Jump to content

Kompa

Korisnik
  • Broj objava

    2555
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    12

Sve što je Kompa objavio

  1. Baš zato jer je ovo već 2 X po 10 % u samo par godina da se skida i umanjuje samo jednoj ciljanoj skupini građana a bez naznaka opravdanja istog smanjivanja , odnosno bez naznaka da ista smanjivnja doprinose onome zbog čega se i smanjuju mirovine ( koje su imovina pojedinca, a koja se imovina otima bez opravdanja ) a to je prestanak krize i oporavak gospodarstva. Odnosno hoću reći pucaju se ćorci bez veze se troši barut po drugi puta a meta je i dalje živa. Baš zato ovaj puta isto prolazi u našu korist.
  2. Evo nisam mogao drugačije nego ovako pa čitajte: ************************************************* ZUV HGP USP iz DR USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Trg sv. Marka 4 10000 Zagreb Na temelju članka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine br.: 99/99, 29/02 i 49/02) u svojstvu krovnih udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske podnosimo ovaj P R I J E D L O G ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU SUGLASNOSTI ZAKONA SA USTAVOM RH i to ocjenu suglasnosti odredbi članka 1., članka 3. i članka 4. Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br.: 157/13) sa odredbama članka 3., članka 14., članka 16., članka 48. stavka 1., članka 51. stavka 1. i članka 57. stavka 3. Ustava RH. O b r a z l o ž e nj e: Članak 1. U Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 71/10 i 130/11) iza članka 2. dodaje se članak 2.a. koji glasi: „Članak 2.a. Od 01. siječnja 2014. prema člancima 3. i 3.a ovoga Zakona osim mirovine i mirovinskih primanja iz članka 2. ovoga Zakona, smanjuju i slijedeće pripadajuće mirovine: mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koje su ostvarene, odnosno određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koje su povećane prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.“ Članak 3. Iza članka 3. dodaje se članak 3.a koji glasi: „Članak 3.a (1)Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini iznosi 10% i primjenjuje se od 01. siječnja 2014. na pripadajuću svotu mirovine, odnosno dodatka mirovini koja je određena, odnosno ostvarena prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz članaka 2. i 2.a. ovoga Zakona, te na smanjenu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 71/10 i 130/11) prije odbitka dodatnog doprinosa na zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava. (2)Svota mirovine, odnosno dodatka mirovini smanjena na temelju stavka 1. ovoga članka ne može iznositi manje od 5.000,00 kn mjesečno.“ Članak 4. Iza članka 4. dodaje se članak 3.a koji glasi: „Članak 4.a Smanjenju mirovina prema članku 3.a. ovoga Zakona ne podlježu: - mirovine u mjesečnoj svoti od 5.000,00 kn - mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida sa oštećenjem od 100%, - ................... - …………..radnika profesionalno izloženih azbestu.“ Predlagatelj smatra da gore navedene odredbe izmjena i dopuna Zakona nisu u suglasnosti sa odredbama članka 3. Ustava RH koji propisuje jednakost, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva i vladavinu prava, budući da su hrvatski branitelji u neravnopravnom i nejednakom položaju u odnosu na ostale adresate iz članka 2. istog Zakona („Narodne novine“ br.: 71/10 i 130/11), korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili isključivo prema općim propisima odnosno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju), kao i bilo koje druge kategorije hrvatskih građana, a što je protivno i članku 14. Ustava koji utvrđuje opću jednakost svih u Republici Hrvatskoj u pravima i slobodama, te jednakost pred zakonom. Naime, hrvatski ratni vojni invalidi i hrvatski branitelji ostvaruju pravo na starosnu mirovinu temeljem članka 13. i 14. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“ br.:174/04, 92/05, 107/07, 65/09, 137/09 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13 i 148/13), te pravo na invalidsku mirovinu na temelju odredaba članka 15. istog Zakona radi trajnog gubitka radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili (profesionalne nesposobnost za rad) kao posljedice ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ovim izmjenama zakonodavac proširuje broj adresata Zakona i primjenjuje smanjivanje mirovina na kategoriju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koje su ostvarene, odnosno određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koje su povećane prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Prilikom donošenja osporavanog Zakona zakonodavac je radi novih ušteda u državnom proračunu odredio linearno smanjenje mirovina, mirovinskih primanja, kao i dodatka mirovini u iznosu od 10%, obuhvaćajući i one branitelje koji su stekli pravo na mirovinu na osnovu gubitka radne sposobnosti sa osnova stradavanja 100% u obrani suvereniteta Republike Hrvatske temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (ZOPHBDR-a), kao i druge branitelje koji su stekli pravo na mirovinu u razmjernom iznosu dijelom po posebnom propisu, a dijelom prema općim propisima, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju. Kumulirana mirovina sastoji se od razmjernog dijela mirovine utvrđenog prema ZOPHBDR i razmjernog dijela mirovine za dio invalidnosti nastale zbog uzroka koji nisu u vezi s okolnostima obrane suvereniteta Republike Hrvatske koji se izračunava na način propisan ZOMO-om (članak 75. do 77. ZOMO-a te članak 184.) i člankom 21. ZOPHBDR, te se mirovina za taj dio invalidnosti određuje u razmjernom dijelu u kojem na ukupnu invalidnost utječe taj uzrok. Tako određeni razmjerni dio mirovine ne smije iznositi više od razmjernog dijela invalidske mirovine određene na temelju osobnog boda utvrđenog prema članku 79. ZOMO-a za 40 godina mirovinskog staža (članak 21. stavak 2. u vezi s člankom 15. stavkom 3. ZOPHBDR). Dakle, radi se o određenom broju korisnika koji su ostvarili svoja prava na temelju mirovinskog staža i dugogodišnjih uplata doprinosa u mirovinski sustav, odnosno prema općim propisima, ali im je zakonodavac ipak izvršio smanjenje mirovina pravdajući se razlozima ušteda u državnom proračunu. Na osnovu iznesenog, zakonodavac je ovu kategoriju korisnika stavio u nejednaki položaj u odnosu na ostale korisnike koji su stekli pravo isključivo po općim propisima i kojima nisu smanjeni iznosi mirovina. U rješenju Ustavnog suda RH broj: U-I-3610/2010 od 15. prosinca 2010. godine („Narodne novine“ br. 4/11) prihvaćeno je očitovanje Vlade RH iz 2010. godine kod donošenja prvog smanjenja mirovina koja je navela „da se mirovinsko osiguranje, koje je javne i obvezne naravi, financira doprinosima osiguranika i prihodima iz državnog proračuna, te da za prava ostvarena prema posebnim propisima nema pokrića u doprinosima. Vlada RH je navela da je bila prisiljena na smanjenje mirovina po posebnim propisima radi teške ekonomske i financijske svjetske krize koja je zahvatila i RH, budući da se te mirovine financiraju iz državnog proračuna, te je iznijela plan uštede sredstava i to oko 250 milijuna kuna u 2010. godini, 610 milijuna kuna u 2011. godini i 620 milijuna kuna u 2012. godini, odgovarajuću uštedu u narednim godinama, te je izrađen Program gospodarskog oporavka.“ U obrazloženju prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (P.Z. 129-2), na sjednici održanoj dana 5. prosinca 2013. godine, Vlada RH navodi da su „zbog nepovoljnih ekonomskih i financijskih kretanja prihodi državnog proračuna i dalje znatno manji od potrebnih za uobičajeno financiranje svih javnih obveza pa tako i mirovinskog osiguranja“. Za navedeno smanjenje mirovina koje ima za posljedicu ograničenje svote mirovina, Vlada svoje opravdanje nalazi u neizostavnoj potrebi štednje javnih sredstava na način da svatko tko sudjeluje u korištenju tih sredstava sudjeluje i u njihovoj štednji razmjerno svojim mogućnostima, što ovdje nije slučaj budući da se ne nalazimo u uvjetima teške ekonomske i financijske svjetske krize kakva je bila 2010. godine, a pobijanim Zakonom smanjena su samo mirovinska primanja i to isključivo ciljanoj skupini, a ne svim korisnicima državnog proračuna, što predstavlja postupanje zakonodavca suprotno članku 51. stavku 1. Ustava RH prema kojemu je svako dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim mogućnostima. Pogrešno je opravdanje Vlade RH i zakonodavca da se pobijanim Zakonom postiže cilj prema kojem će svi koji sudjeluju u korištenju proračunskih sredstava sudjelovati u mjerama za uštede državnog proračuna, budući da se ove mjere odnose samo na ciljanu skupinu korisnika, što je najbolje vidljivo iz razloga donošenja Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke („Narodne novine“ br. 94/09) koji se primjenjivao u