mokronoge

prvo nemojte unaprijed karakterizirati suce kao pristrane. velika većina sudaca savjesno, vrijedno i u skladu sa zakonom radi svoj posao. ako mislite da postoji valjan i zakonit razlog, možete tražiti izuzeće suca/sutkinje (članak 70. ZPP-a) parnice u radnim sporovima su u pravilu hitne, odnosno čl 434 ZPP-a (zakona o parničnom postupku) propisuje da se u postupku u parnicama iz radnih sporova pri određivanju rokova i ročišta, sud pazi na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova. vi možete podneskom na broj predmeta zamoliti što hitnije određivanje ročišta. u pravilu je kod radnih sporova, teret dokaza uvijek na poslodavcu. tako da je radnih u puno povoljnijem položaju kao stranka u postupku, u odnosu na poslodavca. (ma tko on bio)

Eskontna stopa HNB- a iznosi 9% (NN 1/11, 82/10) HNB objavljuje u Narodnim novinama, u pravilu dva puta godišnje podatak o visini Eskontne stope (od kraja 2007. godine iznosi 9% i nije se u međuvremenu mijenjala) ako budete platili, svakako sudu, na broj spisa pod kojim se vodi dostavite kopiju o dokazu uplata - tužitelju i o plaćanju troška postupka.

ako je zakupodavac fizička osoba onda ona nikako ne može potraživati PDV ako je zakupodavac pravna osoba i ako vam bude izdavao mjesečne-tromjesečne... fakture na ime zakupa na njima će biti iskazan PDV, naravno ako su oni u sustavu PDV-a.

meni se čini da je guranje "problema pod tepih" najgora varijanta. dug ostaje, kamate teku i rastu i rastu.... mislim da treba otići u banku, razgovarati sa bankarom, pokušavati pokušavati prodati nekretninu. i vratiti kredit, ili makar dio kredita. što prije, jer dugovi rastu. svaka neplaćena rata je kamen oko vrata !!! sa bankom se zasigurno može dogovoriti nešto neka drugačija dinamika otplate, ako postignutom kupovninom uspijete otplatiti kredit ili makar dio kredita, u boljoj ste situaciji nego do sada!! ali treba djelovati. što prije. svima puno sreće

sve informacije imate na stranicama APN-a http://www.apn.hr/

Činjenica tko plaća naknadu za grobno mjesto nema veze sa upisom prava na grobno mjesto. Samom činjnicom ne plaćanja, ne gubi se automatski pravo korištenja grobnog mjesta. Inače kada se radi o grobnom mjestu nema prava vlasništva nego samo pravo korištenja. Osoba koja je je Rješenjem o nasljeđivanju stekao pravo na korištenje grobnog mjesta se kao takva upisuje u očevidnik koji se vodi za groblje. Pravo na grobno mjesto se može prenijeti na drugu osobu ukoliko su ispunjene pretpostavke (postojanje mjesta za ukop za prenositelja). O tome se sačini pisani Ugovor o prijenosu prava na grobno mjesto, na tom ugovoru onaj koji prenosi pravo ovjeri svoj potpis kod javnog bilježnika, stjecatelj prava plati porez, te se izvrši upis u očevidnik koji se vodi za to grobno mjesto.

Mislim da su informacije netočne. Naime ZOO izričito propisuje u članku 580.stavak 1 ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničke isprave. Konkretno u Zagrebu to rade suci izvanparničnog odjela u Vodnikovoj. Istina je da ovjera na sudu košta znatno manje, ali se čeka duže. Pa onda treba pažljivo procijeniti koliko vam je hitno.... možete li čekati na red na sudu (ako možete, svakako je najpovoljnije) Na sudu podnesete zahtjev i čekate poziv, pa dođete kad vas pozovu. Za potvrdu (solemnizaciju) kod bilježnika, u pravilu ne treba čekati nego ako donesete već sačinjen ugovor po odvjetniku, čim budete na redu, to se odmah odradi ( u pravilu traje oko pola sata- sat vremena) Ako tražite bilježnika da vam sačini ugovor onda u pravilu ugovor bude gotov za nekoliko dana. (to je različito i ovisi o svakom uredu, načinu rada i raspodjeli poslova..)

