Jetti

U pravilu na nagodbi piše rok u kojem će bi isplaćeno. Rok ne bi smio biti duži od 30 dana.

To što nemate primjerak pisanog ugovor ne znači da između vas nije nastao, odnosno da ne postoji ugovorni odnos. Između vas postoji usmeni ugovor. Zakon samo u nekoliko slučajeva propisuje kada je forma ugovora preduvjet za postojanje i valjanost ugovora što ovdje nije slučaj. Jasno, bez potpisanog ugovora bit će teže dokazati postojanje ugovornog odnosa, odnosno da se vi izvršili svoju ugovornu obvezu - svirali, a da oni svoju nisu te osobito kolika je njihova obveza prema Vama - cijena. Čini mi se da ne preostaje ništa drugo nego svoje potraživanje tražiti putem suda, u kojem slučaju svakako treba razmotriti kojim dokaznim sredstvima bi mogli dokazati da ste svirali (npr. svjedoci) te koje je bila ugovorena cijena za to (npr. uporedba s ranije plaćenim za istu stvar.) U svakom slučaju preporučam da im prije pokretanja sudskog postupka uputite opomenu pred utuženje, putem odvjetnika što će im pokazati da ozbiljno mislite pa vam možda i plate.

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu Članak 75. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, po ovom Zakonu, označava djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor – zaposlenik izvršavajući svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos. Pravo iskoriŠtavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu Članak 76. Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja.

Ako netko ima ove zakone na engleskom ili zna gdje se mogu naći, bit ći jako zahvalan.

Jel zna netko na koji način 4 tvrtke nastale od HŽ odgovoraju za dugovanje HŽ. U zakonu o podjeli piše samo da su opći pravni slijednici, a ZTD govori o planu podjele koji za HŽ ne postoji. U relevantnim odlukama samo se ponovno spominje opće slijedništvo. Da li ima neka odluka za koju ne znam? možda sudska praksa? Hvala

Ugovor nastaje sporazumom ugovornih strana, stoga ga ne možete samo tako prenijeti na drugu osobu. Možete cesijom prenijeti ugovore u kojima ste vjerovnik, a o tome trebate obavijestiti dužnika. Konačno, svaka ugovorna strana može uz pristanak druge ugovorne strane prenijeti ugovor na neku treću osobu koja postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz tog ugovora. Dakle, obrt bi trebao sklopiti ugovor s tvrtkom da se sva prva i obveze iz ugovora prenose na tvrtku za svaki ugovor posebno, a druga ugovorna strana se s tim treba suglasiti.

Pitanje je stvarno delikatno. Zakon o trgovačkim društvima dopušta registraciju tvrtke s istim nazivom pri različitim sudovima. Dovoljno je da pogledate u sudski registar, tako da mislim da po tom pitanju Vam ne mogu baš puno. Pitanje je da li je naziv zaštičen kao žig pri zavoda za intelektualno vlasništvo. Ako imaju zaštičen žig, onda imaju više šansi. Nadalje, i zakon o zaštiti tržišnog natjecanja regulira tu materiju, ali samo u slučaju ako vi koristite njihov ugled i sl. Ne znam koliko Vam je naziv uistinu bitan, ali ako ste Vi bili prije aktivni na području te županije i bino vam je ime, onda svakako nađi odvjetnika i borite se. U svakom slučaju, ako se odlučite za promjenu naziva, tražite da Vam oni plate trošak promjene, a probajte tražiti i neko obeštećenje. Ako je njima naziv toliko bitan, mislim da će pristati na takvu nagodbu...

moraš napisati broj klase i naziv proizvoda, odnosno usluga. Možeš navesti glavne usluge koje pišu pored broja klase, a možeš ih i dalje razraditi prema popisu. Službeni prijevod možeš nači jednio u zavodu koji to naplačuje nekih 250 kuna... Na stranicama zavoda možeš pronaći više informacija www.zik.hr

Nema

ZNači da se ovrha obustavlja zbog nemogućnosti naplate. Postupak je gotov, ali ovrhovoditelj može uvijek ponovno pokrenuti ovršni postupak, može Vam recimo sjesti na 1/3 plaće...ili nači neki drugi način da se namiri...

Točno, ali za HT nije mogla potpisati, ali za kredit je moguće da je i potpisala za cijelu plaću pa joj sada istu i uzimaju

istovremeno bi znači da su sve došle isti dan na naplatu, u što ne vjerujem... najviše 1/3 plaće može se plijeniti, odnosno 1/2 ako se radi o obvezi uzdržavanja. Treba primijeniti na čl. 149. i čl. 156 Ovršnog. Dakle, naplaćuje se redoslijedom kako su stigle, ali nikako se ne smije naplatiti više od 1/3. Zakon o radu (čl.95.) predviđa zaštitu najmanje 1/2 radnikove plaće. Prva koje je stiga kod poslodavca se naplaćuje dok se ne naplati, a druge čekaju u redu pa kad se prva naplati, onda ide druga na naplatu, pa treća itd. Ovrhovoditelje čije se potraživanje ne naplaćuje treba obavijestiti o stanju stvari. Ako su baš došle isti dan, onda se naplaćuju srazmjerno Ne znam tko kod poslodavca provodi naplatu rješenja, ali sam siguran da nema veze s ovršnim zakonom. Ako osobu zaduženo za naplatu ne možete uvjeriti da postupa protivno zakonu uputite je na RRiF br. 11/2006 str. ili nađite odvjetnika koji bi ovu situaciju morao rješiti jednostavnim dopisom poslodavcu u rok nekoliko dana. U krajnjoj liniji, možete tužiti poslodavca da postupa protivno zakonu i time radniku nanosi štetu.

Dakle, ovakva je stvar. Radniku se već provodi ovrha na 1/3 plaće na osnovu duga ministarstvu financija. Sada je zaprimljeno i rješenje o zapljeni 1/2 plaće na ime zakonskog uzdržavanja. Kako postupiti? Vidim da svi na forumu navode kako ovrha za uzdržavanje ima prednost nad ostalim ovrhama, ali ja u zakonu (ni ovršnom niti obiteljskom) ne nalazim podlogu za takvo mišljenje. Štoviše čl. 178. ovršnog piše da ovrha na ime uzdržavanja ima samo prednost nad zapljenom na temelju suglasnoti ovršenika, dok se u svim ostalim slučajevima ima primjeniti prednosni red iz čl. 159. S obzirom da se za uzdržavanje može plijeniti do 1/2 polovina plaće, a prednosi red ima ovrha ministarstva financija, mišljenja sam da: se treba nastaviti provoditi ovrha na temelju rješenja ministarstva financija za 1/3 plaće, a ovrha za uzdržavanje se provodi za razliku do 1/2. Uostalom, zakon o radu onemogućava ovrhu na više od 1/2 polovine plaće. Ako netko ima drugih mišljenja i iskustava zasnvanih na zakonu bit ću zahvalan da ih podijeli samnom

U načelu ne, budući da ne preuzima obveze za sebe već za društvo... Ali sud uvijek može primijeniti ZPP i dati parničnu sposobnost onome koja nema parničnu sposobnost ako utvrdi da je to svrsishodno (npr. radničko vjeće)...

Promjena sredstva ovrhe podnosi se sudu.. Nadležan je trgovački sud.

Otkazujete ugovor o radu, a ne radni odnos. Pitanje je da li ste mijenjali ugovor u cijelosti ili je ugovor mjenjan aneksom pa se formalno pravno i dalje radi o istom ugovoru...

Možete slopiti ugovor o poslovnoj suradnji pa u njemu sve definirajte...tko što ulaže, kako se dijeli dobit, pokrivaju troškovi....

Prokurista imenuje uprava.. dakle član uprave/direktor odnosno onaj koji je ovlašten zastupati društvu (ako nitko nije ovlašten zastupati samostalno, onda onoliko koliko ih treba) donese odluku o davanju prokure - odluku ovjerava JB. Mora se sastaviti i tekst prokure, odnosno što smije što nesmije ili je u skladu sa zakonom - tekst ima JB. Nisam siguran ( i ne da mi se trenuto provjeravati) da li prokursit mora dati izjavu o prihvaćanju imanovanja kao i direktor. Podnosi se prijava (ovjerava JB, a potpisuje direktor) sudu za upis prokuriste u registar. Savjet - otiđite do JB s kojim surađujete (ili mislite surađivati) i on će Vam sve točno objasniti. Prijevodi trebaju samo ako direktor ne zna hrvatski...

Na radnika se uvijek primijenjuje povoljnije pravo. Dakle, ako imate nešto regulirano zakonom, ugovorom, pravilnikom, kolektivnim ugovorom uvijek se meožete pozvati na za Vas najpovoljnije pravo. Ukoliko imate razlog izvanredni otkaz (npr. kasni Vam plaća dugo vremena) dajte ga. U protivnom radnik može dati otkaz bez potrebe obrazloženja i otkazni rok je porpisan zakonom o radu, ovisno o trajanju vešg radnog odnosa kod tog poslodavca. U svakom slučaju, ukoliko radnik ima opravdani razlog otkazni rok ne može biti duži od 30 dana - recimo našli ste novi posao.

Zastar počinje teći prvog dana nakon dospjeća. Prekida se svakom radnjom vjerovnika poduzetom pred nadležnim tijelima radi naplate dugovanja ili priznanjem duga od strane dužnika. Opomenom se ne prekida tijek zastare, ali ukoliko je uz opomenu poslan izvod otvorenih stavaka, pa dužnik isti ovjeri to se smatra priznanjem duga i svi rokovi počinju ispočetka.

Podnosi se prijedlog za promjenu sredstva ovrhe, te se mora imati dokaz da je pokušano izvandusko namirenje. Odnosno mora se platiti banci da Vam izda onu potvrdu. Ne plaćaju se nove pristojbe budući da je člankom 252h propisano da se zahtjev za sudsku ovrhu u ovom slučaju smatra promjenom predmeta ovrhe, a članak 5. st. 8 kaže da se na promjenu ne plaćaju pristojbe. Dobio sam danas takovo rješenje od suda kojim usvaja moj prigovor, a htjeli su mi zaračunati 400 kuna pristojbi i 100 za opomenu.

Nema zastare kad se pokrene postupak, odnosno ista je 10 godina po pravomoćnoj odluci - dakle na ovu opciju možete zaboraviti. Imate pravo prigovora, naznačeno Vam je na kraju rješenja pa ćete završiti na sudu...

1. NIje jasno na kakve se doprinose misli....ne mora biti zaposlenih pa nema ni doprinosa..moraju se plaćati neki troškovi, članarina HGK, porez ne tvrtku, niša veliko 2. Djelatnost se određuje izjavom o osnivanju, odnosno društvenim ugovorom, može ih se navesti neograničeni broj, a ako se mijenjaju djelatnosti mora se mijenjati cijali akt, odnosno ponovno plaćati javni bilježnik (cijena ovisi o temeljnom kapitalu - min. oko 1.500,00 kuna) trošak objave u NN..... Korisno je odmah navesti sve djelatnosti koje se ima u planu da se poslije ne mora mijenjati... 3. Prednosti se utoliko što ne odgovaraš za sve dugove doo-a osobno cijelom imovinom već samo s onim što si uložio...

Zakonom o radu je propisano da se na radnika uvijek primijenjuje najpovoljnije pravo, stoga se u ovom slučaju ima primijeniti povoljniji pravilnik. Ja osobno izbjegavam ovakove situacije na način da pišem koliko je dana radnik iskoristio, ne koliko je i imao. Znam da neki u praksi to riješavaju na način da prvo za dio godine kod starog poslodavca utvrde razmjerno pravo na godišnji odmor (svaki mjesec 1/12 godišnjeg odmora), pa nakon toga razmjeni dio kod novog poslodavca pa sve to zbroje. Ovo mi se čini najpoštenije...

Radnik ima svakako pravo na zahtjev za zaštitu prava na svaku odluku poslodavca pa tako i na odluku o godišnjem. Niti jedna odluka poslodavca ne mora imati pouku o pravnom lijeku, niti ta odredba piše bilo gdje u zakonu. Stajalište je i Vrhovnog suda kako je radni odnos institut obveznog prava stoga nije dužnost jedne ugovorne strane da poučava drugu ugovornu stranu o njezinim pravima - u ovom slučaju o rokovima i pravu na zahtjev za zaštitu prava.