morskywuk

Kakvu ulogu ima skupina HRVI-a ? Mislim koliko ih ukupno ima i imaju li ili nemaju ikakvu ulogu u ostvarivnju prava kao HRVI ? To ne razumijem, mislim 20 % je najmanje da bi se ostvario status HRVI-a ali onda to ide u skupine koje ne razumijem. "Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona HRVI Domovinskog rata razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina: – I. skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovit život potrebna njega i pomoć druge osobe, – II. skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma, – III. skupina – invalidi s 90% oštećenja organizma, – IV. skupina – invalidi s 80% oštećenja organizma, – V. skupina – invalidi sa 70% oštećenja organizma, – VI. skupina – invalidi sa 60% oštećenja organizma, – VII. skupina – invalidi s 50% oštećenja organizma, – VIII. skupina – invalidi sa 40% oštećenja organizma, – IX. skupina – invalidi s 30% oštećenja organizma, – X. skupina – invalidi s 20% oštećenja organizma."

Slijedeći korak je procjena preostale radne sposobnosti kod vještaka HZMO-a. Da bi došao do navedene procjene prvo moraš razgovarati sa svojim liječnikom opće prakse kako bi uopće znao da li on/ona smatra da je nastupila invalidnost ili da prijeti nastanak iste. Ukoliko liječnik smatra da su po njenom/njegovom mišljenju ispunjeni medicinski uvjeti, uputit će vas na gore navedenu procjenu. Vještak HZMO-a će utvrditi da li je kod vas nastupila invalidnost ili prijeti da će nastupiti. Ukoliko utvrdi da nema invalidnosti, navest će da je potrebno daljnje liječenje. Utvrdi li da je nastupila invalidnost, moguće su dvije opcije: 1. profesionalna rehabilitacija (za mlađe od 50) ili 2. odlazak u invalidsku mirovinu (po osnovi opće ili profesionalne nesposobnosti za rad - ovisno što utvrdi). Ukoliko utvrdi postojanje invalidnosti može je, ali i ne mora povezati sa vašim sudjelovanjem u DR - sve ovisi o onome što piše u nalazima i u opisu ratnog puta (koji, zajedno sa potvrdom o statusu HB-a, predaješ sa zahtjevom za priznavanje prava na invalidsku mirovinu). Toliko za početak. Također bi bilo dobro da pogledate starije topice na ovu temu, svi odgovori tipa "kako dalje" su već odgovoreni i još su aktualni jer se u postupku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu ništa bitno nije promijenilo od 01.01.2005. do danas.

Tako je. Po postojećem Pravilniku ukoliko kod maloljetnika nastupi invalidnost (nemam vremena sada provjeravati, ali mi se čini da se govori o invalidnosti po osnovi psihosomatskih oboljenja) kao posljedica sudjelovanja u DR može mu se povećati % invalidnosti. Tu je, dakle, osnovno da je invalidnost već nastala. S druge strane, zbog "tretmana" kojeg su zatočenici prolazili Pravilnik im daje pravo na 20% invalidnosti zbog same činjenice zatočenja (u trajanju od najmanje 3 dana). Osobno nisam upoznao ni jednog od bivših zatočenika da nije imao zdravstvenih problema kao posljedica zatočenja, od psihičkih pa nadalje. Ukoliko bi se nekome dodavalo 20% na postojeću invalidnost samo zato što je bio dragovoljac, što ćemo sa onima što su npr. teško stradali krajem DR, a nisu dragovoljci? Nema logike dodjeljivati veći % samo zato što je neko bio dragovoljac.

Ne znam da li je ovaj već bio: Dođe par kod psihijatra, a on ih upita kako im može pomoći. Muškarac ga upita da li bi pristao da ih gleda dok vode ljubav. Psihijatar se iznenadi, ali pomislivši na zaradu ipak pristane. Nakon što je par završio, psihijatar reče "OK" i naplati im 80 eura. Par se vratio slijedeći tjedan i tako su nastavili jedanput tjedno dok ih psihijatar nakon nekog vremena ne upita: "Oprostite na pitanju, ali što vi zapravo pokušavate i želite tu pronaći?" "Ništa" odgovori muškarac "ona je, naime, udata i ne možemo kod nje, ja sam oženjen i ne možemo kod mene, a u hotelu soba stoji 150 - 200 eura. Kad dođemo kod vas imamo dobar alibi, košta 80 eura, a ostvarujemo i povrat poreza.