Ne vidim u čemu je problem, ako vi svakako imate jednu polovinu kuće ? Iza vašeg sina nasljednik je njegova supruga i njegova djeca Ako ima samo jednu kćer onda ona nasljeđuje sve iza njega. dakle na njegovo mjesto stupa ona, što u konačnici ispada da vi imate i dalje svoju polovinu, a da sinovu polovinu nasljeđuje njegova kćer, vaša unuka. Dakle vi ostajete upisani u 1/2 kao i do sada a umjesto vašeg sina, na 1/2 koja je bila upisana na njegovo ime dolazi njegova kćer. Vi uvijek možete podijeliti kuću sukladno dogovoru. I napraviti o tome valjanu dokumetaciju, prikladnu za provedbu u zemljišnim knjigama. Dok to ne učinite suvlasnici ste na cijeloj nekretnini na jednake dijelove. U svakom slučaju vi niste nasljednica iza sina, pa je prema tome, bilježnik ispravno odlučio.

Kako neslužbeno doznajem kada se radi o bankama i mirovinskom svugdje treba pokazati originalno rješenje o nasljeđivanju (odnosno otpravak) a institucije i banke sebi zadržavaju samo običnu kopiju. Tako da za sada napraviti dovoljno običnih kopija - preslika, bez izlaganja nepotrebnog troška činjenja ovjerenih preslika rješenja. Naravno original imati sa sobom ! Ako neko zatraži ovjerenu kopiju, ona se može brzo napraviti, jer javnobilježničkih ureda ima na svakom koraku ( u Zagrebu ) a posebno u blizini banaka, HZMO-a ... tako da neće biti nikakav problem u slučaju eventualne potrebe otići do najbližeg javnog bilježnika i temeljem otpravka napraviti ovjerenu presliku. To je posao koji traje nekoliko minuta (plus eventualno čekanje na red)

Prema navedenom radi se o zakonskom nasljeđivanju- drugi nasljedni red. kako ne znam jesu li živi roditelji ostaviteljevi (vaši baka i djed) neznam točno na koju odredbu Vas uputiti. recimo da su baka i djed živi 2. Drugi nas­­ljedni red Članak 11. (4) Ako iza ostavite­­lja nije ostao bračni drug, ostavite­­ljevi rodite­­lji nas­­ljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. (5) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuje drugi rodite­­lj. znači ako su živi djed i baka onda oni nasljeđuju na jednake dijelove imovinu ostaviteljevu. ako se pak baka i djed ranije preminuli vrijedi sljedeće pravilo : Članak 12. (1) Ako je jedan ostavite­­ljev rodite­­lj umro prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca (ostavite­­ljeva braća i sestre), ­­nje­govi unuci i praunuci i ­­nje­govi da­­lj­­nji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca i ostali potomci. (2) Ako su oba ostavite­­ljeva rodite­­lja umrla prije ostavite­­lja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od ­­njih pripao da je na­­dživio ostavite­­lja nas­­ljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1. ovoga članka. (3) U svim slučajevima ostavite­­ljeva braća i sestre samo po ocu nas­­ljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nas­­ljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nas­­ljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio. znači u navedenom slučaju naslijeđuju sva braća i sestre (polubraća i polusestre) ostaviteljevi. u slučaju da je brat nadživio ostavitelja makar za jedan dan, njegova supruga bi imala pravo na nasljedstvo. kako je on umro ranije na njegovo mjesto stupaju njegova djeca. dakle prema navedenom njegova supruga nije pozvana na nasljedstvo. uzmimo da je imao samo brata i sestru. a da su oba roditelja umrla prije. i da su sva djeca iz njihovog zajedničkog braka . tada jednu polovinu nasljeđuje sestra, a drugu polovinu naslijeđuju zajedno svo troje bratove djece. kako se nasljedni dio izražava u razlomku u konačnici (ako se ne dogovore drugačije) onda sestra nasljeđuje 3/6 a nećaci iza ranije umrlog brata ostaviteljevog nasljeđuju svaki po 1/6

