Jetti

U onoj velikoj novoj zgradi u Novom Zagrebu...

Članak 196. ZOO (1) Prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. (2) Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Dakle, prema mom mišljenju rok počinje teći od dana kad su svi potpisali kompenzaciju.

Prvo svako predlažem sporazumni otkaz s poslodavcem jer je to najmirnije rješenje - ako postoji dobra volja s obje strane pa se možete dogovoriti oko otkaznog roka. Nije dovoljno navesti razlog otkaza da bi otkazni rok bio 30 dana. To mora biti opravdan razlog za otkaz, a odlazak na novi posao je sigurno takav razlog. Poslodavac svakako može tražiti naknadu štete ako se krše obveze iz radnog odnosa (ne odradiš otkazni ili daš izvanredni), ali poslodavac mora dokazati na sudu da mu je uistinu nastala šteta - što može biti, ali i ne mora, vrlo teško...

E a sad mi je jasno.... Naravno da je nastupila zastara... Iz komentara starog ZOO-a (Gorenc): Pravo regresa zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana isplaćene štete. Ovaj kratak rok je opravdan i ustanovljen je u korist zaposlenika.

Dok sam bio odvjetnički vježbenik svaki dan sam se borio sa silom zakona i propisa radi pisanja ma i jednog podneska. Onda sam mislio da ću poludit i jedva sam čekao dan kad ću moći u miru proučiti svaku tužbu, žalbu i sl. i napisat nešto pametno, suvislo, a prije svega u miru. Te kada ću otići u neko normalno vrijeme doma i imati vremena za nešto drugo osim posla. Sad sam pravnik u gospodarstvu i mogu reći da mi pomalo nedostaje dinamika iz odvjetništva. Jest da sada u miru mogu čitati legalis, sudsku praksu, komentare zakona i drugo, ali prema mojem iskustvu istina je da čovjek najviše nauči kroz praksu. Mislim da bi za svakog bilo dobro da počne u odvjetništvu, jer da sam odmah počeo u gospodarstvu mislim da ne bi ni približno toga naučio kao u odvjetništvu. I u gospodarstvu se čovjek susreće sa svim pravnim područjima, ali naravno ne u tolikom intezitetu kao u odvjetništvu. I kad bi barem mogao otići doma nakon radnog dana ne razmišljajući što me sutra čeka.... :priest: :priest: :priest: :priest:

Poslodavac ima pravilnik o radu, ali sindikatu to nije dovoljno. Mislim da sindikat želi kolektivni ugovor zato da dobije nova članove, a time i lovu od članstva...

Možete ostati direktor, ali morate plaćati doprinose kao da imate plaću najmanje 6500 kuna. Moj prijedlog je da neku osobu od povjerenja imenujete direktorom i prijavite ga na najnižu plaću - kao 100% vlasnik možete je u svakom trenutku opozvati - a sebe imenujete prokuristom. Dođe Vam na isto kao direktor, ali ne možete pokrenuti postupak likvidacije društvo, otuđiti ili opteretiti nekretnine, ali što je za Vas najvažnije ne morate se isplaćivati plaću, a niti doprinose.

U zakonu samo piše da se radnik dužan obučavati i usavršavati na zahtjev poslodavca, ali niša ne govori o troškovima. Vraćanje troškova može biti - pored ugovora o radu - regulirano i pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom. Ukoliko poslodavac ima pravilnik o radu ili kolektivni ugovor pogledajte da tamo nije nešto o tome napisano.

Naravno da ima, samo bi trebali sklopiti ugovor o djelu ili nešto slično, a honorarac naknadu mora prijaviti na kraju godine radi obraćuna poreza pa je pitanje da li se to isplati. A i udruga mora uplatiti sve doprinose prilikom isplate naknade kao da se radio o radnom odnosu.

Čl. 245. st. 3. Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe, zastar počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način. Nije mi baš jasno pitanje, koji bi to bio rok zastare od 6 mjeseci po starom ZOO-u - za što, od kada....

Članak 198. Zakona o radu - Obveza kolektivnoga pregovaranja - kaže.. Osobe koje prema ovom Zakonu mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dužne su u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora u svezi s pitanjima koja prema ovom Zakonu mogu biti predmet kolektivnog ugovora. Budući da zakonom nije propisana nikava sankcija ukoliko jedna strana odbije pristupiti pregovaranju, a što je i logično u skladu s načelima ZOO, pitanje je što druga strana može napraviti u tom slučaju. Prema mojem mišljenju, ukoliko poslodavac odbije pristupiti pregovorima to može biti opravdani razlog za štrajk.(čl. 213.) Dalje, prema čl. 214. prije eventualnog štrajka bi trebalo provesti mirenje, ali što ako se stranke ne dogovore oko izbora miritelja, odnosno poslodavac se ogluši... Imali li tko kakvih iskustava ili nešto iz sudske prakse....

