notarica

I po Zakonu o nasljeđivanju i po Obiteljskom zakonu definicija je izvanbračne zajednice = životna zajednice neudane žene i i neoženjenog muškarca, koja je trajala dulje vrijeme/minimum 3 god.... Dakle, naglasak vam je na onome "neudana žena". Ja bih to koristila kao argument u postupku, te se, ako prvostupanjski sud utvrdi drugačije, žalila zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Razvodom supruga nije dobila nasljedstvo, već najvjerojatnije imovinu s osnove bračne stečevine (tj. dio imovine koju je stjecala zajedno s bivšim suprugom u braku svojim radom).

Provjerite najprije da li vam je oporuka valjana po obliku. Za vlastoručnu oporuku, teta oporuku mora sama vlastoručno napisati i vlastoručno potpisati. Ovjera popisa tete nije potrebna, ali ako želite ovjeru može je učiniti. Kad teta umre, javite se matičaru ili na sud, te prijavite činjenicu da oporuka postoji i da se nalazi kod vas. Nakon toga ostavinu preuzima neki javni biljećnik, koji će vas pozvati na raspravu. Za svaki slučaj ako bilježniku ostanu podaci o vama nepoznati, pitajte na sudu kod kojeg je javnog bilježnika spis, te se sami javite bilježniku i predajte mu oporuku prije ročišta ili na samom ročištu. Na ročištu se oporuka proglašava i provodi se daljnji postupak.

Ako ste ugovor ovjeravali 1997. godine, taj ugovor je poništen nakon 3 godine, dakle negdje tijekom 2000. godine. Tako da kod bilježnika nećete više moći doći do tog ugovora. Osim toga, javni bilježnik može iz arhive davati ugovore ili potvrde samo onoj osobi koja je kod njega ovjeravala potpis, a nekom trećem samo ako ima pristanak osobe koja je ovjeravala potpis. Možda da probate zamoliti poreznu upravu da li oni imaju taj ugovor u svojim evidencijama, te da li vam ga mogu predočiti. Ili zatražite od suda da izda nalog javnom bilježniku da vam preda potvrdu iz upisnika. Upisnike i spise vašeg ranijeg bilježnika, preuzeo je novi javni bilježnik ili se nalaze u sudskoj arhivi ako je jb mjesto ostalo prazno ili ukinuto.

Nažalost, ne možete se osloboditi toga. Taj iznos je ovrhovoditelj (vaš vjerovnik) već platio javnom bilježniku, tako da taj iznos morate vratiti svom vjerovniku.

Niste baš jasni kojim putem želite krenuti: parnicom ili ovrhom. Ako imate npr. neovršan ugovor o zajmu, tada morate podnijeti uz njega tužbu radi isplate, da bi ishodili ovršnu presudu. Ako imate ovršan ugovor, tada podnesite prijedlog za ovrhu na sud. Ako imate npr. račune ili izvadak iz poslovnih knjiga sa stanjem duga, tada možete direktno ići u ovrhu, sastavite prijedlog za ovrhu i predajte ga javnom bilježniku, koji će donijeti rješenje o ovrsi ako je sve uredno.

Ne.

Nasljednička izjava je neopoziva. No, tolerira se predomišljavanje sve do proglašenja rješenja. Nakon donošenja rješenja se više ne može promijeniti.

Prijavite tu imovinu kao naknadno pronađenu imovinu, te će se donijeti dopunsko rješenje. Nasljednici će se ponovno pozvati da se očituju o imovini, te da daju nove nasljedničke izjave, pogotovo ako ej ranije bilo kakvih ustupa, odricanja ili sporazuma.

Pokušajte u tražilicu upisati: odgovornost nalsjednika za dugove ostavitelja. Puno smo već pisali o tome. Ako se ne snađete, javite se.