određenom razdoblju na primanjima svih građanima koji su solidarno snosili teret teške gospodarske krize radi spašavanja državnog proračuna. Iz navedenog, razvidno je da osporavane odredbe izmjena i dopuna Zakona nisu u suglasnosti sa člankom 16. Ustava RH koji određuje da se „slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak … Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju“, što ovdje nije poštovano, budući da su pobijanim Zakonom smanjena prava samo određene kategorije korisnika, ali se tim činom nisu zaštitila prava drugih ljudi i pravni poredak, niti su postignute značajne uštede u državnom proračunu, već su naprotiv adresati postavljeni u nejednaki položaj u odnosu na sve ostale hrvatske građane. Obzirom da je zakonodavac po drugi puta u kratko vrijeme radi spašavanja državnog proračuna izvršio smanjivanje mirovina samo ove ciljane skupine, te da očito nije u provedbi nikakav Plan gospodarskog oporavka Vlade RH, postavlja se pitanje do koje mjere zakonodavac može zadirati u kršenje ustavnih prava i ugrožavanje egzistencije jedne kategorije hrvatskih građana, u ovom slučaju hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata? Ovim putem moramo napomenuti da ovo nije prvo smanjenje mirovina, niti je samo pobijanim Zakonom došlo do ugrožavanja egzistencije hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, budući da su njihove mirovine i mirovinska primanja još 2001. godine smanjena za 30 do 50% temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je stupio na snagu 7. studenog 2001. godine, što je vidljivo iz obrazloženja Vlade RH u prijedlogu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (P.Z. 43-03) na sjednici održanoj dana 15. listopada 2004. godine, te provođenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2001. godinu, kada su njihove mirovine smanjene u iznosu od 8 do 20% („Narodne novine“ br.: 59/01), što je vidljivo iz izvješća HZMO za 2001. godinu. Zakonodavac je u potpunosti prekršio navedene odredbe Ustava, te je postupio protivno pravnom shvaćanju iznesenom u gore navedenom rješenju Ustavnog suda od 15. prosinca 2010. godine koji je upozorio na „obvezu zakonodavca da pri redefiniranju kataloga osiguranih prava u području mirovinskog osiguranja ne naruši samu bit prava na mirovinu pri čemu nove zakonske mjere ne smiju proizvesti ustavom zabranjene diskriminacijske učinke“. Iz gore navedenog, razvidno je da se hrvatski branitelji nalaze u neravnopravnom, nejednakom i diskriminacijskom položaju u odnosu na ostale građane budući da su pobijanim izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina nastavljena dugogodišnja smanjivanja osnovnih egzistencijalnih prava, koja datiraju od 2001. godine. Osporene zakonske odredbe opasno zadiru u vlasništvo hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata posebice onih koji imaju mirovinu u kumuliranom iznosu prema tumačenju istaknutom u navedenom rješenju Ustavnog suda od 15. prosinca 2010. godine. Ustavni sud je utvrdio „da osporena zakonska mjera smanjivanja mirovina predstavlja vlasništvo adresata ZoSMPP-a u smislu članka 48. stavka 1. Ustava i članka 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju u dijelu u kojem mirovina adresata proizlazi iz njihova plaćanja doprinosa nadležnom mirovinskom fondu.“ U ovom je slučaju potpuno razvidno da je pobijanim odredbama Zakona prekršen članak 57. stavak 3. Ustava RH prema kojem «država posvećuje posebnu skrb zaštiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja”, budući da je navedena kategorija hrvatskih građana koja bi trebala biti zaštićena Ustavom, nakon dugogodišnjih ograničavanja prava, u kratkom vremenu pretrpjela drugo smanjenje mirovina, koje sada ozbiljno ugrožava njihova socijalna prava. Iz svega navedenog, razvidno je da su hrvatski branitelji mirovinu u cijelosti ili dijelom stekli po posebnim uvjetima, na temelju trajnog gubitka radne sposobnosti kao posljedice stradavanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te kumulirano po općim propisima na temelju mirovinskog staža i dugogodišnjih uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje, te su ogorčeni ovakvim postupcima zakonodavca kojima se iz razloga ušteda državnog proračuna kontinurano kažnjavaju smanjivanjem njihovih mirovina i ugrožavanjem osnovnih egzistencijalnih prava. U konačnici, člankom 4. osporavanog Zakona određene skupine branitelja dovedene su u