A joj eto vidite što se desi kad sami (bez stručne pomoći) poduzimate pravne radnje! ako niste zadovoljni odvjetnikom, promijenite ga, sli svakako uzmite stručnu pomoć, kako bi vam se pomoglo u rješavanju ovog nastalog problema. ako je oporuka vlastoručno pisana, kao takva je valjana i sa njom ne bi trebalo biti nikakvih problema, bez obzira što je potpisana od strane jednog svjedoka. Prema odredbama Zakona o nasljeđivanju Vlastoručna oporuka Članak 30. (1) Oporuka je va­­ljana ako ju je oporučite­­lj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. (2) Za va­­ljanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno, da su u ­­njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastav­­ljena. inače referenti u zemljišnim knjigama zaprimaju zahtjeva i nije im posao niti dužnost kontrolirati ih (za to postoje referenti i suci) tako da ona nije pogriješila zaprimivši vaš zahtjev, takav kakav je bio. ako je oporukom obuhvaćena i ta nekretnina, možete i to pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju priložiti kao dokaz o imovini ostaviteljičinoj na ostavinskoj raspravi. Pa će ta nekretnina, ukoliko budu ispunjene sve pretpostavke temeljem oporuke biti uručene vama. pa će tako temeljem Rješenja o nasljeđivanju nakon ostaviteljice, biti proveden upis tj prijenos prava vlasništva na vas. Ukoliko u danom roku ne postupite po Rješenju suda, zahtjevu za prijenos prava vlasništva temeljem Rješenja o nasljeđivanju neće biti udovoljeno. Pa možete i sačekati negativno rješenje suda.

na početku, moram napomenuti da mi upit nije baš najjasniji pa se ispričavam ako odgovori budu netočni ako dobro razumijem radi se o kući u BiH koju je pok. otac temeljem nekog ugovora darovao vašem bratu ? prvo u tom slučaju vrijede propisi BiH pa za eventualno vođenje sporova i sl. trebate uzeti odvjetnika u BiH i tamo tražiti pomoć. pretpostavimo li da su propisi slični - samo kažete kako je otac za života sa bratom potpisao neki ugovor za tu kuću. ako se radi o ugovoru o doživotnom/dosmrtnom onda je u ostavinskoj raspravi pravilno odlučenom jer ta nekretnina ne ulazi u ostavinsku masu, pošto je raspoređena valjnim pravnim poslom za života. ako je pak bilo riječ o darovnom ugovoru, tada ste trebali pokušati pobijati ugovor.... činjenica da je nakon njegove smrti kupila kuću ipak govori u prilog tome kako nije u trenutku njegove smrti ostala "Bez ičega", jer bi se moglo uzeti da je i te novce stekla za vrijeme trajanja braka sa vašim ocem. (ako ih nije stekla nasljedstvom iza nekoga, darovanjem ... ili sama zaradila nakon njegove smrti) ista stvar je sa ugovorom koji imate vi sa majkom, ostala djeca (vaša braća i sestre) neće biti pozvani na nasljedstvo kuće koju će ugovorom o doživotnom pripasti vama u trenutku njene smrti. naravno ugovor ćete morati pokazati na ročištu ukoliko prije njega ne napravite prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama. (za to će vam trebati ugovor i dokaz o smrti majke)

