Jethro

kupio sam ga prije 14 godina kad si stan mogao kupiti za 10000 dem. ja sam ovaj platio 40000 dem. danas mogu dobiti za njega 50000 EUR (ne dem nego eur). samo me interesiralo mora li se ugovorima pratiti slijed iako sam u gruntovnici. sretno sa kupovinom stana.

kupio sam stan od osobe a. uredno platio porez, knjižio se i u gruntovnici sam. osoba a je inače otkupila stan prije 15 godina i tada ga prodala meni. dakle, situacija je ovakva: imam stan kojem sam vlasnik, gruntovno sam knjižen, ali nemam nikakvih više papira, dakle nemam papir kojim je on otkupio stan od grada. da li je to bitno? mogu li normalno prodati stan? hvala

na žalost, sve ono što smo se dogovorili unutar obitelji palo je u vodu i više ne vrijedi. ne smatram da imam brata čim se onako krvnički počeo odnositi prema sdvemu obiteljskom i onom što je dogovoreno za okruglim stolom. dakle, dogovor nije moguć, budući da je nahuškan od treće strane koju baš briga za sve, samo hoće riješiti stvar sebi u korist. dakle, interesira me sljedeće: da li igdje ikome gra ulogu to što sam ja 3/4 vlasnik a on 1/4 vlasnik? dakle, 3:1? dakle, ako mogu ja njemu promijeniti bravu, može i on meni. što ako on meni promijeni bravu dok sam ja npr na godišnjem? vratim se nakon mjesec dana i vidim promjenjena brava, sve se ruši, preuređuje... možemo li skupa zaključati i zablindirati prostor? mogu li nasilno ući u SVOJE 3/4 stana bez posljedica iako je on promijenio bravu? smije li on ili ja dovoditi ikoga u stan? tj može li druga strana zabranjivati ulazak u stan nepoznatoj osobi, budući da je ta neka osoba nepoznata? hvala...

ok, no tko snosi trpškove rušenja i to sve? da li nužno svi nasljednici snose sve troškove?

da, druga osoba ne mora to prihvatiti kao referencu. može reći da njena četvrtina više vrijedi. a opet, sudski vještak može procijeniti toliko koliko se i ne može dobiti, jer je nekretnina poprilično vrijedna.

da, to bi bilo tako idealno i normalno, no što ako druga osoba traži irealnu vrijednost za svoju nekretninu i ne želi je prodati nikom na realnom tržištu (ne može po toj cijeni koliko bi bilo da glasi jedna četvrtina)? kad bi dobila onoliko koliko traži, to bi bilo 3/4. pa sad da prodam, ha?

dvoje ljudi je suvlasnik neke nekretnine. a ima 3/4, b ima 1/4. interesira me sljedeće: može li b osporavati a da radi išta u stanu (npr zabija čavao i sl)? može li a zabraniti b da dovodi ikoga u stan? ako je odgovor na ovo pitanje ne, onda znači b može dovesti 300 ljudi u stan i popuniti ga cijeloga. što ako etažiranje nije moguće, a b želi da se fizički definira njegova 1/4? može li b zahtjevati licitaciju i da se nekretnina proda, iako a nije za to da se proda? može li a otkazati režije koje su na njenom imenu?

konkretno, ovakva je stvar: osoba je prije svoje smrti nekakve građevinske radove napravila bez dozvole. to je postojalo godinama - napravljen je bespravno stan u kojem je stanovala druga osoba (njen sin). došlo je do toga da je to isplivalo na površinu - ugroženo stavnoanje ljudi ispod tog stana koji je napravljen, nestručna izvedba, ugrožena statika zgrade (u zgradi ima više katova, umrla osoba je napravila bespravno stan na vrhu koji nikada nije legaliziran, no uredno plaća doprinose), ne postoji u gruntovnici taj stan, čestica i opis toga stana, ništa... i sl. tereti se osoba od strane drugih stanara koja stanuje u tom stanu (sin umrle koja je napravila radove). on kaže da on nije ništa radio, da je on to dobio takvo kako je, da se ne osjeća ništa krivim i da nema pravne osnove da plati rušenje, rekonstrukciju i slično. i kakve bi mogle biti sankcije? hvala.

