pegula

Molio bih Sue i Lutjenu da mi pojasne sljedeću situaciju. Što bi se desilo ukoliko radniku ugovor o radu na određeno prestaje 5. 7., a on nastavi raditi nekoliko sljedećih dana, te mu poslodavac izda rješenje o korištenju godišnjeg odmora recimo s datumom 15. 07. Što se dešava u takvim situacijama? Zahvaljujem na pomoći.

Balun, zašto se ćudiš? Ništa novo za hrvatsko pravosuđe. Meni se pozivaju na faktični rad tebi na to da u ugovoru niste definirali plaću. Nego imam pitanje za Flokija. Floki, što bi se desilo da se u ugovoru o radu definira iznos plaće. Da li bi u tom sluičaju radnik imao pravo na povišicu plaće ili bi se poslodavac mogao pozivati na ugovor o radu u kojem je definiran iznos plaće i nikad radniku ne povisiti plaću. Nadalje, što ukoliko poslodavac radnika unaprijedi na višu funkciju i da mu veću plaću, znači li da poslodavac s radnikom tada potpisuje novi ugovor o radu. To su čiste gluposti, još nisam ćuo da se ugovorom o radu definira iznos plaće. Možda koeficjent za obraćun plaće da, ali iznos plaće ne.

Floki u pravu si. Kako je već na isteku treća godina od kada vodim radni spor zaboravio sam neke stvari. Kad je rijeć o donošenju presude, sudac općinskog suda je drugo ročište zaključio riječima:" U ovom slučaju je sve jasno i ja ću donjeti presudu". Presudu je doista i donesena, ali skandalozna, presuda u korist poslodavca. Volio bih ti pokazati presude, pa da se i sam uvjeriš u kvalitet naših sudaca. Primjerice, sudac županijskog suda je potvrdio presudu općinskog i kaže da je u skladu sa Zakonom o radu (NN 38/95, 54/95). Zar je moguće da sudac nezna da je Zakon o radu zadnju izmjenu doživio (nadam se da ovaj put ne griješim) u 2003. godin, (NN 114/03). A, možda znaš kojim zakonom je definiran faktični rad???

Tvikers, kao što sam već napisao nisam pravnik, pa vjerujem da će ti pravnici dati odgovor na tvoje pitanje. Ja ti mogu reći da moraš obavezno u roku 15 dana podnjeti zahtjev za zaštitu zakonitosti. Ukoliko to ne napraviš u tom roku možeš se slikati. Ja sam odmah angažirao odvjetnika i s njim sam to radio. Vjerovao sam mu i danas mu vjerujem, iako nam baš i nejde najbolje. Sve sporove smo izgubili. Situacija i nije baš obečavajuća ali mi idemo dalje.

Tvikers bok, odmah da ti kažem, nisam pravnik ali vodim s bivšim poslodavcem jedan radni spor koji traje već dvije godine. Ovo što čitaš zajedno samnom je čisto teoretiziranje kolega pravnika. Praksa je čista suprotnost ovoga što čitaš, a u mom slučaju je to izgledalo ovako: S poslodavcem sam sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme, do povratka osobe kolu mijenjam. Tako sam radio 8 godina. Osoba koju mijenjam vratila se na posao, a ja sam nastavio raditi još 67 dana. Kad sam saznao da se osoba vratila pismenim putem sam upoznao poslodavca s mojim pravima, tj. pozvao sam se na članak Zakona o radu koji jasno kaže što se dešava u ovakvom slučaju. Nakon toga slijedi čisti horor. Da imam novaca snimio bih dobar dokumentarac, ili možda bolje hororac. Dakle nakon mog pismenog dopisa, slijedi otkaz. Odjavljen sam retrosktivno, suprotno Zakonu o mirovinskom koji kaže da se prijava i odjava radnika mora obaviti u roku 15 dana. Mjenjana mi je odluka o korištenju godišnjeg odmora, ali nakon što sam godišnji za tu godinu iskoristio. Novu odluku nisam nikad vidio, iako u zakonu stoji da poslodavac mora radniku dati odluku o korištenju godišnjeg odmora. Kazimir kaže da je teret dogazivanja na poslodavcu. U mom slučaju je bilo opet suprotno. Na ročišta se poslčodavac nije odazivao, aja sam dokazivao da sam radio. Misliš da sam dokazao? Nisam. Uz sve dokaze suci općinskog, županijskog i Vrhovnog suda u presudi kažu da sam ja doista radio ali moj rad se ne smatra radom sukladno Zakonu o radu, već ima karakteristiku "FAKTIČNOG RADA". Iako ne mogu naći zakon niti pravilnik koji je definirao pojam faktični rad, suci sude i pozivaju se na sudsku praksu i kažu da sukladno sudskoj praksi je moj rad ima karakteristiku faktičnog rada. O ovom bih ti mogao još puno ispričati. Mislim da ti je bolje sve to zaboraviti i potražiti novi posao. Ukoliko pokreneš tužbu, čeka te višegodišnji spor u kojem ćeš izgubiti puno živaca i novca, a rezultat upitan. Možda ću ovim pitenjem opet povrijediti nekog od čitatelja foruma, pa mu se unaprijed ispričavam. Pitam ponovno dobre ljude, pravnike, koji zakon ili pravilnik definira pojam faktičnog rada? Odnosno, ukoliko faktični rad nije definiran zakonom, a niti pravilnikom, kako se suci mogu pozivati na sudsku praksu? Zar sudska praksa ne bi trebala biti temeljena na zakonu ili podzakonskom propisu? Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru, a tebi tvikers želim puno sreće.

Poštovani članovi foruma, vlasnik sam stana u zgradi koju su vlasnici stanova dali na upravljanje GSG-u i za to uredno plačaju 17,5 % od godišnje pričuve. Planiramo nekoliko većih investicija na zgradi pa vas molim za savjet. Naime, GSG inzistira da javni poziv za izvođenje radova ide preko njih. Nebi tu ništa bilo sporno kada bi troškovnik izradilo poduzeće ili obrtnik koji će izvoditi radove, ali to se radi na drugi način. Djelatnik GSG-a napravi troškovnik, a budući izvođač dostavi GSG-u prazan obrazac ponude na natječaj, koji kasnije popunjava djelatnik GSG-a prema njegovom izračunu. Zanima me, možemo li mi, vlasnici stanova sami u javnim glasilima iz sredstava pričuve raspisati javni natječaj za izvođenje određenih radova, navesti datum i sat kada zaineresirani izvođači mogu doći razgledati objekat i na temelju toga dati svoje ponude. Predstavnik stanara bi zaprimio ponude, i pred djelatnicima GSG-a otvorio ponude i izabrao najpovoljniju. Ovako dok GSG radi troškovnik a ne izvođač radova, imam osječaj da GSG napuhava iznose i lovi u mutnom.

guci, ja te u potpunosti razumijem. Sve sam to prošao i pisao mailove, i pisao preporučene pošiljke ministru, prijavio inspekciji, razgovarao s djelatnicima HZMO-a i nisam napravio ništa. Poslodavac mi je vratio radnu knjižicu, ali nakon mjesec dana od otkaza, odjavio me retroaktivnom sa HZMO-a, prekršio Zakon o radu, ali je uz sve to uspio i kod svojih poznanika (ministra, inspektora, pa i kod sudaca) uspio srediti u kom pravcu će ići moja tužba. Možda ću zvučati malo grubo, ali mislim da si ti u svom posljednjem postu dala sama sebi odgovor kad si napisala: "On je dobar sa svim ministrima i samim premijerom i može si svašta priuštiti". Žalosno, ali u ovoj Državi je to doista tako. Mislim da ti je bolje sve to zaboraviti, okrenuti novi list u svom životu i krenuti dalje.