Pošto navodite da je ostavinski postupak proveden i pravomoćno dovršen, trebate pokrenuti postupak za provođenje naknadno pronađene imovine. Zahtjev podnesite sudu koji je vodio ostavinski postupak, priložite noviji izvadak iz zemljišne knjige za navedenu nekretninu (ili posjedovni list ako nekretnina nije upisana u zemljišnim knjigama) na zahtjevu naznačite nasljednike, sa osobnim podacima, (ime, prezime, adresa, srodstvo, može i oib) i čekajte poziv suda (ili javnog bilježnika) Postupci se u pravilu rješavaju dosta brzo.

prvo, savjetujem uzimanje stručne pomoći. jer je situacija kompleksna, dalje- vlasnik stana je onaj ko je upisan u zemljišnim knjigama, prema vašim navodima, vaš djed. Ako vaša majka ima ugovor o doživotnom uzdržavanju, nekretnine koje su u njemu navedene prelaze u njeno vlasništvo u trenutku njegove smrti. (odnosno u praksi upisom u zemljišne knjige, prema važećim propisima u RH) dakle treba ugovor o doživotnom uzdržavanju sa dokazom o smrti djeda predati u zemljišno-knjižni odjel, općinskog suda u prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. prijedlogu za upis prava vlasništva, uz ostale potrebne dokumente , treba priložiti dokaz o smrti primatelja uzdržavanja (izvadak iz matice umrlih, smrtovnicu) to je što se tiče samog ugovora o doživotnom. Ako to ne učini prije provođenja ostavinske rasprave, na ročištu obavezno pokazati Ugovor o doživotnom uzdržavanju kako taj stan ne bi ušao u ostavinsku masu. Inače nasljednici iza pokojnika su bračni drug (ako je na životu) i dva djeca ostaviteljeva (bračna i izvanbračna, posvojena, odnosno ako su oni prije preminuli tada unuci ostaviteljevi...) i oni koji budu utvrđeni nasljednicima Rješenjem o nasljeđivanju mogu (uvjetno!) ovisno o vrstama predmeta i položaju koju je djed imao u parnicama nastaviti sa parnicama, odnosno stupiti na njegovo mjesto (ovo molim ne shvatiti doslovno, jer ovisi jeli tužitelj, tuženik, vrsti spora....) u svakom slučaju bivša nevjesta nije nasljednik po zakonu, može biti temeljem oporuke ako joj je djed nešto oporukom ostavio (prema navedenom, mislim da to neće biti slučaj) sretno

pretpostavimo da je primatelj uzdržavanja još živ ? Trebali bi pokrenuti ostavinski postupak iza majke primatelja uzdržavanja (ako je on jedini nasljednik to je jako jednostavno) ili postupak za naknadno pronađenu imovinu što također nije problem. postupci se pokreću na sudu prema prebivalištu majke primatelja uzdržavanja. Kad to riješite možete -napraviti dodatak postojećem ugovoru ili, - sukladno dogovoru sa eventualnim sunasljednicima, (btaatićem, odnosno nećakom primatelja uzdržavanja?) na ostavinskoj raspravi koja bude iza primatelja uzdržavanja on se može odreći svoga dijela nasljedsta koje mu po zakonu bude pripadalo i vi ćete biti utvrđeni jedinim nasljednikom i vama će se uručiti ta nekretnina. - ili da vam primatelj uzdržavanja darovnim ugovorom daruje tu nekretninu. sretno

postupak je u skladu sa zakonom jer je u skladu sa odredbama Obiteljskog zakona Članak 54. Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. zakon dalje propisuje- Majčin muž može osporavati očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka ako smatra da on nije otac Ali tu pazite na rok Tužba se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za činjenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog očinstva, ali najkasnije do navršene sedme godine života djeteta. Očinstvo također može osporavati majka, dijete, otac djeteta (ako istovremeno traži da se utvrdi njegovo očinstvo) Sugeriram da sjednete sa bivšom suprugom, ocem djeteta, uz pomoć odvjetnika, centra za socijalnu skrb... to riješite. Dijete je ipak najvažnije i ima pravo na oca.

nisam sigurna jeste li se dobro izrazili?? zanimaju li vas prilozi ili otpravci ?? - Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti),.... - Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane Zakonom.