Re: Ovrha Pravo na ovrhu ima onaj ovrhovoditelj koji ima temelj za naplatu, odnosno vjerodostojnu ili ovršnu ispravu. Smijete Marku posuditi 50 kn, ovjeriti potvrdu kod bilježnika, u kojoj on pristaje da se naplatite iz njegove plaće, npr. pa kad istekne rok za naplatu, pozovete ga da plati, opomenom najbolje, a ako neće, pišete ovrhu. Dobijete rješenje o ovrsi, koje kad postane pravomoćno "sjednete" mu na plaću. Ako nema plaće, kao što rekoh, može na pokretnine. Ako ste podstanar, sigurno ćete imati nešto od pokretnina (kauč, televizor ili sl.). Ako sudski ovršitelj ništa ne nadje, ovrhovoditelj vas preko suda može pozvati da date prokazni popis imovine u kojem ste dužni navesti što imate (tekući račun. štedne knjižice, auto, tražbinu prema nekom drugom i dalje). Pa će onda, sukladno tome, staviti daljnji prijedlog za predmet ovrhe. Ako lažete u tom prokaznom popisu, a on sazna (od MUP-a ili banke ili dalje) da ipak nešto imate, može poduzeti kazneni progon protiv vas, stoga se s tim nije za šalliti. Eto. Još nešto? Pozdrav! ovo je pokrenulo cijelu fisiju u mojoj glavi pa pitam sljedeće: gorenavedena procedura mi se čini pre elegantnom za realizaciju, sigurno postoji negdje neka kvaka. tako bi i ovi zelenaši koji posuđuju novce i kod javnog bilježnika ovjere posudbu (naravno, posude 100 u ugovoru navedu 1000) mogli putem ovrhe sjesti na nekretninu, prethodno stavljajući plombu u gruntovnicu, pa opet to kod njih ne ide tako, pitam se zašto. sad (se još) pitam: da li ovršni postupak treba prrethodno definirati? oNI mi uzmu npr televizori. da li će ga prodati na dražbi i ako izlicitiraju veću sumu vratiti mi razliku novca? ako to nije tako, onda mi mogu uzeti za dug od 50 lipa - stan. da li je to negdje definirano? tko je relevantan da odredi realnu vrijednost nečega? što ako ima ja ponudim svoju sliku koju cijenim jako puno? da li je to ičim regulirano? hvala

Pozdrav, recimo da mi je jasnije. Jedino me čudi zašto mi odavna nisu sjeli na plaću i jednostavno se počastili. U principu svakome zaposlenom tako mogu sa ovrhom sjesti na plaću i uzeti mu 50 kn. Nitko neće potezati i parničiti se za 50 kn, a ovako moral i slične nepoznanice ostaju nespomenuti od strane suda (kadan iti ne dođe do suda kojem je moral isto tako neznana kategorija). Tko ima pravo na ovrhu? Smijem li ja Marku poosuditi 50 kn, potpisati kod javnog bilježnika posudbu, otići kod javnog bilježnika minutu nakon isteka ugovorenog roka i zatražiti ovrhu, sa (eventualno)( dobivenom ovrhom otići mu u firmu i sjesti na plaću? Odakle se namiruje oštećenik ako ne može sjesti na plaću? Što ako nemam apsolutno ništa, nego sam npr podstanar? Hoće li onda doći na adresu i plijeniti sve na što naiđu bez obzira čije je što? Hvala na (eventualnom) odgovoru.

Ovrha mu dođe nešto kao pljenidba... Eh, sad me interesira sljedeće: U slučaju nekog duga nekoj firmi, može li ona ishodovati ovrhu bez suda (da li je nužno sudsko rješenje za ovrhu)? Npr, konkretno: Zagrebparkingu sam dužan npr 500 kn, nema me u Hrvatskoj, oni se pojave nakon 3 godine i vele mi da je tih 500 kn naraslo na 10000 kn... Mogu li mi oni plijeniti stvari doma? Što se plijeni i odakle? Iz koje mase? Što ako su oni u krivu? Npr zaračunali mi kaznu a ja uredno platio parking, a čovjek koji naplaćuje nije vidio potvrdu? Da li to znači da oni mogu mirne duše napraviti ovrhu, a ja protiv njih onda parnicu voditii? Hvala

Brat mi je suvlasnik idealnog dijela (1/4) stana za koju je prije rekao da mi neće smetati da stanujem unutra. Ima riješeno stambeno pitanje. Svaki dan dolazi unutra, provršlja i ode. Ako promijenim bravu, može razvaliti vrata. Nudi mi 10000 eur za 3/4 stana u centru (malo ucjenjivački, zar ne)?. Dakle, što god stavim unutra, ne svojatam stan kad on stalno dolazi i bude po sat-dva i ode. Što zakon predviđa u tom slučaju (kada se niti on sa 1/4 niti ja sa 3/4 stana ne želimo odreći vlasničkog dijela), a etažiranje nije fizički moguće? hvala

hvala na dobronamjernom savjetu, no ako već lažem, neću lagati za 2000 eur, nego za 20000 eur. nego, tko će meni dokazati da mi nije nestalo 20000 eur? činjenica je da mi je isti novac nestao dok je on vršio kaznenoi djelo nepovredivosti doma, a obično kad ide jedno kazenno djelo, može se nakalemiti i drugo. inače, ne moram prijaviti njega, nego zvati policiju da mi je u tom i tom terminu nestao novac, a oni će mene pitati da li mi je bio itko doma. onda ću ja reći: kako ne, pa susjed koji mi je ušao u stan. dalje je na sudu red. pozdrav

nemam građevinsku dozvolu, ništa od relevantnih papira osim suglasnosti vlasnika iz doba kad sam ušao u tavanski prostor. na katu su 2 stana, ulična je zgrada i oba su u vlasništvu. ispod njih su dućani u vlasništvu, a zgrada ima dvorište u kojoj ima valjda 5 vlasnika i svi koriste prostor svoj. napominjem da mi nitko ne potražuje moj tavanski prostor/stan. nemam nikakve papire osim izjava vlasnika tadašnjih da se odriču prostora u moje ime. istina, imam struju na svoje ime (poseban priključak), to je sve što od računa meni dolazi. ovo da je grad vlasnik, to mi rekoše u gsk... nisam ulazio u to zašto i kako. bio sam dosta neiskusan kad sam preuređivao prostor (bilo je doba rata, nitko na to nije obraćao pažnju jer su svi tada nešto u zgradi radili i preuređivali). jedan od susjeda mi je usputno natuknuo da sam narušio statiku zgrade (što ne isključujem, jer sam dao ključeve obrtniku koji je to radio) i da očekuje od mene da to popravim, a to je sada nemoguće dovesti u prijašnje stanje, jer je taj građevinac nestao, a i susjedi su dobar građevinski pomak/odstupanje napravili prilikom preuređivanja svojeg tavanskog prostora. dakle, osim što me interesira kako ostvariti vlasništvo nad tim prostorom (napominjem da sam u njemu skoro 20 godina), što će biti ako me susjed tuži da sam bespravno uredio stan, narušio statiku zgrade i slično. mogu li kaznu očekivati? stan je veličine 95m i živimo u njemu supruga, ja i dvoje djece. prihodi su nam zajedno 8000 kn. hvala na odgovoru. pozdrav jethro

zgrada je u centru, stan koji posjeduju moji roditelji nije bio nacionaliziran, staro je vlasništvo, bilo je oduvijek vlasništvo. zk uložak - moji roditelji su vlasnici stana ispod, pokraj tog stana su drugi vlasnici upisani kao vlasnici, te su oni izgradili isto tako sebi tavanske stanove. mislim da je grad vlasnik - nije etažirana kuća, te nije li grad vlasnik svih takvih neetažiranih dijelova - tavana? ako sam u zabludi, molim da me ispravite. hvala

inače, susjed je katastrofa, stalno mi zove policiju zbog glasne muzike, zbog čudnih zvukova, buni se da trošim puno vode i sve ostalo što mozak od 70 godina može domisliti. kad policija dođe, vele policiji "pitajte ga odakle mu stan, novi auto i blabla". no comment! inače sam vrlo korektan, a on je predstavnik stanara u zgradi. stalno špijunira, gleda mi kroz špijunku u stan i takve stvari. dva puta sam ga našao u stanu jer sam bio pritvorio vrata dok sam otišao u dućan. pitanje: mogu li sljedeći puta kad ga nađem u stanu zadržati i pozvati policiju kojoj ću prijaviti nestanak 20000 eura koje će mi tada sigurno nestati? ako dođe do suda, vrijedi li imalo njegova riječ (kao riječ lika koji je nađen u mojem stanu) protiv moje, vlasnika stana u koji je on ušao mimo moje volje? hvala

davne 1989. godine uselio sam na tavanski prostor koji se nalazi iznad stana mojih roditelja. moji roditelji su vlasnici stana. stan je u centru grada. stan nikada nije bio nacionaliziran/otkupljen i išta slično. dobio sam sve potpise od suvlasnika zgrade da se odriču tavana u moju korist. međutim, taj tavasnki prostor je (mislim) od grada ili od (vjerojatno) nasljednika od lika koji je umro prije 70-ak godina a koji se nikada nisu pojavili niti valjda postoje. ipak, mislim da je to vlasništvo grada (ovo nisam siguran). dan danas ja ne plaćam pričuvu, vodu i te stvari za stan, nemam vlasničke papire, no nitko mi ne osporava boravak u njemu. potpise sam od ostalih suvlasnika dobio 1989 godine, a od tada se suvlasnička struktura promijenila. na tavanu sam napravio građevinske radove i prilagodio prostor svojim potrebama, te tamo živim sa 2 punoljetna sina i svojom suprozgom. svi smo tamo prijavljeni (kod roditelja, kat ispod). pitanje: kako realizirati vlasničke papire kako bih ostvario mogućnost podizanja kredita na taj prostor? hvala. inače, stan je u centru zagreba. da li je potrebno dobiti građevinsku dozvolu i ponovo tražiti suglasnost ostalih suvlasnika za istu?