morskywuk

Ta tvrdnja stoji, ali pitanje se odnosilo na prava koja dijete ima temeljem statusa hrvatskog branitelja kojeg je imao njegov pokojni otac, a ne s osnova smrti hrvatskog branitelja koji je umro zbog bolesti koja je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH: Moguće je da obiteljxx nije dobro formulirao pitanje, pa neka pokuša ponovo. Za obiteljxx: U pravilu, što manje podataka date teže ćete dobiti korektan odgovor. U takvom slučaju obično se ohohoo dopisujemo (skoro pa chatamo) dok ne dođemo do pravog pitanja. Tek onda stižu odgovori (i pravi i krivi).

Imao on 11 ili 21 godinu ostaju ona prava koja sam vam naveo. Dakako ako ispunjava gore navedene uvjete.

Moj se gornji post odnosio na primjer gandolfova prijatelja, a ne na vaš slučaj. Inače, sintagma "... članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost ..." ne odnosi se samo na djecu korisnika (rođenu u braku i/ili izvan braka) već i na njegove roditelje. Znači, ukoliko korisnik živi sam i nema djecu, ali ima žive roditelje (jednog ili oba) koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, neće ostvariti pravo na opskrbninu kao samohrani korisnik. Kako vam je već rečeno, čim navršite 50 godina života po Zakonu se smatrate nesposobnim za privređivanje te nije potrebno prilagati nikakvu medicinsku dokumentaciju uz zahtjev za priznavanje prava na opskrbninu.

RVI HVO nemaju pravo na stambeno zbrinjavanje po Zakonu o pravima hrvatskih branitelj.

Naveo sam uvjete navedene u Zakonu. I vanbračno dijete spada u obitelj korisnika, ali se kod opskrbnine uzima u obzir samo ukoliko je s njim u kontaktu. Dakla, čak i ako zna za izvanbračno dijete potrebno je utvrditi da li postoji kontakt s korisnikom. U tom smislu tijelo koje vodi postupak može tražiti spomenutu izjavu ukoliko postoji neka indicija da postoji vanbračno dijete. Ali sama ta činjenica ne znači da bi ga to dijete trebalo uzdržavati, jer to treba utvrditi nakon toga (možda je i maloljetno ili je punoljetno, ali je bez primanja). Sličan slučaj je kada dijete nakon rastave pripadne supruzi, a s ocem (braniteljem) ne održava kontakt. Službenik koji pravilno i zakonito postupa u svakom takvom slučaju treba utvrditi pravo stanje stvari. Možda se kod vašeg prijatelja radilo o običnoj grešci. Naime, obično se neki podaci mogu vidjeti na posve neočekivanim mjestima, recimo u nalazima ili mišljenju psihologa. Ta mišljenja psiholog piše na "špranci" od neke druge osobe pa postoji (teoretska) mogućnost da, recimo, ostane takva konstatacija u tom mišljenju. Ne bi bilo prvi put. Naravno, ovo navodim samo kao mogućnost. Osobno sam puno puta vidio nalaze psihijatra u kojima se navodi da pacijent ne funkcionira u obitelji, da se svađa sa suprugom ili da s djecom ne može ostvariti roditeljski kontakt i sl. - iako on u svom zahtjevu ili izjavi o sastavu kućanstva da izjavu da živi sam. U takvom slučaju treba utvrditi da li je bio u braku i postoji li taj brak još uvijek, je li imao djecu itd. - kao što sam gore naveo. Svaki predmet je slučaj za sebe. Pozdrav.

Teško. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć imaju: 1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata; 2. HRVI koji zbog teške novčano-materijalne situacije nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe; 3. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji zbog teške novčano-materijalne situacije nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe. Kao što vidite, ne spominju se djeca branitelja. Opaske koje su kolege navele u gornjim postovima svakako stoje. Da baš ne ispadnemo nekorisni, evo - onako odokativno - o čemu bi se dalo razgovarati, ali samo pod uvjetom da je pokojni bio dragovoljac ili HRVI i da su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona, a posebno u pogledu cenzusa: 1. pravo na stipendiju tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga dodiplomskog studija te pravo na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima jer im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. Ili trenutno aktualno: 2. financiranje troškova jednog pripremnog tečaja za upis na visoka učilišta u akademskoj godini 2009./2010. pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelaze dvostruki iznos cenzusa iz članka 88. stavka 1. točke 5. Zakona Odnosno, pod uvjetom da je pokojni bio HRVI i da su ispunjeni ostali uvjeti iz Zakona, a posebno glede cenzusa: 1. pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovitoga ili izvanrednog školovanja u osnovnim i srednjim školama, te na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom da to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. 2. prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. Cenzus iznosi 1.995,60 kuna. Šire govoreći, moglo bi se dodati i to da obitelj pokojnog ima pravo na snošenja dijela troškova pogreba. Ovo napominjem s obzirom na vaše pitanje: fali novac, a troškovi pogreba nisu baš mali.

Ne treba mu nova medicinska dokumentacija (vidi gandolfov post) jer je u kolovozu 2008. navršio 50 godina života pa se sukladno Zakonu smatra nesposoban za privređivanje. ostali su uvjeti: ... te da u svom kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, ...

MINISTARSTVO OBRANE ... donosim ODLUKU O VISINI OTPREMNINE ZA DJELATNE VOJNE OSOBE KOJIMA SLUŽBA PRESTANE ZBOG PREUSTROJA ILI SMANJENJA SNAGA S PRAVOM NA MIROVINU I. Djelatnoj vojnoj osobi kojoj na temelju članka 6. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (»Narodne novine«, broj 128/99, 129/00, 16/01, 22/02 i 41/08), (u daljnjem tekstu Zakon) prestane služba zbog potreba službe s pravom na starosnu mirovinu, pripada otpremnina u iznosu od tri proračunske osnovice u skladu s člankom 51. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (»Narodne novine«, broj 93/08). II. Djelatnoj vojnoj osobi kojoj na temelju članka 6.a Zakona, prestane služba zbog utvrđene nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja s pravom na invalidsku mirovinu pripada otpremnina u svrhu novog zapošljavanja u drugoj karijeri u visini šest mjesečnih bruto plaća osobnog čina. Iznimno od stavka 1. ove točke otpremnina u svrhu novog zapošljavanja ne pripada djelatnoj vojnoj osobi s kojom se sklopi sporazum o prijemu u državnu službu u svojstvu državnog službenika. III. Djelatnoj vojnoj osobi kojoj na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07 i 35/08), prestane služba zbog potreba službe s pravom na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, pripada otpremnina u iznosu od tri proračunske osnovice u skladu s člankom 51. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (»Narodne novine«, broj 93/08). IV. Djelatnoj vojnoj osobi kojoj na temelju članka 11. Zakona prestane služba s pravom na invalidsku mirovinu temeljem rješenja zdravstvene komisije Ministarstva obrane, pripada otpremnina u iznosu od tri proračunske osnovice u skladu s člankom 51. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (»Narodne novine«, broj 93/08). Osobi iz stavka 1. ove točke kojoj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrdi profesionalnu nesposobnost za rad od dana konačnosti rješenja o mirovini pripada i razlika do iznosa od šest mjesečnih bruto plaća osobnog čina u svrhu novog zapošljavanja u drugoj karijeri. Iznimno od stavka 2. ove točke otpremnina u svrhu novog zapošljavanja ne pripada djelatnoj vojnoj osobi s kojom se sklopi sporazum o prijemu u državnu službu u svojstvu državnog službenika. V. Osobama iz točke II. i točke IV. stavka 2. ove Odluke koje imaju priznat status hrvatskog branitelja uvećava se otpremnina ovisno o vremenskom razdoblju sudjelovanja u Domovinskom ratu na način da se za svaki puni mjesec dana sudjelovanja u Domovinskom ratu otpremnina uvećava za iznos od 525,00 kuna. VI. Djelatnoj vojnoj osobi koja ispunjava uvjete za mirovinu temeljem članka 6.a Zakona i koja se pismeno izjasni za dragovoljni prestanak službe i služba joj prestane do 30. lipnja tekuće godine s pravom na mirovinu pripada joj pravo na otpremninu iz točke II. ove Odluke uvećanu za 50%. Rješenja o prestancima službe u skladu s člankom 6.a Zakona donosit će se planski s posljednjim danom svakog mjeseca u godini. VII. Djelatna vojna osoba kojoj služba prestaje na osobni zahtjev dužna je u roku od 60 dana od dana konačnosti rješenja o prestanku službe s pravom na mirovinu podmiriti sve obveze prema Ministarstvu obrane. VIII. Osoba iz točke II. stavka 1. ove Odluke koja se u roku od tri godine zaposli kod korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske utvrđenog u smislu odredaba Zakona o proračunu, u trgovačkom društvu Pleter-usluge d.., trgovačkom društvu Agencija Alan d.. ili u drugom trgovačkom društvu u 100% vlasništvu Republike Hrvatske osnovanom radi obavljanja djelatnosti za potrebe Ministarstva obrane, dužna je vratiti Ministarstvu obrane puni iznos primljene otpremnine. Uprava za ljudske resurse obvezna je najmanje jednom godišnje razmjenom podataka s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje provjeriti je li se osoba koja je primila otpremninu iz stavka 1. ove točke zaposlila kod korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske, u trgovačkom društvu Pleter-usluge d.., trgovačkom društvu Agencija Alan d.. ili u drugom trgovačkom društvu u 100% vlasništvu Republike Hrvatske osnovanom radi obavljanja djelatnosti za potrebe Ministarstva obrane. IX. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o visini otpremnine za djelatne vojne osobe kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga s pravom na mirovinu (»Narodne novine«, broj 38/04, 57/05 i 24/07). X. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. (13. svibnja 2009. godine - op. MW) Klasa: Urbroj: Zagreb, 5. svibnja 2009. Ministar Branko Vukelić, v. r.

"Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom" - bilo je pitanje na nekom ispitu iz fizike na Sveučilištu u Kopenhagenu. Jedan od studenata je odgovorio: "Oko vrha barometra zavežete kraj podužeg konopa i polako spustite barometar sa krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Dužina konopa uvećana za dužinu barometra je, u stvari, visina nebodera". Ovaj poprilično orginalni odgovor je toliko naljutio profesora da je student pao na ispitu i bio isključen iz predavanja fizike na ovom Sveučilištu. Student se pozvao na svoja osnovna prava sa obrazloženjem da je njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je uprava Sveučilišta imenovala posebnu neovisnu komisiju koja je trebala riješiti ovaj slučaj. Predsjednik komisije je ocijenio da je odgovor zaista bio točan, ali da nije relevantan kao dokaz poznavanja materije, u ovom slučaju fizike. Da bi riješili pat situaciju, odlučeno je da se studentu pruži još jedna šansa. Rečeno mu je da ima šest minuta za usmeni odgovor na ovo pitanje, odnosno da dokaže poznavanje osnovnih načela fizike. Pet minuta je student sjedio razmišljajući u tišini. Predsjednik komisije ga je upozorio da vrijeme istječe i da ima još samo jednu minutu za odgovor na postavljeno pitanje. Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da se ne može odlučiti koji bi bio konačan odgovor. Predsjednik komisije mu je još jednom savjetovano da požuri, a student je odgovorio kako slijedi: - Kao prvo, mogli bi ponijeti barometar na vrh nebodera, baciti ga sa ivice i izmjeriti vrijeme koje mu treba da dotakne tlo. Visina nebodera bi u tom slučaju bila H = 0,5g×t2. Jedino što bi se barometar u tom slučaju razbio. - Ili, u slučaju da sja sunce, mogli bi izmjeriti dužinu barometra, izmjeriti visinu njegove sjene, zatim izmjeriti visinu sjenke nebodera i proporcionalnom aritmetikom izračunati visinu nebodera. - Ako baš želite problem riješiti na visokoj znanstvenoj razini, mogli bi zavezati kraći konop na kraj barometra i pustiti ga da se klati kao klatno, najprije na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacijske sile koja djeluje na tako napravljeno klatno, odnosno T = 2p2×(l/g). - Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stepenice za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki kat stepeništa izmjeriti u dužinama barometra i na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene dužine. - A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, što pretpostavaljam da očekujete, mogli bi barometrom izmjeriti tlak zraka na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima iskoristiti za izračunavanje visine zgrade. - Na koncu, kako nas stalno potičete da vježbamo intelektualnu neovisnost u primjeni znanstvenih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reći mu: "Dat ću vam svoj novi barometar ako mi kažete koliko je visoka ova zgrada o kojoj se vi brinete". Student je položio ispit, a poslije je bio prvi Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku - Nils Bohr.

Zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć podnosi se nadležnim prvostupanjskim tijelima za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u jedinicama područne (regionalne) samouprave prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, ako nisu pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvarili na temelju Uredbe o jednokratnoj novčanoj pomoći (»Narodne novine«, broj 31/92) Boldirano je jedini uvjet.

Ne.

Što vas konkretno zanima?

Ovo dalje što ću napisati nemojte shvatiti kao namjeru da vas odvratim od vaše ideje o navedenom prijedlogu izmjena Zakona. Želim samo postaviti neka pitanja o kojima morate razmisliti prije nego iznesete prijedlog na odgovarajuću adresu. Naime, ukoliko bi se prihvatio vaš prijedlog, te bi predmetna odredba (zapreka) sada glasila: "ako je imala odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata" - postavlja se pitanje tko bi i u kojem trenutku ocjenjivao da li su stan ili kuća "odgovarajući". Da li bi se to ocjenjivalo kada taj HRVI dođe na red za dodjelu kredita ili prije, kada podnese zahtjev za stambeno zbrinjavanje? Da li će ocjenu o tome davati posebna komisija ili će izjavu o tome davati sam korisnik kredita za stambeno zbrinjavanje? Pitanja nisu retorička, jer je mogućnost manipulacije s rječima "odgovarajući stan / kuća" vrlo velika. Također treba razmisliti o tome da li bi se sa predloženim promjenama u nepovoljnijem položaju našle neke druge kategorije potencijalnih korisnika koje po važećem Zakonu također ne ispunjavaju uvjete za stambeno zbrinjavanje. Primjerice, oni koji su na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupili drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima (i to zato jer im navedeni stan nije bio odgovarajući). Ili oni koji su se odrekli nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno koji su drugom ustupili ili diobenim ugovorom zamijenili svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo (ponovno zato što im nasljeđeni stan / kuća ili dio stana / kuće nisu bili odgovarajući). Ili je osoba stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi, ali stanom ili kućom koji nisu bili odgovarajući (npr. oštećena kuća je obnovljena, ali nema dovoljno kvadrata ili po mišljenju HRVI-a nije adekvatno obnovljena, pa ju je on odlučio prodati). Zakonodavac jasno razdvaja dvije skupine potencijalnih korisnika: na one koji imaju stan / kuću u vlasništvu i one koji nemaju u vlasništvu stan / kuću. Da bi spriječio eventualno muljanje sa darovanjima, prodajama, ustupanjima, zamjenama, novcima od obnove, itd., zakonodavac je odredio zakonske zapreke nabrojene u članku 37. ZOPHBDR. Te zapreke možda nisu idealno pogođene, ali zakoni se ne pišu za anđele i svece, posebno ne na brdovitom Balkanu. Također trebate voditi računa da su odobreni stambeni krediti krediti s određenom namjenom, tj. ukoliko su, primjerice, odobreni za adaptaciju (određuju se prema stanju objekta u trenutku komisijske ocjene), trebali bi se u tu svrhu i utroštiti. Slično je i s onima za proširenje. U oba slučaja, ukoliko je riječ o starijem stanu / kući, korisniku je isplativije prodati postojeći objekt pa s kreditom za stambeno zbrinjavanje (svakako najpovoljniji uvjeti na tržištu) kupiti potpuno novi (jer bi tada bio bez stana ili kuće) nego "krpiti" taj stari. Zakonodavac je o svemu tome vjerojatno vodio računa kada je određivao navedene zapreke.

Podzakonskim aktima (uredba je jedna od njih) ne može se mijenjati zakon. To spada pod ono "Vlada RH" (bez obzira koji ministar inicira donošenje / izmjenu zakona, Vlada nastupa prema Saboru kao da je to njen prijedlog). Ako ne zna, ima tajnika/cu Odbora koji to mora znati . Mislim da je Ante neka svoja razmišljanja o braniteljskoj problematici već "kačio" na net.

Ukoliko me pamćenje služi, pravo predlaganja zakona imaju: - svaki zastupnik Sabora, - klubovi zastupnika, - radna tijela Sabora, - Vlada RH.

Ovako je glasilo vaše pitanje: Ovo su odgovori na pitanja iz mog posta: Po ZOPHBDR: Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj koji je: 1. poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata u razdoblju utvrđenom člankom 2. stavkom 2. ovoga Zakona (od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996 - op. MW), 2. ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru, 3. umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997., 4. umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997., a nakon toga roka uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se u postupku vještačenja propisanim člankom 123. stavkom 1. točkom 8. ovoga Zakona, 5. izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 6. umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a do smrti je bio priznati HRVI I. skupine s pravom na doplatak na njegu i pomoć druge osobe. Kada se u upravnom postupku utvrdi činjenica da je HB poginuo u obrani suverenitet RH, odnosno da je smrtno stradali HB iz DR, članu njegove obitelji (koji je podnio zahtjev) priznaje se status člana obitelji smrtno stradaloga HB iz DR. Kao što sam i prije naveo, sve navedeno nije bitno za vaše pitanje oko priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog HB iz DR, već je bitno vrijeme smrti. Pokojni je poginuo 2002. godine, odnosno 6 godina nakon završetka DR. Dakle, bez obzira na status HB-a, spomenicu, činjenicu da je bio DVO, nema mogućnosti da se utvrdi da je poginuo u obrani suvereniteta RH (u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996),a samim time ni da se njegovoj udovici i djetetu prizna status člana obitelji smrtno stradalog HB iz DR.

Sve se to pod navedenim okolnostima moglo dogoditi i npr. 1998. godine - to nisu bitne stvari za odgovor na pitanje iz vašeg prethodnog posta. Nije rješen status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz DR pa je ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu po općem mirovinskom propisu. Mogu samo ponoviti pitanja, jer bez odgovora na njih ne znamo ništa: - kada je poginuo - da li je u trenutku smrti imao satatus HB - pod kojim okolnostima je poginuo (oružani otpor agresoru ili djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom: odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište, ili nešto treće?)

1. Kod nadležnog Ureda državne uprave u županiji u kojoj gospođa i njena kćer imaju prijavljeno prebivalište (ukoliko je pribavilište u Zagrebu, onda nadležno tijelo Grada Zagreba). 2. Najbitniji dokaz je potvrda o okolnostima smrtnog stradavanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata - a to je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga RH, nadležno tijelo MORH-a, policijska uprava MUP-a, odnosno MUP u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja. Potrebni su i drugi dokazi, naveo sam samo najvažniji. Naprijed navedeno nadležno upravno tijelo provodi upravni postupak i na temelju utvrđenih činjenica odlučuje da li je pokojni kao hrvatski branitelj poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Ovo je bitno: - kada je poginuo - da li je u trenutku smrti imao satatus HB - pod kojim okolnostima je poginuo (oružani otpor agresoru ili djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom: odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište, ili nešto treće?)

Pegla policajac veš i u tom trenutku zazvoni mu telefon. Umjesto slušalice prisloni peglu na obraz i urlikne... Došla hitna pomoć i pita ga doktor: "Što Vam je to na licu?" "Ma peglao sam veš, zazvonio telefon, pa sam greškom umjesto slušalice stavio peglu na lice i eto ..." "Pa dobro, to mi je jasno, ali što ti je to sa druge strane?" "A tooo ... ma, to je kad sam zvao Hitnu ..."

Ima pravo ukoliko ispunjava uvjete iz ZOPHBDR-a. Dosta je uvjeta, a najbitniji su: - da je nezaposlen - da ne koristi novčanu pomoć od HZZ, - da nije korisnik mirovine veće od 1.097,58 kn, - da njegovo kućanstvo nema prihod veći od 997,00 kn po članu (prihod iz prethodne godine), - da nije registriran kao obrtnik, - da nije osiguran kao poljoprivrednik, - da nije nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje je upisano u Upisnik OPG ... Podrobnije podatke treba vidjeti kod nadležnog Ureda državne uprave.

U ranijim postovima često sam (bezuspješno) napominjao da nije uvijek dobro ići na pogoršanje ("obnovu"), a zanemariti žalbu i tužbu. Ovo je upravo jedan od takvih slučajeva gdje treba obavezno pisati žalbu, a ako ista ne prođe i tužbu. Naime, načelno govoreći, ukoliko vještak navede da vaša invalidnost nije posljedica sudjelovanja u DR, a vi na to ne izjavite žalbu, to znači da se s tom ocjenom slažete. Što u tom slučaju možete postići u postupku pogoršanja ("obnove")? Vještaci HZMO-a mogu utvrditi da je stanje invalidnosti ostalo isto ili da više nije riječ o profesionalnoj nesposobnosti, već da se sada radi o općoj, ali u uzroke neće dirati. Zašto? U tom novom postupku vještaci HZMO-a neće promijeniti uzroke vaše invalidnosti koje su utvrđeni u ranijem postupku, a na koji se vi niste žalili, odnosno s kojim ste se složili. Znači, u tom slučaju po njima će ponovno biti "civilni" uzrok invalidnosti. Ukoliko niste zadovoljni s novom (čitaj: istom) ocjenom uzroka invalidnosti nakon "obnove", što ćete navesti u žalbi? Da ste se sada, za razliku od ranijeg postupka, predomislili? To neće držati vodu. Gospođa se obvezno mora žaliti i navesti da ima priznat status HRVI iz DR po osnovi ozljede kralježnice i da smatra da se iz priložene dokumentacije vidi i da je oboljenje PTSP posljedica sudjelovanja u DR. Ukoliko vještak utvrdi da je nastupila invalidnost, teško može ignorirati već utvrđene činjenice (status HRVI trajno po osnovi ozljede kralježnice) i navode iz nalaza (PTSP kao posljedica sudjelovanja u DR).

To se događa kada tajnik PLP-a ne radi / ne zna svoj posao, a liječnik se (vjerojatno u dobroj namjeri) zaigra pravnika pa tumači Pravilnik koji bi morao znati napamet jer je njime reguliran rad liječničkog povjerenstva. Ako k tome još dodate i službenicu koja ne razumije isti taj Pravilnik ... Doktor iz PLP-a vam je točno odgovorio oko nadležnosti DLP-a da zatraži dopunu medicinske dokumentacije, ali tu dokumentaciju oni ne mogu zatražiti od stručnih timova koji vještače da li je neko oboljenje posljedica sudjelovanja u DR ili nije (to je ona lista što vam je pokazala službenica u Uredu državne uprave)!! To nije posao tih timova. Naime, DLP može tražiti dopunu medicinske dokumentacije, ali od odgovarajuće službe ili medicinske ustanove odnosno od stručnjaka konzultanta. Tajnik DLP-a u pismenom obliku zatražit će dopunu tražene medicinske dokumentacije od odgovarajuće službe ili medicinske ustanove ili od stručnjaka konzultanta. Stručnjake – konzultante imenuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a oni mogu biti liječnici različitih specijalnosti, diplomirani pravnici, psiholozi i drugi. Toliko o tome što može napraviti DLP. S druge strane, gore spomenuti stručnjaci-konzultanti nisu oni koju su u sastavu stručnih timova za vještačenje, jer se Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih ustanova za vještačenje (o njemu vam govore službenica i taj liječnik kada kažu da niti jedna institucija za vještačenje nije ovlaštena za oftalmološko vještačenje)utvrđuju zdravstvene ustanove kao konzultantske kuće za vještačenje činjenice da je bolest, pogoršanje bolesti, pojava bolesti, smrt nakon 31. prosinca 1997. kao posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti i samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata moguća posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, a medicinska dokumentacija potječe iz razdoblja više od deset godina nakon prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Da se sada vratimo na pitanje što u situaciji kao što je vaša može učiniti PLP (odnosno, u vašem slučaju, što je morao učiniti). Pravilnik o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po ZOPHBDR određuje slijedeće: "Ako liječničko povjerenstvo (bilo koje, PLP ili DLP - op. MW) utvrdi da je za davanje nalaza i mišljenja osobu, za koju se traži nalaz i mišljenje, potrebno pregledati u specijalističkoj zdravstvenoj ustanovi, uputit će ju u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu". Znači, ako su znali u koju vas ustanovu (čitaj: bolnicu, polikliniku, kliniku ...) treba poslati, a morali su znati, trebali su vas tamo poslati. Kada pribavite potrebni nalaz oftamologa, s njim idete ponovo kod PLP-a, a oni donose svoj nalaz i mišljenje na temelju sveukupne medicinske dokumentacije, uključujući i taj novi nalaz. Na kraju, ukoliko je cijeli postupak već okončan prvostupanjskim rješenjem, jedino vam preostaje žalba (u njoj obavezno zatražiti osobni pregled), a ovo sve gore napisano može poslužiti nekome drugom u sličnoj situaciji. Pozdrav.

Prilikom svoje jutarnje šetnje, liječnik je zamijetio stariju gospođu koja je sjedila na stepenicama pred svojom kućom i pušila cigaru. Prišao joj je i rekao: "Nisam mogao ne primijetiti kako ste sretni! U čemu je tajna vašeg zadovoljstva?" "Dnevno popušim desetak ovakvih cigara", otpovrne bakica, "Prije spavanja maznem si debeli džoint, osim toga svakog tjedna popijem u prosjeku bocu viskija, a hranim se samo kod McDonaldsa ili jedem Mars čokoladice i slične stvari. Uopće ne vježbam, a vikendima se natrpam Ecstasyjem i seksam do iznemoglosti..." "Pa to je fascinantno", reče doktor, "Koliko vam je godina?" "Tridesetčetri!", reče bakica... :dop: Plavuša u kviz emisiji na TV-u. Voditelj joj postavi pitanje: Koliko je 2+2? - TRI! - odgovori plavuša. Voditelj se sažali pa zamoli gledalište da joj daju još jednu šansu... - PET! - odgovori plavuša. Opet se oni dogovoriše da joj daju još jednu šansu... - ČETIRI! Na to skoči druga plavuša iz publike i zatraži: - Dajte joj još jednu šansu! Kako Bosanci prevode "DNK"? Da - Nije – Komšijino?

Izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za držanje i nošenje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu izvijestiti nadležno tijelo. (...) Nadležno tijelo uputit će na izvanredni zdravstveni pregled vlas­nika oružja za kojeg se opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja. (...) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba: 1) izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji odmah ne izvijesti nadležno tijelo o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za držanje i nošenje oružja (...).

Iz Pravilnika o iznosu troškova pogreba (...): Pravilnikom se utvrđuju uvjeti i mjerila za ostvarivanje prava na troškove prijevoza i pokopa posmrtnih ostataka uz odavanje vojnih počasti: 1. poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije 2. umrlog HRVI iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske 3. umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske. Nedavnim izmjenama Pravilnika, kojih još nema na stranicama MOBMS-a, neki troškovi su "srezani" pa sada taj dio glasi ovako: Pod troškovima prijevoza i pokopa umrlog HRVI iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podrazumijevaju se: – pogrebna oprema ili oprema za kremiranje (u vrijednosti do 1.500,00 kuna uključujući i PDV) koju čine lijes, nadgrobni znak (križ ili drugo), tekstilna garnitura ili limeni uložak mali križ za lijes, slova i brojevi za lijes i nadgrobni znak, pločica s tekstom i pokrov; – glazba kod odavanja vojne počasti u vrijednosti do 400,00 kuna uključujući i PDV (izvođenje propisane skladbe nakon spuštanja pokojnika u grobno mjesto, odnosno kod ispraćaja u krematoriju, predviđeno propisom iz članka 2. ovog Pravilnika) - prije bilo do 1.200,00 kn sa PDV-om; – troškovi kremiranja (u vrijednosti do 2.000,00 kuna uključujući i PDV) koje mogu činiti: usluge korištenja krematorija, rashladne komore, razglasa, zvona, manipulacija posmrtnim ostacima, korištenje kolica, urna, polaganje urne i slično; – troškovi pokopa (u vrijednosti do 1.000,00 kuna uključujući i PDV) koje mogu činiti: usluge korištenja mrtvačnice, rashladne komore, razglasa, zvona, iskopa grobne jame, odvoza zemlje, skidanje pokrovne ploče, vraćanje pokrovne ploče, manipulacija posmrtnim ostacima, manipulacija posmrtnim ostacima uslijed vanjske fizičke sile, korištenje kolica, fugiranje grobnog otvora i slično - prije bilo do 2.000,00 kn sa PDV-om, kao i kremiranje; – vijenac od svježeg cvijeća s grbom Republike Hrvatske (u vrijednosti do 600,00 kuna uključujući i PDV); – troškovi prijevoza pokojnika do mjesta pokopa u visini od 50% od ukupnog troška prijevoza uključujući i PDV - prije bilo bez ograničenja, znači stvarni trošak prijevoza; – zastava Republike Hrvatske; – jedno ukopno grobno mjesto na raspoloživom grobnom polju (u vrijednosti do 2.000,00 kuna uključujući i PDV), ukoliko ga obitelj umrlog HRVI iz Domovinskog rata i/ili hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nema u mjestu prebivališta i/ili mjestu pokopa, ili ga jedinica područne (regionalne) samouprave ne ustupa bez naknade - prije bilo do 3.000,00 kn sa PDV-om. Za gore navedene troškove Ured državne uprave (naravno, ukoliko je pravovremeno obavješten o pokopu) dostavlja narudžbenice pogrebnoj agenciji, koje nakon pruženih usluga račun dostavlja navedenom Uredu, a on MOBMS-u koji isplaćuje novce agenciji. Sve preko navedenih iznosa plaća obitelj. Ukoliko Ured nitko ne obavijesti o ukopu ili ga obavijesti prekasno, obitelj organizira pokop (podrazumijeva se, bez odavanja vojnih počasti) i snosi troškove. U slučaju da obitelj, odnosno druga fizička ili pravna osoba plati troškove prijevoza i pokopa bez izdavanja narudžbenica za račun Ministarstva od strane nadležna Ureda ili nadležna upravnog tijela Grada Zagreba, može podnijeti zahtjev za povrat troškova do iznosa priznatoga ovim Pravilnikom u roku 90 dana od pokopa, uz prilaganje originala računa i dokaza o pravu na iste troškove. Vezano za vojne počasti: Pokop uz vojne počasti ide samo ukoliko to izričito zatraži obitelj pokojnika na za to predviđenom obrascu. Vojne počasti odaje nadležna postrojba Oružanih snaga RH ili nadležna postrojba hrvatske policije, ovisno o podacima iz pribavljene potvrde o statusu hrvatskog branitelja. Zastavu osigurava nadležni Ured državne uprave (ona se daje obitelji prilikom ceremonije ukopa, ali samo ukoliko je riječ o pokopu uz vojne počasti). Pod pravovremenom obavijesti o pokopu umrlih HRVI iz Domovinskog rata i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata smatra se utvrđeno vrijeme i mjesto pokopa najmanje jedan radni dan unaprijed, iznimno isti dan ujutro do 9 sati ako je HRVI iz Domovinskog rata ili hrvatski branitelj iz Domovinskog rata umro tijekom vikenda ili u dane državnih praznika, uz uvažavanje objektivnih mogućnosti za organiziranje odavanja vojnih počasti. Nadležni ured državne uprave ili nadležno upravno tijelo Grada Zagreba dužan je Oružanim snagama RH ili policiji uputiti pisani zahtjev za osiguranje vojnih počasti na pokopu umrlog s pravom na vojne počasti uz navođenje općih podataka o tom pokojniku (pripadnost postrojbi, čin, članovi obitelji….i sl.). OK?