Vjerojatno misliš na prijedlog Udruge maloljetnih HB-a da im se samom činjenicom da su maloljetni sudjelovali u DR prizna status HRVI-a X. skupine (20% invalidnosti). Mislim da je taj prijedlog nerealan, posebice zato što polazi od analogije priznavanja statusa HRVI-a zarobljenicima "samo" zbog činjenice da su bili najmanje 3 dana zatočeni. Po meni bi još nerealniji prijedlog bio da svi dragovoljci dobiju status HRVI-a zbog činjenice da su pošli u DR.

A sada nešto potpuno drugačije. Gen. JNA Blagoje Adžić (zvani "Ludi Blagoje") na sastanku Generalštaba 1991. godine: "Ne samo da ima naših zaludelih oficira koji pišu anonimna pisma" - proderao se - "nego oni ta svoja pisma i ne potpisuju!!!" General koji je sjedio pored Adžića počeo se vrpoljiti, pokazujući da mu je neugodno: "Druže generale" - šapnuo je "pismo i jeste anonimno upravo zato što nije potpisano!" "Ama, nemoj ti mene da učiš! Nemoj da mi soliš pamet! - razgoropadio se načelnik Generalštaba - "Nisam ja budala. Ma, znam ja, more, da je pismo, koje nije potpisano anonimno. Ali sam naredio da se potpisuju sva pisma, pa i anonimna. Jer, ajde, kažite vi meni, kako ćemo znati 'ko sve te budalaštine piše ako su pisma nepotpisana?"

Navodeći da najniža invalidska mirovina (zbog opće nesposobnosti za rad) prema odredbama članka 31. st. 4. ZOPHBDR-a iznosi oko 2.180,00 kn samo sam "zaokružio" iznos iz Odluke o visini najniže mirovine HB iz DR za godinu 2008.: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/0861.htm Da li se i što od tog iznosa (2178,45 kn mjesečno) odbija vidi se iz mirovinskog listića.

Činjenica nezaposlenosti se dokazuje ne nekoliko načina, najlakši je svakako sa potvrdom HZZ-a o tome da se vodite u evidenciji nezaposlenih osoba. Ta potvrda upravo to i dokazuje, odnosno da se vodite u evidenciji nezaposlenih osoba kod navedenog zavoda, a ne dokazuje apsolutnu istinu o vašoj nezaposlenosti. Općepoznato je da se nezaposlen može biti i kada niste u navedenoj evidenciji, zato i postoje druga dokazna sredstva koja dokazuju nezaposlenost. Jedno od njih je radna knjižica, naravno ako je imate. Činjenica zasnivanja radnog odnosa mora biti zabilježena u istoj pa - ako imate RK - kopirajte je i priložite tijelu koje vam traži dokaz nezaposlenosti. Ukoliko im to nije dovoljno, uz presliku RK priložite i potvrdom HZZ-a da se ne vodite u njihovoj evidenciji i svoju izjavu, datu pod kaznenom i materijalnoj odgovornosti, da niste zaposleni iako se ne vodite u evidenciji HZZ-a. Ako nemate radnu knjižicu, drugi je način da priložite potvrdu o statusu osiguranika na mirovinsko osiguranje pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ne stariji od 15 dana (izlist radnog staža, broj evidencije 133) - i ako je potrebno - ponovno uz navedenu potvrdu HZZ-a da se ne vodite u njihovoj evidenciji i sa svojom izjavom, datom pod kaznenom i materijalnoj odgovornosti da niste zaposleni iako se ne vodite u evidenciji HZZ-a.

