Jetti

i RRIF ali ni oni nemaju pojam. Inače članak 55. se odnosi na prenošenje godišnjeg odmora, a na korištenje istog u godini u kojoj je ostvareno pravo na njega - dakle, opet nije relevantan. Inače imam je i mišljenje ministarstva u kojem kaže da radnica koja se vratila u prosincu s porodiljnog dospusta odmah ima pravo koristiti cijeli godišnji odmor za tu godinu pa bi sukladno tome imala pravo i na cijeli godišnji ukoliko bi radila i samo u siječnju...jer ne vidim koja bi razlika bila između bilo kojeg mjeseca u godini u kojem je radnika radio, ako ostalih 11 mjeseci nije radio... Kad sam pokrenuo ovo pitanje, nadao sam se da će netko imati kakav konkretni primjer ili neku novu odredbu zakona na koju ja do sada nisam obračao pažnju, ali sve se ponovno vrti oko ovih nekoliko članaka koji ne uređuju ovo pitanja....a nisam beš ništa u svezi ovoga naša u sudskoj praksi.. Dakle, zakon je nejasan....

Ja nisam nigdje naveo da rad na nedoređeno ne može trajati dulje od tri godine...to je bila izjava onog anonimaca. A ta izjava je totalna gluposa jer kad je nešto na neodređeno onda je neodređeno...mislim da je onaj anonimac pobrkao rad na određeno koji ne može biti dulji od tri godine, iako ne vidi kakve to veze ima s godišnjim...

Iz članka 51. nigdje ne proizlazi rok od 6 mjeseci: 1. radnica nije zasnovala radni odnos u 2007. nego radi već 5 godina 2. nije joj prestao radni odnos (niti neće) prije završetka šestomjesečnog roka 3. radni odnos joj neće prestati prije 1. srpnja. Dakle, ovdje se ne radi o niti jednom od slučaja predviđenim ovim člankom. I dalje tvrdim da je zakon ovdje nejasan...

Znam ja dobro taj članak, no problem je u čl. Članak 55. na koji se poslodavac (po mojem mišljenju neutemeljeno poziva), naime tvrdi da nema pravo jer neće raditi najmanje šest mjeseci u godini: (1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je ste­čen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. (2) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je bio u vojnoj službi, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. Poslodavac (ponovno smatram) neosnovano tvrdi da ima pravo na godišnji tek nakon 6 mjeseci rada (što bi bilo da se prvi put zapošljava)...na iskreno govoreći zakon ne kaže kad radnik, i koliko godišnjeg, može koristiti u godini u kojoj je ostvario pravo na godišnji...a ja ne mogu naći nikakvu sudsku odluku u tom smislu ili mišljenje kojeg nadležnog tijela...

ali on uopće nije relevantan za moje pitanje...

Zar nitko....

Jedno pitanje mi se pojavilo u praksi, a ne mogu naći neku adekvatnu zakonsku odredbu za njegovo rješavanje.... Kad radnik može koristiti godišnji za tekuću godinu i u kolikom trajanju. Imali li radnica, koja je na neodređeno već nekoliko godina i u cijelosti je iskoristila godišnji za 2006. godinu, a od polovica ožujka 2007. godine ide na porodiljni dopust, pravo u veljači 2007. godine iskoristiti cijeli godišnji za 2007. godinu? Prema mojem mišljenju ima, ali mi treba zakonsko uporište. Naime, poslodavac kaže da nema i ne pušta je na godišnji....

Raspuštanje je moguće samo ako se utvrdi da teško krše dane im ovlasti i to treba zatražiti najmanje 25% radnika ili poslodavac (čl.158.) O tome odlučuje županijski sud....

Ne morati značiti da je radničko vjeće tu krivo postupilo...ono je dalo svoju suglasnot budući da je očigledno to poslodavac od njih zatražio, odnosno savjetovao se s njima po tom pitanju, jer za radničko vjeće sindikalni povjernik nije ništa drugo od bilo kojeg radnika. RV nema veze sa sindikatom, naravno poslodavac mora od sindikata tražiti suglasnot za otkaz sindikalnog povjerniku i ova odluka RV nije od nikakvog utjecanja na valjanost odluke o otkazu, odnosno iste će biti ništava bez suglasnosti sindikata...

Ne možete prisilite nekoga da promjeni sjedište tvrtke. Možda je došlo da zabune - u što čisto sumnjam, jer sjedište se upisuje na više mjesta - ili je tu doista nešto čudno. Nije mi baš jasno kako ta tvrtka posluje, odnosno prima poštu, pa mislim da baš i nije aktivna. Da li ste probali stupiti u kontkat s direktorom i saznati o čemu se radi....da li ste probali u telefonskom imeniku potražiti neki broj telefona (možda imaju neku drugu adresu)..moraju imati neki telefona ako posluju....l

Tako je bila priča i 2003. kad su donijeli izmjene i dopune ZTD-a, kao bit će 50.000,00 kuna ali to se nije desilo. Ja nisam čuo da planiraju neke izmjene.

Radnikov izvanredni otkaz nije važeći ako ga nije obrazložio, odnosno navoe razloge otkaza. Moram priznati da nisam naišao na ovakav slučaj u praksi...smatram da bi se radnik morao obratiti sud u roku od 15 dana od dana zaprimanja odluke poslodavca kojim osporava otkaz, jer ako protekne taj rok, onda radnik više odluku ne može osporavati. Ukoliko otkaz nije obrazložen, poslodavac je u pravu....zbog čega je poslodavac dao otkaz...da li zbog neopravdanog izostanka s posla....ako se baš želite svađati, onda odite k doktoru i zatražite bolovanje za dana kad niste došli na posao pa onda time osporite otkaz poslodavca. U svakom slučaju morate poštivati rok od 15 dana jer nakon proteka tog roka, kao da ništa niste niti napravili...

