažu postoji građevinska i lokacijska, čak je i evidentirana u katastru no nema je u gruntovnici. Dakle, što mi je potrebno za prvi upis nekretnine u z.k.?

To znači da nitko nije dirao po gruntovnici od raspada Jugoslavije. Danom stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, ex lege je pravo korištenja postalo pravo vlasništva osim u izuzetnim slučajevima. Ukoliko zatražite ZK izvadak na istom će Vam korisnik biti upisan u B kao vlasnik, a ne C kao teret....

U potunosti točno..možete dovesti bilo koga, ali dosadašnjeg stanara ne možete izbaciti jer on ima pravo na posjed stana....

Porezna olakšica može iznositi do najviše 12.000,00 kuna godišnje, odnosno porezna uprave će s ovog osnova utvrđenu poreznu osnovicu umanjiti za najviše 12.000,00 kuna prije razreza poreza. To iskreno govoreći i nije neki iznos...u odnosu na izvršena ulaganja.....

Znam da može dokazati, samo iz osobnog iskustva odgovorno tvrdim da je to jako teško, osobito kad se utvrđuje visina štete..kolika bi bila....

Zemljišne knjige su javne knjige i svatko ima pravo uvida u njih i može izvaditi vlasnički list za bilo koju nekretninu bez dokazivanja bilo kakvog pravnog interesa.

Pravo na štrajk imaju samo radnici u radnom odnosu, a učenici to nisu...