Što se tiče pozivanja nasljednika u dopunskom postupku, vidjeti čl. 234 st. 1 ZN. Tamo je određeno kad se pozivaju i kad ne. Što se tiče naplate naknadnog postupka, vidjeti Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (NN 135/03): čl. 7 st. 4 Za dopunsko rješenje o naknadno utvrđenoj ostavini nagrada se plaća prema naknadno utvrđenoj vrijednosti tog dijela ostavine.

Ugovor o zajmu s sporazumom o osiguranju zasnivanjem založnog prav ili fiducijarnog vlasništva na nekretnini ili pokretnini. Ugovor je strogo formalni, te se mora solemnizirati kod javnog bilježnika. Ali vam daje zaštitu time što ne morate voditi parnicu, već po dospijeću možete ići direktno u ovrhu, tj. pljeniti ili pod određenim uvjetima steći vlasništvo nekretnine ili pokretnine.

Preporuka ne može ići javno. Ostavite za to kontakt podatke gdje želite da vam se netko javi.

Ne bih baš tako isključivo tvrdila da polodouživanje nije prenosivo. Jer je ipak prenosivo pod određenim uvjetima. Prvenstveno treba vidjeti uvjete iz ugovora po kojem je plodouživanje zasnovano. Naime, moguće je ugovoriti da nakon smrti majke plodouživanje pripada i kćerki.

* edin #1 nasljedstvo Novak Registriran: 28.3.2009 Mjesto: Broj objava: 3 Javljam vam se ponovo u nadi dacete mi odgovoriti na moja pitanja. Ostavinska rasprava je odrzana, moja majka nije se vjencala sa mojim ocem ali je zivjela naravno sa njim sve do kraja mjegove smrtai(43 godine). Otac je iza sebe ostavio ugovor o dozivotnom uzdrzavanju koji nije potvrdjen od strane suda. Dva svjedoka su se potpisala i moj otac. Jedan od tih svjedoka je pisao taj ugovor dok je moj otac diktirao. Po tom ugovoru sve ostavlja meni. Sestra mi je umrla ali ona ima cerku tako da ona nasljedjuje omjesto moje sestre. Ona je uredno bila pozvana na raspravu ali se nije izjasnila samo je obavjestila javnog biljeznika da ona nemoze doci na raspravu posto je u susjednoj drzavi. Javni biljeznik je rekla na raspravi moj mami da se taj ugovor od moga oca neprizna posto nije ovjeren i nije on pisao svojom rukom. Samo da naglasim da sam se ja pismenim putem odrekla svoga djela u korist moje majke. E sad javni bilj. ponovo salje poziv cerki moje sestre kako bi se ova izjasnila i rekla je ako ona bude trazila svoj nasljedni dio da ce ih onda poslati na sud. Moja majka nebi isla na sud jer se plasi da je sud jako skup a mirovina je mala. Ako odluci ici na sud dali postoje mogucnosti da taj Ugovor o dozivotnom uzdrzavanju bude prihvacen od strane suda? Mi smo pokusali stupiti u kontakt sa cerkom moje sestre kako bi se dogovorili oko svega na obostrano zadovoljstvo ali ona se nejavlja. Inace nije u najboljim odnosima sa nama. Moja ce majka biti ponovo pozvana na raspravu kad javni bilj. dobije odgovor od moje sestricne. Koja su prava moje majke u tom slucaju, ako moja sestricna bude trazila nasljedstvo? Dali znate nesto o troskovima suda ako se ide na sud? Ovo je dosta dugo pismo ja se ispricavam. Molim Vas da mi neko odgovori, unapred zahvalna. Opaska moderatora: Molim vas da ne otvarate nove postove s istom temom.

Jasno je da banci smeta zabrana otuđenja i opterećenja, radi toga da ne dođe do nekih sporova. Vi sad trebate napraviti sa snahom Aneks ugovora, kojim ćete tu odredbu staviti izvan snage. Oblik Aneksa mora biti isti kao i kod glavnog ugovora, dakle mora biti stručno sastavljen uz sudjelovanje suda ili javnog bilejžnika. Špranca ne postoji. Ako je zabrana otuđenja i opterećenja upisan u zemljišne knjige, tada morate Aneks zajedno s prijedlogom za brisanje zabrane podnijeti i u z.k.