Ukoliko prvostupanjsko tijelo ne postupi sukladno Zakonu normalno je da drugostupanjsko tijelo poništi prvostupanjsko rješenje i predmet vrati na ponovni postupak sa uputom što treba napraviti u ponovljenom postupku. S obzirom na obrazloženje koje ste naveli, logičan slijed bi bio da sada prvostupanjsko tijelo vaš predmet uputi stručnom timu na vještačenje kako bi se utvrdilo da li je oboljenje posljedica sudjelovanja u DR ili nije (to je prvostupanjsko tijelo trebalo odmah napraviti kada je utvrdilo da ste se počeli liječiti nakon roka od 10 godina od prestanka sudjelovanja u DR). Pod pretpostavkom da niste pogriješili u godini ispada da ste prije podnijeli zahtjev za priznavanje statusa HRVI-a (morali ste podnijeti do konca 2005.) nego što ste prvi put otišli kod psihijatra (2007.) Ništa vam nisu ukinuli jer status HRVI-a niste ni imali (postupak priznavanja statusa HRVI-a je dvostepen i završava donošenjem drugostupanjskog rješenja, a ne prvostupanjskog). U izreci prvostupanjskog rješenja trebalo bi pisati da to rješenje podliježe reviziji. Tek kada prođe reviziju i ukoliko ona potvrdi status HRVI-a možete reći da imate navedeni status i prava temeljena na istom. Ovakva pitanja ne bi trebalo postavljati, jer ukoliko imate zdravstvenih problema (budući ste naveli psihijatra pretpostavljam psihičkih) ne biste trebali imati dilema da li se dalje liječiti ili ne. Odlazak u bilo kakvu mirovinu neće vas izliječiti. Garant.

Proračunska osnovica utvrđena je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2002. godinu u visini od 3.326,00 kn i istina je - od tada se nije mijenjala.

U vezi pitanja o ljetovanju: Kako sam u prethodnom postu naveo, ako je u pitanju ljetovanje tvojeg dijeta onda se, prije svega, obrati navedenom Odjelu za branitelje i udruge branitelja iz Domovinskog rata Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba (ukoliko nisi zakasnio sa prijavom za ovu godinu), a ako je u pitanju vojno odmaralište onda svakako nekom tijelu MORH-a (Uprava, ured, Personalna uprava. Pokušaj, ništa ne košta. Vjerojatno misliš na udjele u Fondu HB - iste nije moguće prodati prije navedenog roka od 60 dana (koji se računa od dana podnošenja zahtjeva za prodaju). Ukoliko imaš utvrđen status HRVI-a i podnio si odgovarajući zahtjev dionice ćeš sigurno dobiti. Međutim, nije propisan rok u kojem HFP svojim rješenjem dodjeljuje dionice bez naknade, tako da to zna potrajati (mislim da se čeka oko godinu dana, računajući od podnošenja zahtjeva), ali tako je svima.

Ukoliko je pokrenuo postupak priznavanja prava na invalidsku mirovinu, a u tom trenutku nije imao ostvaren status RVI HVO-a nije ni mogao dobiti drugačije rješenje, jer je postojanje navedenog statusa jedan od dva osonovna uvjeta za priznavanje prava na invalidsku mirovinu po odredbama međunarodnog ugovora između RH i BiH (drugi je hrvatsko državljanstvo). Na žalost ni ev. sadašnje podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa RVI HVO ne bi mu ništa pomoglo u ovoj fazi postupka, jer sumnjam da će mu se navedeni status priznati tako brzo da bi ga mogao iskoristiti u žalbenom postupku (žalba se može nadopuniti samo u žalbenom roku!). S druge strane, ako se sadašnji postupak okonča na njegovu štetu (tj. drugostupanjskim rješenjem mu odbiju žalbu), ev. kasnije ostvarenje statusa RVI-a neće mu puno pomoći jer je Ugovorom propisano da zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu RVI HVO-a mogu podnijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora (Ugovor je stupio na snagu 01. srpnja 2006. godine, od kada se i primjenjuje).