Nije mi jasno zbog čega biste to napravili jer već po samoj sili zakona svakom bračnom drugu pripada polovina cjelokupne imovine stečene za vrijeme braka pa je Vaš suprug vlasnik polovice stana bez obzira što piše na gruntovnici. Najjednostavnije i najeftinije Vam je napraviti darovni ugovor i nećete platiti porez ne promet nekretnina jer ste bračni drugovi - ali prijavu poreznoj upravi svakako morate predati u rok od 30 dana. Savjetujem svakako da provjerite da li će to utjecati na činjenicu da Vi niste platli porez na promet nekretnina jer koliko je meni poznato to funkcionira samo ako u nekom razdoblju ne otuđujete nekretninu.

U prijedlogu možete navesti da tražite kamate drugog dana od dospjeća računa. Dakle, ako račun dospijeva 01. vi tražite kamate od 02. - samo pazite da dospjeće ne pada u neku nedjelju ili drugi neradni dan jer je tomože biti opravdani razlog za prigovor. Možete i sami obračunati kamate koje Vam u tom slučaju postaju glavnica na koju ponovno možete tražiti kamate od dana predaje ovršnog prijedloga sudu (čl. 31. ZOO-a). Moj prijedlog je da se zezate s kamatama samo ako je u pitanju neki veći iznos.

Kao što je gore navedeno, zastare nema kad je postupak jednom pokrenut.

Zaista ne gubite ništa, jer se prekid rada manji od 8 dana, u pogledu svih prava iz radnih odnosa, tretira kao da prekida nije bilo.... :mig:

Ako nisi u sustavu PDV-a, a to je ako nemaš promet veći od 60.000,00 kn godišnje (bolje provjeri ovu cifru, ali mislim da je točna) onda izdaješ račune s neto iznosom. Napišeš usluga ..... ....kn i to je to. S obzirom da je to dohodak od samostalnog rada, isto treba prijaviti poreznoj upravi nakjasnije do 28.02. za prethodnu godinu - porezna prijava.

Ako se pod prepisana misli darovana, onda se pravo na nužni dio ne gubi. Ugovor o doživotnom uzdržavanju negira pravo na nužni dio jer se radi o ugovoru među živima, a ne o nasljednom pravu.

Treba ti ugovor o djelu, a primjer možeš naći na Andall - pravni portal. Link imaš dolje lijevo pod nalovom "popularni linkovi"...

Ukoliko se radi o jamcuplatcu, a sigurno je to u pitanju, vjerovnik može birati koga će teretiti. Samo je dužan obavijestiti jamca da dužnik ne plaća. Sigurno su Vam slali opomene. Banka ima pravo birati lakši put. Predlažem da odmah po uplati zatražite regres od dužnika. Odnosa, uplatom za dužnika, jamac postaje novi vjerovnik dužnika sa svim pravima koja mu pripadaju.

odvjetniku da sastavi prijedlog za ovrhu...

Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 15. (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvrše­njem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog rad­nika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom do­pušteno. (3) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenoga tim ugovorom. (5) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. (6) Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usa­vršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Nije to baš tako, ja bih se svađao - jedino je pitanje da li bi mogli poslije raditi na tom radnom mjestu zbog atmosfere. Jer, ugovor na određeno može se sklopiti zbog izvanrednih razloga. Ako poslodavac na istom radnom mjesto zaposli novog radnika na neodređeno morao bi Vama ponuditi isti ugovor. Osobito ukoliko pogledate st. 6. gornje članka prema kojem Vam poslodavac dužan obavijestiti o poslovima za koje bi Vi mogli sklopiti uovor na neodređeno. Svakako preporučam savjetovanje s odvjetnikom.

Zakonom o radu je izričito zabranje da poslodavac otkaže ženi ugovor zbog trudnoće (čl. 65.), ali to u praksi znači da poslodavac može kao razlog otkaza navesti nešto drugo. Poslodavac ne bi trebao imati razlog da Vam otkaže ugovor o radu budući da temeljem čl. 31. st. 1. točka 6. i čl. 32. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od prvog dana komplikacija naknada plaće isplaćuje se na teret zavoda. Jedino što poslodavac prvo plati radniku, a onda mu zavod refundira kroz 45 dana. Naknada je 100% plaće (čl. 46. istog zakona).

Troškovi opomene moraju biti negdje regulirani. Ukoliko se radi o banci ili tako nekoj instituciji, kada ste ulazili u odnos s njima potpisali ste neki obrazac, zahtjev i sl. na kojim ste se obvezali da ste upoznati s općim uvjetima banke te da na njih pristajete. Dakle, pogledajte u općim uvjetima banke što piše o troškovima opomene.

Ne znam što ti oš nije jasno. Pa sve si napisao. Zastar je tri godine za svaki anuitet.

Nema zastare ovršnog postupka kada je jednom pokrenut. Za zastaru je bitno od kada je račun i kad je predan sudu radi utuženja. Na zastaru se možete pozivati ako je od dospjeća računa do kada je isti predan sudu, prošlo više od jedne godine.