potpuno neravnopravan položaj, budući da zakonodavac nije jasno obrazložio razloge izuzetka od smanjenja mirovina. Isto tako, linearno smanjivanje mirovina u iznosu od 10% izuzevši one ispod 5.000,00 kn nije pravično, budući da svi adresati nisu stekli mirovinu pod istim uvjetima. Selektiranjem i izuzimanjem od smanjivanja mirovina određenih kategorija, zakonodavac je doveo u neravnopravan položaj određene skupine branitelja, što je protivno članku 14. stavku 2. Ustava RH. Kategorija mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, formalno je pravnog karaktera i ne odražava razlike, stvarnu suštinu i karakter pojedine kategorije iz skupine tzv. povlaštenih mirovina. Prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda RH (rješenje broj: U-I-3610/2010 od 15. prosinca 2010.) „eventualni gubitak određenog djela (postotka) dosadašnje mirovine ili drugog dijela mirovinskog davanja, koji može biti posljedica novih zakonskih mjera kojima se redefiniraju do tada osigurana mirovinska prava, ne znači a priori i narušavanje biti prava na mirovinu, sve dok je takav eventualni gubitak određenog dijela dotadašnjeg mirovinskog davanja rezultat generalnog redefiniranja osiguranih prava i razmjeran je po svojim učincima“, što ovdje nije slučaj, budući da su mirovine i mirovinska primanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata dosadašnjim zakonima i raznim mjerama od 2001. godine smanjena i preko 60%, sudjelovali su u svakoj mjeri Vlade RH i zakonodavca koje su bile usmjerene na uštedu sredstava i spašavanje državnog proračuna, te su došli do granice kojom su ozbiljno ugrožena njihova osnovna egzistencijalna prava. Na osnovu svega iznesenog, u svojstvu udruge kojoj je osnovni cilj pravna i socijalna zaštita svojih članova, u svrhu zaštite ustavnih prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata Republike Hrvatske predlažemo da Ustavni sud nakon provedenog postupka donese rješenje o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br.: 157/13) sa Ustavom Republike Hrvatske, te ukine gore osporene odredbe Zakona, u dijelu koji se odnosi na hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, a koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Republike Hrvatske. U Zagrebu, 22. siječnja 2014. Podnositelj prijedloga Predsjednik ZUV HGP Predsjednik USP iz DR Ilija Vučemilović Josip Klemm
  3. Mišljenja sam da je moglo bolje biti sročeno ali da gramatičke greške ne bi smjele utjecati na pravednost odluke suda. "Jeli govno ili se kučak pokakio "...isto je. Da se sudi po gramatičkim greškama onda ni ovaj zakon o smanjenjima ne bi prošao zbog onog zareza ( ,). Uvjeren sam da će ovaj puta proći . Uvjek može svaki pojedinac ponaosobno poslati isto prema sudu sa određenijim i bolje sročenim pismenom.
  4. Važna obavijest OBAVIJEST ČLANOVIMA UDRUGE RATNIH VETERANA 1.GARDIJSKE BRIGADE TIGROVI Poštovani članovi Udruge, Od 1. siječnja 2014. prema članku 2.a Zakona o smanjivanju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju smanjuju se i mirovine: - mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koje su ostvarene, odnosno određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koje su povećane prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Smanjenje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno dodatka mirovini iznosi 10% i primjenjivati će se od 1. siječnja 2014. na pripadajuću svotu mirovine odnosno dodatka mirovini koja je određena, odnosno ostvarena prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju iz članka 2. i 2.a Zakona te na smanjenu mirovinu prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. /2010, 130/2011 i 157/13) prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava. S toga će Udruga ratnih veterana 1.gardijske brigade Tigrovi prižiti potporu zainteresiranim članovima ,odnosno onim članovima koji su obuhvaćeni primjenom ovog Zakona na način da će tehnički omogućiti pokretanje tužbi protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ,zbog smanjivanja mirovine temeljem Zakona o smanjivanju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br.71/2010, 130/2011 i 157/13), zbog: -pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, -pogrešne primjene materijalnog prava, te -povrede odredaba upravnog postupka. Slijedom iznijetog Udruga ratnih veterana 1.gardijske brigade Tigrovi pružiti će tehničku pomoć tužiteljima (hrvatskim ratnim vojnim invalidima, hrvatskim braniteljima -dragovoljcima) jer smatramo da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije smio smanjiti mirovinu temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjivanju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Udruga ratnih veterana 1.gardijske brigade Tigrovi smatra da je došlo je do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava te da korisnici sukladno članku 3a Zakona ne podliježe smanjivanju mirovine. U svezi navedenog naglašavamo da navedeni postupak pokreće u cilju priznavanja prava prema članku 4.