kao prvo, odvjetnici nisu babaroge !! kao drugo, ako je greška nastala u pisanju rješenja, možete zatražiti ispravak rješenja ili izvadite nove izvatke i zatražite provođenje postupka za naknadno pronađenu imovinu u koju će ući one nekretnine koje nisu raspoređene Rješenjem o nasljeđivanju. Zahtjev podnosite sudu koji je vodio ostavinski postupak (bez obzira na činjenicu jeli javni bilježnik postupao kao povjerenik općinskog suda) podnesete zahtjev, priložite zemljišno knjižne izvatke i posjedovne listove...

zašto se ne upisati u omjerima u kojima plaćate ?? vi u 3/4, supruga u 1/4. to bi bilo pošteno i u skladu sa ulozima.

Držim da vam je pametno angažirati knjigovođu koji već ima iskustva, ima zasigurno i knjigovodstveni program, zna koje sve obrasce, kome i u kojem roku treba predati. Pa za početak učite, upijajte, pratite, kontrolirajte i možda vrlo brzo budete mogli sami sve raditi. Možda da dogovorite neku praksu kod knjigovođe pa naučite i puno više. Ali ako se odlučite sami sve od početka, želim vam puno sreće. Sreća prati hrabre

Ostavite­­ljevi potomci i bračni drug Članak 9. (1) Ostavite­­lja nas­­ljeđuju prije svih ­­nje­gova djeca i ­­nje­gov bračni drug. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju na jednake dijelove. Pravo predstav­­lja­­nja Članak 10. Dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je na­­d­živjelo ostavite­­lja nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca, ostavite­­ljevi unuci, na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavite­­lja, onda dio koji bi ­­njemu pripao da je bio živ u času ostavite­­ljeve smrti nas­­ljeđuju ­­nje­gova djeca, praunuci ostavite­­ljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle ima ostavite­­ljevih potomaka. DAKLE NJENI NASLJEDNICI STE VI I NJENA DJECA, A AKO SU DJECA UMRLA ONDA NA MJESTO UMRLOG DJETETA DOLAZE NJIHOVA DJECA (UNUČAD VAŠE POK. SUPRUGE) I TO SVA DJECA...ODNOSNO SVI UNUCI. VI SE MOŽETE NA OSTAVINI DOGOVORITI ŠTO KOME PRIPADA I NE MORATE SVI UZETI DIO U SVEMU.. ALI TO JE STVAR VAŠEG MEĐUSOBNOG DOGOVORA. NEZNAM KOLIKO JE DJECE BILO ALI SVI NASLJEDNICI NASLJEĐUJU PO ZAKONU JEDNAKE DIJELOVE (NPR. IMALA JEDNO DIJETE, VI I TO DIJETE NASLJEĐUJETE PO 1/2, IMALA 2 DJECE VI I DJECA NASLJEĐUJETE PO 1/3 I TAKO DALJE. AKO JE DIJETE UMRLO RANIJE NJEGOV/NJEZIN DIO NASLJEĐUJU UNUCI IZA TOG DJETETAI ONI TAJ DIO DIJELE IZMEĐU SEBE NA JEDNAKE DIJELOVE OVISNO KOLIKO IH IMA) NAPOMINJEM PONOVO, NASLJEDNICI SE MOGU DOGOVORITI KAKO NJIMA ODGOVARA... I KAKO SU SUGLASNI.. Opse­g nas­­ljednikove odgovornosti za dugove Članak 139. (1) Nas­­ljednik odgovara za ostavite­­ljeve dugove. (2) Nas­­ljednik koji se odrekao nas­­ljedstva ne odgovara za ostavite­­ljeve dugove. (3) Nas­­ljednik odgovara za ostavite­­ljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostavite­­ljevih dugova koje je nas­­ljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nas­­ljednika. (4) Kad ima više nas­­ljednika, oni odgovaraju solidarno za ostavite­­ljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nas­­ljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nas­­ljedstva. (5) Među nas­­ljednicima dugovi se dijele razmjerno ­­njihovim nas­­ljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno. Odvaja­­nje ostavine Članak 140. (1) Ostavite­­ljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvara­­nja nas­­ljedstva da se ostavina odvoji od imovine nas­­ljednika, ako učine vjerojatnim postoja­­nje tražbine i opasnost da bez odvaja­­nja ne bi mogli namiriti svoju tražbinu. (2) U tom slučaju nas­­ljednik ne može raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se ­­nje­govi vjerovnici mogu iz ­­njih naplatiti, dok se ne naplate vjerovnici koji su zahtijevali odvaja­­nje. (3) Ostavite­­ljevi vjerovnici koji su zahtijevali to odvaja­­nje mogu naplatiti svoje tražbine samo iz sredstava ostavine. (4) Odvojenoj ostavini sud može postaviti skrbnika. (5) Na zahtjev ostavite­­ljevih vjerovnika sud može odrediti čuva­­nje odvojene ostavine. Troškove povjerava­­nja ostavine na čuva­­nje dužni su snositi vjerovnici koji su to zahtijevali. (6) Ako vjerovnik koji je zahtijevao odvaja­­nje nema ovršnu ispravu ili ako već prije nije pokrenuo postupak radi ostvare­­nja svoje tražbine, dužan je pokrenuti postupak radi ostvare­­nja tražbine u roku koji mu odredi sud rješe­­njem o odvaja­­nju ostavine. Ako vjerovnik ne pokrene postupak na koji je upućen u roku koji mu je određen, sud će po službenoj dužnosti svoje rješe­­nje o odvaja­­nju ostavine staviti izvan snage. (7) O zahtjevu vjerovnika sud odlučuje rješe­­njem u ostavinskom postupku. Žalba protiv tog rješe­­nja ne odgađa ­­nje­govu provedbu. NASLJEDNICI ODGOVARAJU ZA OSTAVITELJEVE DUGOVE DO VISINE VRIJEDNOSTI ONOGA ŠTO SU NASLJEDILI.

Članak 9. Zakona o nasljeđivanju (1) Ostavite­­lja nas­­ljeđuju prije svih ­­nje­gova djeca i ­­nje­gov bračni drug. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nas­­ljeđuju na jednake dijelove. dakle ako ima bračni drug i dijete ostali ne dolaze u obzir kod nasljeđivanja. iza vaše majke nasljednici su - bračni ili izvanbračni drug sa kojim je živjela u trenutku smrti, djeca i unučad (ako je dijete umrlo prije, onda na njegovo mjesto stupaju njegova djeca...) majčin brat nije pozvan na nasljedstvo osim ako mu ona sama oporukom nešto ne ostavi.

svatko može slobodno prodati svoju nekretninu ili dio svoje nekretnine. postojanje ili nepostojanje radnog odnosa za prodaju nije važno. uvjeti za podizanje kredita su pak nešto drugo, i to je neka druga tema.

prema sada važećim propisima darovanje roditelj- dijete ne podliježe plaćanju poreza. ali trebate ugovor odnijeti na poreznu sa rodnim listom djeteta (da se vidi srodstvo) i na poreznoj će vam staviti žig da ste oslobođeni plaćanja poreza.

koliko čujem od kandidata MORA proći točno 4 mjeseca od dana pada na usmenom - pa tko ide kasno na usmeni .. jedna cura je rekla da je bila na roku u 9. mjesecu i da je imala usmeni mislim 9.12. i da joj nisu dali na rok u 3. mjesecu da joj je falilo 10ak dana. Naravno to je informacija od kandidata, ali ne vjerujem da bi netko to izmislio. inače pitala sam tajnika hoće li biti to novo najavljeno poskupljenje, čovjek kaže da on nije čuo ništa o tome, da mu je to prvi glas i koliko on zna neće biti nikakvo poskupljenje ispita u skorijoj budućnosti