Takve ne žalim. Ja žalim one koji su se našli u sporu u kojem je presudu trebao donijeti Gašpar ili netko sličan tom Gašparu, a ima ih u odvoj državi podosta. Iako imaju staršno velike plaće, često smo svjedoci da uzmu nešto sa strane da bi presudili po želji određene stranke u postupku. Da bi svoj cilj ostvarili spremni su u presudi pozivati se na krive datume, na nepostojeće dokaze, pa čak i na sudku praksu koja nema veze sa Zakonom. I kao što sam već rekao, žalim one koji se sude, a pravednu sudsku presudu trebaju donijeti ovakvi poput Gašpara. Za takve bih uveo doživotnu zabranu obnašanja sudačke dužnost. Jednog tako časnog posla kojeg mnogi zlorabe. Zanima me kakovo bi mišljenje imali o liječniku koji bi namjerno odugovlačio s liječenjem pacijenta ili ga liječio suprotno pravilima struke i medicinske etike.

Punto 07 u pravu si kad citiraš članke zakona, doista je Zakon o zdravstvenom i li Zakon o mirovinskom jasno propisao što se dešava u određenom slučaju, samo što se kod nas zakoni ne primjenjuju. I ja sam podnio pismeni prigovor na retroaktivnu odjavu (koja je bila suprotna Zakonu o mirovinskom koji kaže da se prijava i odjava djelatnika mora obaviti u roku 15 dana) HZMO-u, ali su mi njihovi pravnici rekli da oni toleriraju određena kašnjenja u odjavi. Ovisno s kojim pravnikom razgovaraš, taj rok za prolongaciju odjave djelatnika se kreće od 2 do 30 dana. Da stvar bude gora to je pravnicima HZMO-a sve u skladu sa Zakonom. Mislim da još nisi shvatio u kojoj v--------- živiš, zajedno samnom.

Hvala na savjetu. Ustavnu tužbu smo već podnijeli, ali osobno smatram da Ustavni sud neće ulaziti u bit problema, a sukladno tome mislim da će tužbu odbaciti.

ZastoJa, oprosti ako sam te uvrijedio što sam se nadovezao na tvoja pitanja. Kako je bilo riječi o radu na određeno vrijeme samo sam se htio nadovezati i otići korak dalje. Mislim da je mnogima taj famozni FAKTIČNI RAD zagorčio život. Naime, htio bih zamoliti rubens-a kad već zagovara postojanje faktičnog rada da mi kaže koji zakon ili pravilnik definira taj pojam. Neje moguće da se u ovoj zemlji presude temelje na sudskoj praksi koja nije utemeljena na zakonu (ili je možda moguće).Stoga molim da mi rubens ipomogne i kaže koji zakon je definirao faktični rad. Unaprijed hvala.

Poštovani rubens, ne samo da smatram da mi je nanesena nepravda, nego to doista i jest, ali se za razliku od Vas s tom nepravdom ne mogu pomiriti, niti je kao takvu prihvatiti. Možda je najžalosnije u svemu tome što pravna struka nema odgovor na pitanje što je to FAKTIČNI RAD na koji se poziva sudac, i to ne bilo kojeg suda, već Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Da rubens, u pravu ste kad kažete "Ne bi se trebalo dogoditi da ljudi nisu znali da je istekao ugovor", ali se ipak dogodilo. Ugovor nije bio datiran, već je prestanak bio uvjetovan datumom povratka djelatnika na posao. Nadalje, u tekstu navodite da je mogući scenarij da je djelatnik prestao raditi a da sam toga nije ni svjestan (vrlo rijetko). Djelatnik nije presato raditi, već je nastavio s radom i za taj rad uredno plačen, samo sudac Vrhovnog suda taj rad od 67 dana smatra FAKTIČNIM RADOM. E poštovani rubens, u tom grmu leži zec! Što je FAKTIČNI RAD i kojim zakonom ili pravilnikom je propisan? Zakon o radu je kristalno jasan, i zna se što u ovakvim slučajevima po ZOR-u slijedi. Samo mi nije jasno zašto suci u konkretnom slučaju sude suprotno od onoga što kaže Zakon i pozivaju se na nešto nepostojeće, a da bi opravdali svoje u najmanju ruku čudne presude, pozivaju se na nepostojeće dokaze i krive datume.

Dakle uspjeli smo odgovoriti na tri postavljena pitanja, a ja bih krenuo još korak dalje i pitao slijedeće: Što se u praksi dešava s ljudima kojima istekne ugovor na određeno a da oni to nisu znali, te nastave i dalje raditi kod poslodavca? Što se dešava u konkretnom slučaju?

Poštovani članovi foruma, nisam pravnik, ali vodim jedan sudski spor, pa me zanima slijedeće: Kome je odgovoran i da li je uopće nekome odgovoran sudac Vrhovnog suda za svoj rad? Naime sudac se u presudi poziva na neke dokaze koji uopće nisu priloženi spisu, a osim toga u presudi se poziva na određene krive datume koji ne odgovaraju datumu navedenom u dokumentu koji je sastavni dio predmeta. Drugim riječima, sudac se namjerno poziva na nešto nepostoječe i donosi presudu u korist suprotne strane u sporu. Zanima me kome mogu takvog suca prijaviti, i da li je on uoće nekome odgovoran za svoj rad? Najljepša hvala na pomoći.

Znate li vi da u hrvatskoj nema niti jedine presude u kojem je presuđen mobing...kaže lajavica! Pitam se zašto? Vjerovatno je i to sudska praksa kao i u mom slučaju "FAKTIČNOG RADA". Lajavice, po broju postova pretpostavljam da ste pravnica po struci. Ako je moja pretpostavka točna, pomozite mi i recite u kojem zakonu ili pravilniku je definiran faktični rad. Suci sude na temelju sudske prakse koja bi trebala biti temeljena na zakonima i podzakonskim propisima. Ako faktični rad nije nigdje definiran, kako suci mogu stvoriti sudsku praksu na temelju nečeg nedefiniranog i nepostojećeg. Poruka Jethru, mislim da ste na listi za "odstrel", radno mjesto Vam visi u zraku. Svakako tražite sudsku zaštitu, jednom mora i pravna država profunkcionirati.

Poštovani Elessar, iskreno mi je žao što je i Vaš prijatelj samo jedan u nizu prevarenih djelatnika. Moram priznati da nisam pravnik, ali sam tužio poslodavca zbog protuzakonitog otkaza. Za razliku od drugih forumaša, ja Vam savjetujem da kažete prijatelju da sve zaboravi i nastavi živjeti. Moj slučaj je bio vrlo jasan, Zakon o radu govori meni u prilog, ali suci sude u korist poslodavca i svjesno krše Zakon. U presudi se pozivaju na neke dokaze koji uopće nisu priloženi spisu, svjesno se pozivaju na krive datume, a moj rad od 67 radnih dana kod poslodavca nazivaju samo "FAKTIČNI RAD", a tako će u skladu sa sudskom praksom suditi i Vašem prijatelju, iako je sudska praksa u suprotnosti sa Zakonom o radu. Većsam na ovom forumu tražio pomoć stručnjaka, pravnika, ali mi nitko ne može reći što je to "FAKTIČNI RAD" i u kojem zakonu je propisana definicija faktičnog rada. Stoga savjetujte prijatelja da sve to lijepo zaboravi, da nebi prolazio sve ono što sam i ja. Tri godine suda, puno potrošenih živaca, hrpu poslanog pisanog materijala, o novcu neću niti govoriti. Za sada toliko i pozdravite prijatelja.

Sve mogu u ovoj državi, pa čak i to.

Rubens hvala na trudu, ali se ja još uvijek ne slažem s Vama. Mislim da bi sudska praksa trebala biti u skladu Zakona, u ovom slučaju Zakona o radu, a rad bez ugovora je ili rad na crno ili kao što kaže čl. Zakona o radu, smatra se da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme. Ukoliko je sudska praksa protivno odredbama zakona dolazi do ovoga što je zahvatilo RH. Dolazi do sudačkog nasilja. Nadalje, nedavno sam vozio u naselju gdje je dozvoljeno 50 km/h, a ja vozio 80km/h. U Zakonu stoji kazna 500 kn + 1 kazneni bod. S obzirom da mi je ovo prvi prekršaj u zadnjih 20 godina bilo bi lijepo da mi sud to oprosti, ali nije. Zašto je u ovom slučaju sudska praksa u skladu s propisanim kaznenim odredbama 500 kuna + 1 kazneni bod.

Ako sam dobro shvatio ova presuda Rev-1448/1996-2 je iz 1996. godine. Zakon o radu se nakon 1996. godine mijenjao nekoliko puta, a u 2003. godini je doživio također određene promjene. Ako Zakon o radu (NN 137/04)- pročišćeni tekst kaže: Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 15. (4) Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenoga tim ugovorom. (5) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. (6) Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usa­vršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Oblik ugovora o radu Članak 16. (1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. (2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. (3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. (4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Milim da rad bez ugovora predstavlja rad na crno, a to je protuzakonito i kažnjivo. Mene zanima u kojem zakonu stoji definicija faktičnog rada, jer ako zakonom nije propisano što je faktični rad, znači da je to nečija izmišljotina. Jedino što znam je da Zakon o radu koji uređuje radni odnos nije propisao i definirao pojam "FAKTIČNI RAD",

Ne, s efektivnim radom nema veze. Radi se o slijedećem: Sklopio sam s poslodavcem ugovor o radu ne određeno i tako radio 8 godina (zamjena za privremeno nenazočnog djelatnika) i sve je to u skladu s ZOR-om. Ali, djelatnik kojeg sam mjenjao se vratio na posao a ja sam nastavio raditi narednih 67 dana. Tužio sam poslodavca i pozvao se na Zakon o radu ČL. 15. st. 5 NN 137/04 pročišćeni tekst, koji kaže da ako djelatnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka ugovora na koji je sklopljen, tada se smatra da je djelatnik s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodređeno. Zakon je na mojoj strani, a za suce je to samo FAKTIČNI RAD koji nije definiran Zakonom o radu. Što je Faktični rad????

Poštovani članovi foruma, o ovome sam već pisao i zamolio putem foruma gospodu pravnike za pomoć. Nažalost nitko mi nije dao nikakav savjet pa ću pokušati ponovno. Zanima me što je to "FAKTIČNI RAD" i koji zakon definira pojam faktični rad. Zakon o radu poznaje nočni rad, smjenski rad, dnevni rad, rad na određeno, rad na neodređeno i možda jo neke oblike rada, ali nigdje se ne spominje "FAKTIČNI RAD". Molim pomozite.

MalenaM hvala na trudu i savjetima. Ustavnu tužbu smo poslali, a odluka o GO je vrlo bitna i to zato što sam temeljem prve odluke imao pravo na odmor od 11.07. do 17.08., a to znaći da sam od 1.7. do 11.07. radio kao i dane nakon godišnjeg. Donošenjem nove odluke poslodavac negira rad od 01. 07. do 11.07. a kako me odjavio retroaktivno 06.09. sa datumom 16.08. ispada da je sve O.K. Sve pet. Samo me zanima kako se suci mogu pozivati na odliku o G.O. koja nije priložena spisu. Jer da uzmu u obzir odluku o G.O. koju ja posjedujem i koju sam dostavio sudu, a u kojoj moj G.O. prestaje 17.08. poslodavac me nikako ne može odjaviti 16.08., a da ne govorim da se sve počelo dešavati 06.09. kada sam još radio. Znači i u ovom slučaju je riječ o "NEOVISNOM" sudstvu koje je plačeno nekoliko stotina puta više od prosječnog građanina RH, i to baš zato da bi bilo neovisno.

MalenaM ovako je bilo: U sklopljenom ugovoru o radu na određeno vrijeme s poslodavcem nije stavljen datum, već je navedeno da ugovor prestaje povratkom djelatnika kojeg mijenjam. Djelatnik se vratio, a ja sam nastavio kod poslodavca raditi narednih 67 dana i uredno dobio plaću. Tada sam upoznao poslodavca sa Zakonom o radu, čl. 15. st. 5 (NN137/04) i tada počinje agonija. Poslodavac mi je nakon toga navodno promijenio odluku o korištenju GO koju nikad nisam dobio. Zatim me odjavio retroaktivno s HZMO-a. Točnije HZMO je primio tzahtjev za odjavu 06.09. a odjavljen sam s 16.08. Znaći prekršen je Zakon o mirovinskom osiguranju, koji kaže da se odjava mora obaviti u roku 15 dana. Da bude stvar gora sudac Vrhovnog suda u presudi priznaje novodonesenu odluku o GO koju poslodavac nikada nije priložio spisu jer ona ni ne postoji. Nadalje sudac u presudi navodi da me poslodavac odjavio 30.08. s danom 16.08. što nije točno, jer na odjavnici stoji prijemni štambilj s datumom 06.09. Osobne dokumente i radnu knjižicu sam dobio 30 nakon datuma kojeg poslodavac navodi kao dan prestanka ugovora o radu na određeno. Znači da skratim . Osoba koju sam mijenjao vratila se 01.07. i tada je trebao prestati moj ugovor. Poslodavac kaže i piše da je moj ugovor prestao 16.08. i s tim datumom me odjavljuje. Dokumentaciju mi vraća 14.09. a ja sam aktivno radio zaključno s 06.09. Sucima je ovaj rad nakon 01.07. samo "FAKTIČNI RAD" Nigdje ne mogu naći definiciju faktičnog rada, ZOR ga nigdje nije definirao. Da li je to samo sudačka izmišljotina?

Lijep pozdrav svima a poseban pozdrav prekaljenoj MalenojM, koju molim za pomoć. I ja sam jedan od onih jadnika koji se moraju boriti za svoja prava, a ta je borba do sada bila bezuspješna. Molim Vas za komentar, a možda i za savjet. Već sam u jednom postu napisao, radio sam 2 mjeseca i 6 dana nakon povratka osobe koju sam mjenjao. Dakle ugovor o radu na određeno. Izgubio sam na općinskom sudu, županijskom a i na Vrhovnom. Sudac Vrhovonog suda se u presudi poziva na izmjenjenu odluku o korištenju godišnjeg odmora koju mi je poslodavac mjenjao, ali je nikada nije dostavio niti meni, a niti jednom od sudova. Znaći ona ne postoji u spisu, a sudac Vrhovnog suda je u presudi spominje i poziva se na nju. Druga stvar je odjava s HZMO-a. Poslodavac me odjavio retroaktivno, prijemni štambilj HZMO-a je na odjavnici 06.09.2005., a sudac u presudi piše da me poslodavac odjavio 30.08.2005. da bi prikrio pogrešku poslodavca koji osim Zakona o radu krši i Zakon o mirovinskom... Ja se pozivam na članak 15. stavak 5. ZOR-a (NN 137/04), a sudac kaže da se rad odrađen nakon isteka ugovora od radu na određeno vrijeme (a trajao je 67 dana) smatra samo FAKTIČNIM RADOM. Faktični rad nije nigdje definiran i ZOR- ga kao takvog ne poznaje. MalenaM, što učiniti u ovom slučaju? Kome se obratiti za pomoć? POMOZI MOLIM TE!