Kao što je gore rečeno, treba pogledati policu. Ali, obično nije pokriveno s navedenog osnova jer se ne radi o ozljedi koja je nastala na radu ili u svezi rada...

Ako niste dobili plaću nekoliko mjeseci to je razlog za izvanredni otkaz. Morate nasloviti na ovlaštenu osobu poslodavca (direktora) n avesti da se radi o izvanrednom otkazu zbog neisplate plać - navedite kad Vam je zadnja plaća isplaćena. U otkazu zatražite svoju radnu knjižicu, PK karticu te eventualno ostale dokumente. Otkaz predajte poslodavcu i zatražite da Vam potpiše primitka istoga, a ako odbije potpisati pošljite poštom preporučeno s povratnicom

Nitko nema pravo zadržati Vašu radnu knjižicu, pa niti poslodavac... Ukoliko netko drži Vašu knjižicu protiv vaše volje to je nezakonito. Ja bih prije svega zaprijetio policijom, odnosno da ćete podnesti kaznenu prijavu zbog utaje -Čl. 220. Kaznenog zakona RH je popisano je kazneno djelo Utaje, odnosno tko protupravno prisvoji tuđe pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako Vam pak drži knjižicu netko kog koga se nikako nije smjeli zateči, onda se radi o kaznenom djelu utaje. Dakle, prvo upozoriti da ćete pozvati policiju, pa ako to ne pomogne, onda se i stvarno obratite policiji...

Poslodavac ne mora dati otkaz, ali naravno može...odnosno ako se želi inatiti radniku, onda ga i dalje može držati prijavljenog.... Poslodavac ima pravo u svakom slučaju tražiti naknadu štete, tipa roba nije isporučena jer radnik nije došao - poslodavac izgubio posao, morao je zaposliti drugog radnika....

Izvanredni otkaz se može dati samo ako postoji osobito važan razlog zbog kojeg nastavak radnog odnosa više nije moguć. Radnik mora obrazložiti otkaz. Naravno da ga poslodavac može osporavati i može dokazivati i tražiti naknadu štete od radnika zbog izvanrednog otkaza ako nije opravdan.

Za HEP je zastara jednu godinu...povremena potraživanja

pogledajte na www.dziv.hr pod žigovima - pretraživanje registra. Ali oprez, ukoliko se radi o tako starom imenu (i valjda poznatom) moguće je da ćete povrijediti autorsko pravo ili neko drugo intelektualno pravo...

Frazu ili naslov nije moguće zaštiti institutom autorskog prava budući da se ne radi o djelu u smislu Zakona o autorskom i srodnim pravima (nn 167/03). Frazu bi moguće bilo zaštiti kao žig ukoliko su ispunjene ostale pretpostavke iz Zakona o žigu. Autorsko pravo funkcionira na principu prvenstva i ne postoji institucija koja bi ga štitila, odnosno ne dobije se neko rješenje, certifikat i sl. Bito je imati dokaz prvenstva, odnosno objave i sl.

Savjet: Darujte auto jednom od roditelja, a on neka da bratu. Platit ćete jednu ovjeru ugovora više (50,00 kuna) i još nešto sitno za prometnu i knjižicu vozila, ali zasigurno daleko manje nego li je porez.....

Nema presumpcije prihvaćanja zahtjeva već je točno da se samo može postupiti kao da zahtjev odbijen. I ja ponekad imam potekošća uvjeriti svoje nadređene u ovu činjenicu, jer oni znaju da je 60 dana, ali ne znaju za što. Mislim kako bi to funkcioniralo u praksi, tijelo bi Vam trebalo izdati neko rješenje ili što već da je zahtjev usvojen zato što oni nisu odgovorili....baš....

Kamate na kamatu je načelno zakonom zabranjena. No, čl. 31. Zakona o obveznim odnosima prpisano je da na dospjele, a neisplaćene zatezne kamate teku zatezne kamate kada je to zakonom određeno. Na iznos neplaćenih kamata mogu se zahtjevati zatezne kamate samo do dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Čl. 116 općeg poreznog zakona kaže da se na iznos dužnih kamata ne obračunavaju kamate. Dakle, mišljenja sam da se kamate na kamte mogu obračunati samo ako se njihova naplata traži putem suda..

Kod poslodavca mora postojati osoba koje je zadužena za rješavanje pritužbi radnik zbog uznemiravanja. Ako poslodavac ima više od 20 radnika to mora biti posebna osoba, a ako je manje radnika onda je to direktor. Imate pravo prekinuti rad, dok se to ne riješi. O ostalom proučite donji članak Zakona o radu. Zaštita dostojanstva radnika Članak 30. (1) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. (2) Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s ko­jima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. (3) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika uređuju se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radnič­kog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. (4) Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa. (5) Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. (6) Poslodavac ili osoba iz stavka 5. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji. (7) Ako poslodavac u roku iz stavka 6. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo pre­ki­nuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u dalj­njem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. (8) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oče­ki­vati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestiti poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. (9) Za vrijeme prekida rada iz stavka 7. i 8. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio. (10) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva rad­nika su tajni. (11) Protivljenje radnika ponašanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika. (12) U slučaju spora teret dokazivanja je na poslodavcu.

Postupanje poslodavca s radnom knjižicom Članak 243. (4) Na pisani zahtjev radnika, poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu predati radniku radnu knjižicu.