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjivanju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br.71/2010, 130/2011 i 157/13) te da navedeni ne podliježu smanjenju mirovine, te će se tražiti od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da tužitelju vrati sva smanjena primanja po osnovu smanjene mirovine. Temeljem svega iznijetog Udruga ratnih veterana 1.gardijske brigade Tigrovi poziva članove zainteresirane, odnosno članove koji su obuhvaćeni primjenom ovog Zakona da se u cilju podnošenja tužbi prema Visokom Upravnom Sudu Republike Hrvatske nakon isplate mirovine od 01.veljače do 20. veljače 2014. jave u sjedište Udruge Av.Dubrava 220, Zagreb sa sljedećim aktima: -rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja (MIORH) izdano korisniku prilikom odlaska u mirovinu,odnosno rješenja (MIORH) kojom se korisniku prava prevodi mirovina. - Izračun mirovine (odrezak)za sječanj 2014 isplaćene u veljači 2014, izdan od banke ili pošte. Udruga će kroz organizaciju dežurstva, tehničku organizaciju i pravnu pomoć omogućiti članovima pokretanje postupaka. Predsjednik Udruge Tomo Medved
  5. https://word.office.live.com/wv/WordView.aspx?FBsrc=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdownload%2Ffile_preview.php%3Fid%3D813059408710812%26time%3D1391550871%26metadata&access_token=100002337165827%3AAVJAQ-1YvBU7pw18ShxcD1G1sEx0uhnL3cbKnF30rouVmA&title=Ustavni+sud+prijedlog+za+ocjenu+ustavnosti+zakona.doc
  6. Da bi se iste revizije svega i svačega provele u nekom realnom roku od 1-2 godine, potrebno bi bilo zaposliti barem oko 500 000 novih revizora. Teoretski gledajući ne bi više bilo nezaposlenih, što više morali bi uvoziti radnu snagu a s druge strane bile bi odrađene revizije svega i svačega. Nije loša zamisao.
  7. http://www.index.hr/vijesti/clanak/ivici-babicu-odredjen-jednomjesecni-istrazni-zatvor-slabovidan-bio-od-djetinjstva-lagao-da-je-to-ozljeda-iz-rata/724956.aspx ************************************************************* 660 000 kn ! A Matić je govorio da lažnjaci koštaju 1. 000 000, 00 kn Nešto ne štima u računici, fali.
  8. Pošalji pismo, nazovi....pošalji mail bilo što....može se prijaviti bilo kako, bilo kad i bilo koga...na adresu policije, dorha ili uskoka
  9. Složio bih se sa ovim citatom. Dodao bi samo da Vam za podnošenje tužbe za utvrđivnje i podjelu bračne stečevine nije potreban odvjetnik. To sve možete odraditi sami potkrijepiti to sa potvrdama iz banke i iz zemljišnih knjiga. Jedino što ćete platiti su sudski troškovi ali i to na popola sa bivšom. Kada se ne može drugačije onda tužba i gotovo. Vjerujem u pozitivan sudski ishod po vas a to je da će Vaša bivša dobiti pola nekretnine ali i pola kredita za istu nekretninu. Osobno da sam na Vašem mjestu istu bivšu bih izbacio iz svoje nekretnine, pa neka ona tužbom dokazuje a sud utvrđuje da je pola nekretnine njezine. Pravno gledajući vi ste vlasnik nekretnine 1/1 i nakon razvoda s Vama ona nema više nikakvih prava na istu nekretninu dok ona ne dokaže sudskim putem drugačije. No međutim to dokazivanje će je stajti na krajju i pola kredita.
  10. Jedino što mi se sviđa kod NOB-eovaca je to što oni nakon rata nisu dali državu da im vode neki novi političari nego su oni kako su skinuli uniformu prešli u političare i na rukovodeča mjesta bivše Yuge. A mi smo nakon pobjede i obrane te rađanja toliko čekane samostalne RH politiku i vodstvo države prepustili 95 % onima koji tijekom rata nisu omirisali baruta. Onima koji su u politiku došli ne radi dobrobita same države i grđana iste nego samo radi svojih niskih pobuda a to je krađa. Oni su imali državu 47-48 godina. Vladali njome i uživali su sve moguće povlastice i privilegije a mnogi od njih još i danas. Mislim da se da zaključtiti zašto je nama danas ovako a zašto je njima bilo onako.