Nije potrebno. Nužni dio je pravo koje nužnom nasjedniku pripada po samom zakonu. Parnica se pokreće jedino u slučaju spora, npr. ako vam druga strana osporava da ste vi dijete pokojnog (zakonski nasljednik), ako se osporava vrijednost imovine na temelju koje se izračunava nužni dio i slično...

* Prunus_spinosa #1 Županijski sud- rokovi Novak Registriran: 4.6.2008 Mjesto: Broj objava: 6 Poštovani, Ponovno se javljamo sa problemima oko nasljedstva, velike imovine, koju su djeca od 22.g. i 15 g. naslijedila od svog pok.oca. Postupak mrcvarenja, kojim se tobožnja vanbračna supruga pokušala domoći dijela nasljedstva, brzo je na Općinskom sudu riješen, u korist djece. Njena tužba je odbijena, no, ona koristi sve instrumente na raspolaganju i uložila je žalbu na Županijski sud. Djeca dobro stoje u predmetu i moći će mirno raspolagati svojim nasljedstvom. No, predmet je zapeo na Županijskom sudu, i nikako- nikako da se riješi- a problemi se dramatično gomilaju, obzirom da su djeca nasljednici i velike poslovne imovine. Zanima me- kako to da suci, ne misle na djecu, a jedno dijete je i malodobno- i tako besćutno otežu s postupkom odgovora na žalbu. Koliki je zakonski rok za odgovor na takvu žalbu na presudu, i što se mora dogoditi djeci- da bi se objasnilo da je situacija kritična- jer poslovnom imovinom - do pravomoćne presude- upravljaju članovi vijeća, koji su čak u kaznenom progonu ! Kako zamoliti suce Županijskog suda- i tražiti da postupak riješe što je brže moguće- a da to suci - ne shvate kao da ih ne poštujemo- ili nedaj Bože- da na njih utječemo? Hvala svima na odgovoru. P.s. Odvjetnica djece , sve je službeno zamolila- ali suci ne reagiraju milostivo. Da li su prezauzeti ili ima neki obavezan rok- koliko predmet mora odležati? Županijski sud- rokovi Objavljeno: 5.4.2009 20:41 * uragan #2 Re: Županijski sud- rokovi Novak Registriran: 22.11.2008 Mjesto: Broj objava: 8 na žalost Županijski sudovi nemaju rokova u kojima bi trebali rješiti uloženu žalbu. Ostaje Vam jedino u pisarnici tog Županijskog suda tražiti spis predmeta i pisati požurnice za hitno rješavanje, pa ako Vam se sreća nasmiješi možda se i ranije riješi. Što se tiče odovora na žalbu on se može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka žalbe. zasada toliko, nadam se da je pomoglo barem malo.

Naplata ostavinske rasprave tereti sve nasljednike solidarno za cijeli iznos. Kako će se nasljednici međusobno podjeliti ili regresirati, stvar je vašeg privatnog dogovora.

Ne slažem se s udeom. Tu se ne radi o nikakvom pobijanju rješenja, jer nema nikakvog spora oko rodoslovlja, sastava imovine i slično, već se primjenjuju odredbe o naknadno pronađenoj ostavini. Ispravniji je slučaj iz 1988. godine, koji opisuje kekezica. Inače, po sada važećem zakonu, kad se pronađe naknadno pronađena imovina, raniji ustupi i odricanja ne važe, već će se svi nasljednici morati ponovo zvati radi davanja nasljedničkih izjava. Naglašavam, tako propisuje sada važeći zakon. No, na slučaj koji opisuje kekezica iz 1977. godine, primjenjuje se zakon koji je vrijedio 1977. godine. Nažalost, trenutno nemam taj zakon da provjerim, ali preporučam kekezici da se opreza radi žali na rješenje suda, s argumentacijom koju je i napisala (da su nasljednici trebali biti pozvani na davanje novih nasljedničkih izjava). Ako netko ima taj stari zakon (mislim da su NN 52/71), može li mi ga proslijediti na mail ili barem provjeriti da li je bilo slično zakonsko rješenje kao i danas? Hvala hvala ....