HB-u korisniku invalidske mirovinu ostvarene dijelom ili u cijelosti po odredbama ZOPHBDR, a mirovina je manja od najniže mirovine, odredit ce se najniža mirovina po članku 31. stavku 4. ZOPHBDR-a. Isto vrijedi i za HB-a korisnika invalidske ili starosne mirovine koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, kao i za HB-a koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema općem propisu (ZOMO). Dakle, pod uvjetom da mu je utvrđena mirovina manja od najniže mirovine, HB će imati pravo na invalidsku mirovinu određenu prema odredbama čl. 31. st. 4. ZOPHBDR-a, a iznos ovisi o tome da li mu je utvrđena opća nesposobnost (trenutno oko 2.180,00 kn) ili profesionalna (2.180,00 kn - 20%). Za one koji idu u starosnu mirovinu i ista je manja od najniže mirovine, iznos mirovine je kao i kod invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti. Isto vrijedi i za one HB koji navrše 65/60 godina starosti, a ne ispunjavaju uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Ukoliko postoji kakav aranžman u navedenim (vojnim) odmaralištima on vrijedi isključivo za DVO i njihove obitelji (kolege iz MORH-a će znati vrijedi li to i za umirovljene DVO i njihove obitelji - ja nisam siguran), ali mislim da ne vrijedi za HRVI koji nisu DVO. Ako bi netko trebao takvo što organizirati onda bi to bilo MOBMS, a koliko je meni poznato oni organiziraju (ako izuzmemo hodočašća) samo ljetovanja za djecu poginulih HB iz DR. Kao i kod upućivanja na medicinsku rehabilitaciju, mislim da bi ljetovanje / zimovanje HRVI-a ipak bilo u domeni lokalnih i područnih jedinica (grad, općina, županija), ali to opet ovisi o novčanim sredstvima s kojima raspolažu njihova tijela i, naravno, o socijalnoj osjetljivosti prema toj skupini stradalnika iz DR-a. Kao primjer mogu navesti da u organizaciji Odjela za branitelje i udruge branitelja iz Domovinskog rata Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba, svake godine tijekom srpnja i kolovoza te siječnja djeca HB i stradalnika Domovinskog rata Grada Zagreba, putem Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, upućuju na jednotjedno ljetovanje (u Domu Crvenog križa u Novom Vinodolskom tijekom srpnja i kolovoza), odnosno zimovanje (na Sljemenu u Domu Crvenog križa, Hotelu Tomislav i Domu Izviđača, te u Novom Vinodolskomu u Odmaralištu Crvenog Križa i u Crikvenici u Odmaralištu Stoimena V. Nazora). Neki gradovi i županije ne organiziraju ništa od navedenog.

Šta se sluša kod komšija: http://www.youtube.com/watch?v=DI8I0kWTwr0&feature=related SARS - BUDJAV LEBAC Cik pogodi sta imam za veceru, Budjav lebac, budjav lebac. Njam njam njam njam.. Cik pogodi sta imam za veceru, Budjav lebac, budjav lebac. Ajme mene joj, ajme mene joj, Budjav lebac, budjav lebac. Njam njam njam njam.. Ajme mene joj, ajme mene joj, Budjav lebac, budjav lebac. Dzemujem ja stalno ali nemam dzema, Da na leba, mazem njega. Njam njam njam njam.. Dzemujem ja stalno ali nemam dzema, Da na leba, mazem njega. Jos da imam malo alevu i loj, Da na leba mecem svega. (2x) Dzaba meni dza dzaba kad je slan, Budjav lebac, budjav lebac. Njam njam njam njam.. Dzaba meni dza dzaba kad je slan, Budjav lebac, budjav lebac. Ajme mene joj, ajme mene joj, Budjav lebac, budjav lebac. Njam njam njam njam.. Ajme mene joj, ajme mene joj, Budjav lebac, budjav lebac. A kod komse uvek pun frizider svega, Mortadela i Nutela. (2x) Cik pogodi sta imam za veceru, Budjav lebac, budjav lebac. Njam njam njam njam.. Cik pogodi sta imam za veceru, Budjav lebac, budjav lebac. Ajajajajajajajajajajaaaaa... Budjav lebaaaac, budjav lebaaaac...

Pravo na žalbu nitko ne dovodi u pitanje. Priznavanje prava na invalidsku mirovinu i priznavanje statusa HRVI dva su odvojena postupka, koja provode različita tijela i koja su regulirana različitim propisima. Činjenica da stranka ima status HRVI-a bitna je samo njoj, a HZMO-u samo ako i kada ga stranka upozna s tom činjenicom. Ukoliko stranka naknadno dostavi dokaz o postojanju statusa HRVI - koji status je npr. ostvaren prije donošenja rješenja o invalidskoj mirovini - to je nova činjenica za HZMO i ono će na prijedlog stranke pokrenuti obnovu postupka. Kvaka je u tome što se u slučaju obnove, koji regulira članak 121. stavak 1. ZOMO-a, primjenjuje i stavak 2. toga članka. Na ovom PF često se ne pravi razlika između zahtjeva za obnovu postupka zbog nove činjenice (kao u vašem slučaju) i zahtjeva za utvrđivanja novog stupnja invalidnosti zbog pogoršanja. Naime, kada HZMO-u predate rješenje o priznatom statusu HRVI-a, referent vas neće uputiti na novi pregled kod vještaka već će samo priznati novi polazni faktor (npr.: kao kod obeliksa - 1,85 umjesto 1,5), uz isti omjer uzroka koji je ranijem postupku utvrđen. Međutim, ukoliko prilaganjem drugostupanjskog rješenja o priznatom statusu HRVI-a zatražite i ponovno vještačenje s tvrdnjom da vam se stanje pogoršalo, a kao dokaz za to navedete priznati status, uz povećanje PF bit ćete upućeni i na ponovno vještačenje. Ali i u ovom drugom slučaju pravo na novi iznos invalidske mirovine neće ići od dana kada vam je priznat status HRVI-a, već od dana kada i ako prvostupanjski vještak utvrdi pogoršanje. Promjena je nastupila za vas i to u trenutku kada je prvostupanjsko rješenje potvrđeno u postupku revizije, ali to neće izazvati nikakvu promjenu kod HZMO-a ukoliko ih o tome ne obavijestite (HZMO neće po službenoj dužnosti tražiti od vas ili od MOBMS-a podatak o vašem ev. statusu HRVI-a). Inače, prvostupanjsko rješenje o priznatom statusu HRVI-a nema nikakvog učinka dok ne prođe reviziju. Tek nakon revizije možete reći da imate navedeni status i počet ćete dobivati priznati iznos osobne invalidnine. Na koncu, radi ilustracije razlika u postupku, kada vam priznaju status HRVI-a to će biti od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Dakle, ne nakon pregleda kod PLP-u ili obavljene revizije nalaza na DLP-u. S druge strane, invalidska mirovina vam se priznaje od dana kada je prvostupanjski vještak utvrdio da postoji invalidnost s pravom na invalidsku mirovinu. Dakle, ne od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, niti od dana kada ste ev. krenuli na dugo bolovanje koje je završilo umirovljenjem.

Kakvu potvrdu iz MOBS-a bi trebao tražiti i dobiti ? Potvrdu da si kao trajni HRVI podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

Članak 40. ZOPHBDR: (1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje. (2) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stav¬ka 1. ovoga članka podrazumijevaju se: – uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine izgrađene na ustupljenom zemljištu, – priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod. (4) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuću BRP (bruto razvijenu površinu). Problem je u stavku 1. citiranog članka: "Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba ... koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta ... ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje." Lokalne jedinice (ne sve!) to tumače na način da korisnik mora ostvariti pravo na kredit (kao HRVI, a ne u privatnoj režiji) pa mu se tek onda može ustupiti građevinsko zemljište itd.

Nikaj. HZMO je proveo postupak obnove, a članak 121. stavak 2. je jasan - pravo na veću invalidsku mirovinu utvrđenu rješenjem HZMO-a donesenim u obnovljenom postupku ide od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Dakako, možeš se žaliti - to ti nitko ne može zabraniti - ali izgledi da uspiješ sa žalbom su jednaki nuli. Jedino što će ti drugostupanjsko tijelo ponoviti ovo što si već pročitao.

Vjerojatno je neko bio uporan pa ih je dobio na Upravnom sudu te sada uzimaju u obzir ono što do sada nisu. Najbolje je s rješenjima kod nekog iz struke, on će ti reći kakvi su ti izgledi sa tužbom (neke udruge iz DR organiziraju besplatne pravne savjete za HB, raspitaj se o tome).

Duro ti je već odgovorio, ali, evo, ako treba jednostavnije: - kada ste priložili rješenje o priznatom statusu HRVI-a referent je pravilno zaključio da ste ujedno podnijeli zahtjev za obnovu postupka jer se stekla mogućnost da se upotrijebe novi dokazi (navedeno rješenje o ostvarenom statusu HRVI-a) koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima (već utvrđena invalidnost i status dragovoljca) mogli dovesti do drukčijeg rješenja (odnosno, PF=1,85) da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Tako je to po ranije citiranom članku 121. stavku 1. ZOMO-a, a po stavku 2. istog članka ZOMO-a novoostvareno pravo na povoljniju invalidsku mirovinu utvrđenu rješenjem HZMO-a donesenim u obnovljenom postupku pripada od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka. Prema tome, ukoliko ste, kako navodite, dana 27.05.2008. HZMO-u predali drugostupanjsko rješenje o ostvarenom statusu HRVI-a (odnosno, predali zahtjev za obnovu), početak prava vam je morao biti priznat počevši od 01.06.2008. godine. @buda1965 To što si naveo je sve OK, ali se u tvom slučaju nije radilo o obnovi postupka, već o postupku provedenom zbog promjena u stupnju invalidnosti (pogoršanje). Zato se kod tebe novo, povoljnije pravo priznaje od dana kada je vještačenjem utvrđeno povećanje % invalidnosti, a ne od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva (kao kod obnove postupka).

1. civilni dio se izračunava po odredbama općeg mirovinskog propisa (ZOMO), a osobni bod se povećava od 10% do 30% - ovisno o tome da li imate status dragovoljca, odnosno ako nemate, ovisno o vremenu provedenom u DR. 2. da li ima ili nema invalidnosti, odnosno da li prijeti nastanak invalidnosti ili je potrebno daljnje liječenje kako bi se nastanak iste izbjegao - ovisi o nalazu i mišljenju vještaka HZMO-a, a ne o mišljenju članova ovog foruma. 3. vaše mišljenje da imate psihičke smetnje može biti točno, ali je potpuno irelevantno za vještake HZMO-a - oni svoje nalaze i mišljenja temelje isključivo na postojećim nalazima specijalista psihijatara. 4. o (približnom) iznosu invalidske mirovine se ne može govoriti dok se ne zna omjer uzroka invalidnosti 5. da li će vještak povezati oboljenje non.hodghin.limphoma sa sudjelovanjem u DR preteško je pitanje za ovaj forum, ali nemoj da te zavara ono što doktori kažu ("ČEST UZROK OBOLJENJA OD STRESA U RATU,barem sam tako gledao na tv-u i slušao razne doktore."), važnije je da to napišu u nalazima. 6. na kraju, složio bih se sa Kompinim savjetom ("Ako imaš tako dobar posao kao što si napisao, vidi, razmisli i odluči dva puta jer bi se u mirovinu mogao jaaaako razočarati.")

Pitanje nije baš najjasnije, tako da se može odgovoriti samo načelno: 1. pravo na stambeno zbrinjavanje imali su i imaju trajno priznati HRVI iz DR; 2. postoji više lista za kredit (za kupnju stana, za izgradnju kuće, za adaptaciju, za proširenje, ...) 3. liste dodjele kredita sačinjavaju se za svaku godinu; 4. tko je jednom podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje ostaje na listi dok ne dobije kredit (kredit se dijeli po načelu prednosti za one većeg % invalidnosti) ili dok ne odustane od istog; 5. najjednostavniji način provjere redoslijeda na listi jest posjeta županijskom tijelu koje rješava o pravima HB u prvom stupnju ili lokalnoj HVIDRI. Eto, to je ukratko.

Da li su i stara rješenja i to novo rješenje donesena na temelju istog Pravilnika ili je možda Pravilnik u međuvremenu izmijenjen ili je ev. donesen novi? Provjeri po starom ("... kada su nam davali 50% iznosa naknade ...") i novom rješenju ("... naknadu odvojenog zivota u iznosu od 100% naknade.") da li se pozivaju na isti /izmjenjeni / ili ev. novi Pravilnik.

Upravo je onako kako je referent HZMO-a napisao u obrazloženju svojeg rješenja: Članak 121. ZOMO (1) Ako se nakon donošenja rješenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove činjenice ili se nađe, odnosno stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u svezi s već izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku, može se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o općem upravnom postupku, obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak će se obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. (2) Prava utvrđena rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, prema stavku 1. ovoga članka, pripadaju od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja u obnovljenom postupku pokrenutom po službenoj dužnosti.