  11. Ovo je prestrašno. Prestrašno. Kako je krenulo više neće biti potrebe za zakonom o braniteljima. Znam da nas je samo u prvih 18 dana ovog mjeseca napustilo 3 branitelja, samo u 18 dana ove nove godine. Katastrofa. Šta nam to rade ?
  12. Bez znanja druge strane je nemoguće. Moguće je da traje 6 mj. Kod mene je cijeli postupak rastave braka bio sporazuman i sve je išlo bez zastoja i sve skupa kao takvo ( sud , socijalni radnik zbog 2 mldb djeteta, psiholog, ponovno socijalni radnik i ponovo sud ) trajalo je sveukupno od podnošenja sporazumnog prijedloga za razvodom do konačne sudske odluke na koju smo se odrekli žalbe, 8 mjeseci.
  13. Jel zna netko novi kontakt mail o upitu vezano za dionice hrvi-a. Ovaj stari više ne funkcionira.
  14. Malo ponešto tražim ( razmjenjujem mišljenja, gledam pronaći nabolji naćin ) kako bi se pravno borio protiv nepravde koju nam žele učiniti a vezano za smanjenje naših mirovina a samim time i urušavanje naših mjesečnih kučnih proračuna od čega nećemo samo mi kao nosioci mirovine nastradati već i naše obitelji, naša djeca koja se od iste mirovine školuju i hrane. Do sada mi je ovo mišljenje jednog kolege najzanimljivije : Direktno i najbrže rješenje koje će pokrenuti lavinu bi zvučalo ovako: 1. Tražiti očitovanje mirovinskog 2. Ako se vežu na zakon o smanjenju i ukoliko imaš RVI podnijeti privatnu tužbu protiv mirovinskog s odštetnim zahtjevom zbog nepoštivanja rečenog zakona koji kaže da se RVI izuzimaju. Kao dokaz ide prošli i novi izvadak. Očitovanje HZMO rješenje RVI s ovjerom pravomočnosti A onda nek se mirovinski koprca u blatu jer sud će izgubiti u potpunosti u bilo kojoj razini žalbe. Ima li tko neşto za dodati ili kakvo bolje rješenje. Što se ustavnog suda tiče on je na redu puno kasnije a i nema razloga ići na njega. Prije da će stvar doći do vrhovnog suda ali boli nas briiga pristojbe ne plaćamo. Ima jedna grupa na fb-u a vezana je baš za istu problematiku, pa tko želi da ga se ubaci u grupu evo linka neka se javi tu u INBOX ovog profila : https://www.facebook.com/profile.php?id=100002337165827
  15. Dobro ste prošli jer Vas je bivši prtner a otac Vašeg djeteta za isto udaranje i vikanje na njega mogao prijaviti policiji za što ste mogli biti prijavljeni za prekršaj po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. To nema smisla da djete od 3 godine uopće zna što to znaći definicija " BRAK", što je to prevara i da je isti taj koji je radi svog ponašanja zbog kojeg je ugrozio brak je loša osoba za to djete. To znam jako dobro jer su prilikom rastave mog braka , naša djeca imala 5 i 6 godina i uopće nisu znala što se događa, odnosno da je brakorazvodna parnica u tijeku . Nakon što su , nakon godine dana pohvatali konce da su se mama i tata razveli nisu shvaćali zašto ? Pošto su djeca ostala samnom živjeti ja sam im lijepo objasnio da se mama i tata više ne vole i da svatko od njih ima svoje planove za život ali da to nema nikakve veze s njima i da njih kako ja , tako i njihova mama i dalje vole i još više nego što su ih volili prije. Djeca danas imaju 6 i 7 godina i vrlo rado idu u posjet mami, bez obzira na to što ja mislio o svojoj bivšoj ona je njihova mama i oni ne smiju znati moje mišljenje o njoj jer jednostavno to nije zdravo za njihov psihički razvoj. Djete je jedinka za sebe nastala od dvije druge jedinke ( muža i žene ). Nije dobro nakon rastave djetetu govoriti ružne stvari protiv ovog drugog jer djete sebe smatra pola/pola, pola od mame pola od tate. Tako ako će se djetetu pričati protiv jednog roditelja djete može to u svojoj glavi protumačiti da u stavri jedna polovica njega samog nije dobra, što može dovesti do psihičkih poremečaja u razvoju djeteta. Treba se boriti i izboriti za pravo djeteta i gledati njegovu dobrobit a ne se preko djeteta osvećivati jedan drugome.