Tarifa vam je ovdje. Da pojasnim. Javni bilježnik nudi i daje niz javnobilježničkih usluga, neke su po prirodi jeftinije, neke skuplje (ovisno o angažmanu jb, te njegovoj odgovornosti za stručnost). Ono šte ste vi radili u domaćem kraju su bile najjednostavnije ovjere na najjednostavnijim ugovorima i izjavama (koje ste si sami napisali i donijeli jb). Takve isprave jb ne čita i ne odgovara da li su točne i isprave. Jb samo ovjerava da ste kod njega potpisali taj "komad papira." Ugovori o kreditu s hipotekama, fiducijama i slično su komleksnije isprave, za koje nije moguće napraviti jeftiniju ovjeru. To je zato što zakon propisuje da javni bilježnik ispravu treba solemnizirati ako se u njoj nalazi ovršna klauzula (vaš pristanak da vam se u slučaju neplaćanja vrši ovrha na imovini). A banke vam u većinu svojih kredita stave tu klauzulu. Osim toga, jb vam ispravu mora protumačiti, dati pravne savjete i upute, provjeriti da li je zakonski sastavljena. Stoga ovdje plaćate tu stručnost. Solemnizacija se naplaćuje prema iznosu kredita ili prema vrijednosti nekretnine. Što je veći kredit, veća je naplata. Zato, molim vas da proučite link koji sam vam dala na Tarifu, prije nego što počnete iznositi neutemeljene insinuacije.

Nije nezakonito. Jedino što ostavljate sebi i svojim potomcima nesređeno stanje. A sve dok se ne sredi, tu nekretninu ne možete službeno prodati, darovati, dijeliti i slično.

Sudu gdje je vođena ostavinska rasprava iza pok. supruge, morate podnijeti prijedlog za raspravu naknadno pronađene ostavine.

* NevenkaNena #1 Odustanak od "Naknadno pronađene imovine" Forumaš Registriran: 5.11.2008 Mjesto: Zagreb Broj objava: 36 Poštovani, Molim Vas budite ljubazni pa mi kažite čemu se mogu dalje nadati-tok događanja po mene osobno. Moja svekrva je bila osobno pozvana na ročište u vezi naknadno pronađene imovine koju je pokrenuo nećak koji nije imao pravo zastupati ju. Ona je izjavila na ročištu da odustaje od naknadno pronađene imovine jer ju ona nije niti pokrenula. Da li sada nakon toga sve ostaje pri prvom ročištu kada se je svekrva prihvatila nasljeđa a ja ne pa s obzirom na dugovanja iza pok. supruga se time obvezala platiti dugove do visine nasljeđene imovine. Hvala na odgovoru. Nevenka. (Opaska moderatora: ne pokretati nove teme. Raspravu nastaviti ovdje.)

Svatko može prodati svoj dio potpuno samostalno. Samo je pitanje da li ćete naći kupca koji želi kupiti samo 3/4 dijela. Kad ste prodavati zemlju potpisali ste svi jer ste prodavali svaki svoj dio,tako da kupac stekne sve. Vi kao suvlasnik s majkom imate pravo na posjed kuće, tako da vas ona ne smije izbaciti iz kuće, već vam mora dopustiti suposjed i suuživanje. Ako dođe do spora, uvijek možete pokrenuti razvrgnuće suvlasništva npr. etažiranjem ili sudskom prodajom kuće.

Sve se može napraviti jednim dobrim ugovorom. Preporučam da angažirate pravnika za sastav, jer sastav ugovor zahtijeva malko više spretnosti. Nema nikakvih prijenosa vlasništva, ni poreza. Ne mijenja se vlasništvo, nego samo pravna osnova stjecanja tog vlasnika.