  16. U vezi novog zakona o socijalnoj skrbi aktualana ministrica ( M.O. ) je izjavila da će citiram iz medija: "Nastojat ćemo u nešto povećati naknadu za samohrane roditelje koji su isto tako u svim studijama ona kategorija koja se nalazi negdje blizu stope siromaštva', rekla je ministrica u Saboru". Što bi joj to toćno trebalo značiti i kakva su prava samohranih roditelja po pitanju dječeg doplatka i ostalih materijalno - socijalnih prava , vezano za novi zakon o socijalnoj skrbi ? Eto ako netko od vrlih stručnjaka po tom pitanju zna nešto više neka napiše. Vjerujem da će biti od pomoći mnogim samohranim roditeljima. Unaprijed hvala.
  17. Ministarstvo branitelja isplaćuje invalidnine HRVI-ima. Ti možeš promjeniti banku koju želiš ali moraš zahtjev o istome sa bankom i računom na koji želiš da ti se invalidnina isplaćuje predati u ured državne uprave pod koju spadaš mjestom prebivališta . Znači u ured državne uprave ( odjel za branitelje - tamo di si predavao kada si predavao zahtjev za priznavanjem statusa hrvi) i dogovori s njima o drugoj banci i računu.
  18. Mirovine se inače isplaćuju za mjesec unatrag, pa će tako biti i sada. Zakon je stupio na snagu s 01.01. 14. a u 1. mj se isplaćuju mirovine za 12 mj. Znači to vrijedi za mirovine od 01.01. 14. , a to je prva ona u 2 mj za 1 mj. Tako je i po mojoj evidenciji, dobio odrezak za 12 mj po starom.
  19. To su gluparije jer i o ovim 10 % što će rezati i što je izglasan zakon se počelo službeno pričati još u 8 mj a tek prvo rezanje ide za mirovine u 1. mj 14. godine. Tako da su pripremali branitelje na isto a još avžnije ispipavali teren tzv. " puštanjem balona ". Tako da su ovo besmislice o 40 % , ne znam kome je u interesu da branitelji uopće tako nešto i pročitaju jer mislim da su iovako pod stresom i previše.
  20. tako kaže zakon, ispod 5000 kn e sada da li je to bruto ili neto to ne kaže.
  21. To će se po novom zakonu odnositi samo na one koji će po tom novom zakonu steći isto pravo. Koji su stekli pravo po starom zakonu za njih je po starom zakonou, za njih ne vrijedi ovaj novi zakon nego stari po kojem su stekli isto pravo na mirovinu, osim ako neće ići na obnovu postupka pa će na obnovi biti zahvaćeni novim zakonom i po novom zakonu.
  22. 76x340 = 25840 E. Trebali bi svi napraviti ovakve izračune i poslati ih Liniću neka ih riješi ( svede na 0 ) pa neka onda reže 10 %. Koliko su srezali sebi ? A ti Mrljavac probaj s obzirom na ovo rezanje s bankom pronaći neko rješenje , možda da ti povećaju broj preostalih mjeseci a smanje otplatnu ratu. Banditi. Evo pogledajte našeg uzornog ministra , zar bi nam on trebao biti uzor ???? Sramota :http://dnevno.hr/vijesti/hrvatska/109354-frede-jesi-li-i-sebe-uracunao-medu-55-branitelja-koji-su-varali-na-pravima.html
  23. Postupak za dobivanje dozvole za nabavku oružja je isto i za lovca ako ne i teže jer se treba položiti i lovački ispit , razlika je samo s time što lovci imaju opravdanje da dobiju dozvolu za držanje i nošenje oružja. Ali ako lovca netko od susjeda samo jednom prijavi policiji da su se samo verbalno posvađali ( malo opsovali ) policija podnosi prekršajnu prijavu za narušavanje javnog reda i mira i ako lovac bude od strane suda proglašen krivim, lovac ostaje bez oružja, odnosno bez dozvole a oružje mu se uz prijavu oduzima i pohranjuje u prostorijama policije .
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija