Lakonogi

Bilo bi bolje da se pozivaš na pravne norme, nego da iznosiš mišljenje. Kad si već iznio mišljenje (uostalom, ni ja se od toga nisam sasvim suzdržao u uvodnom postu), odgovorit ću ti svojim mišljenjem: ne slažem se s tobom. 99.9% ljudi dijeli tvoje mišljenje, ali to ne znači da si u pravu. Isto kao što je u rimsko doba bilo normalno ubiti roba, a danas nije, tako je danas normalno kršiti prava (buduća prava, jer sad nisu priznata) životinja, a u budućnosti neće biti. Pišeš s pozicije specista, i to radikalnog. Možda nisi rasist (što je danas društveno neprihvatljivo, a nekad je bilo normalno), ali specist jesi (što je danas društveno prihvatljivo, ali u budućnosti neće biti). Naravno da se opasna životinja mora odstraniti, ali kako? Ne mora se ubiti, može se uspavati i deportirati. Isto kao što se opasan čovjek (agresivni psihopat, višestruki recidivist, itd.) mora odstraniti, ali ne i ubiti.

U tom slučaju postavlja se pitanje odgovornosti ministarstva, i/ili osobe-djelatnika ministarstva koja je protupravno postupila. Vezano uz ovaj slučaj - tko sve ima pravo na informaciju, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama? Mogu li kao građanin od Ministarstva tražiti da se o ovom slučaju očituje, ili takav zahtjev može postaviti netko drugi (npr. udruga za zaštitu životinja)?

Iz mog pitanja proizlazi da već znam ovo što si napisao. Nisi odgovorio vrijedi li to i za konkretni slučaj. Kada se smatra da je nešto pravomoćno odlučeno? Da li samo ako dođe do presude, ili je dovoljno da započne prva faza kaznenog postupka? Što ti, precizno, znači 'ista stvar'? Postupak protiv istog okrivljenika, za isto djelo, kvalificirano na isti način? Da li se može odgovarati za isto djelo, ali ako se kvalificira kao drugo kazneno djelo? Isto ponašanje, npr., može u sebi sadržavati više kaznenih djela. Ako je pravomoćno odlučeno o jednom, može li se odgovarati za drugo? Npr. netko je oslobođen optužbe za silovanje, jer je DO pogrešno bludne radnje doživjelo kao silovanje. Može li se voditi novi postupak, ovaj put zbog bludnih radnji?

Za kazneno djelo podnesena je kaznena prijava, a onda i optužni prijedlog, protiv počinitelja i poticatelja. U međuvremenu je kazneni postupak protiv poticatelja obustavljen (oštećenik kao tužitelj odustao je od progona, smatrajući kako će jako teško dokazati poticanje, sa željom da se usredotoči na dokazivanje počinjenja počinitelju). Na glavnoj raspravi u svojstvu svjedoka je saslušana osoba koja je bila poticatelj, i protiv koje je u međuvremenu postupak obustavljen. U svom svjedočenju (vjerojatno smatrajući kako će se počinitelju dokazati počinjenje djela, i kako će mu olakšavajuća okolnost biti što nije radio po svojoj volji, nego potaknut od strane poticatelja) poticatelj priznaje kako je on direktno i vrlo angažirano nagovarao počinitelja na počinjenje djela. Da li postoji neki institut koji bi u ovoj situaciji derogirao načelo 'ne bis in idem', i omogućio da se protiv poticatelja, temeljem njegovog svjedočenja u postupku protiv počinitelja, ponovno podigne optužni prijedlog?

Činjenično stanje: u neposrednoj blizini nacionalnog parka Risnjak (ili u samom praku, nije važno), ispred upravne zgrade NP-a u selu Bijela Vodica kraj Crnog Luga, ubijen je medvjed koji je redovito dolazio do zgrade radi hranjenja iz baje za smeće. Odstrijelio ga je lovočuvar, nakon što su uputili zahtjev (valjda su i dobili odobrenje) Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Pravno pitanje: s obzirom na to da je ubojstvo životinje kazneno djelo (propisano Zakonom o zaštiti životinja - u Kaznenom zakonu, nažalost, imamo samo čl. 260. - mučenje životinje - trebalo bi, de lege ferenda, uvrstiti ubojstvo životinje u KZ), postoji li neki posebni propis koji bi, u iznimnim slučajevima, dozvoljavao ubojstvo životinje? Zakon o zaštiti životinja nabraja takve situacije, ali ni jedna ne odgovara činjeničnom stanju u konkretnom slučaju. Temeljem kojeg propisa je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odobrilo odstrijel? I radi li se o zakonu, ili o podzakonskom aktu? Jer ako se radi o podzakonskom aktu, on je protuzakonit, i mislim da ne može opravdati ovo kazneno djelo. Nadam se da sada neće krenuti moralno-filozofske rasprave o pravima životinja, zanima me samo kakva je situacija što se pozitivnih propisa tiče. Za mene nema sumnje u to da je ovako nešto nedopustivo, i da će u budućnosti civilizirani pravni sustavi problem opasnih životinja rješavati na druge načine, a ne njihovom likvidacijom. Vjerujem da je već i sada tako (barem u pozitivnopravnom smislu, ali pravo se vrlo često ne provodi ni od onih koji su zaduženi za njegovo provođenje), pa molim upućene da prokomentiraju slučaj i odgovore na pitanje.

Ibis Redibis Nunquam In Bello Peribis Tko pjeva zlo ne misli Dobro si uočio da fali zarez, ali čak i kad bi se zakon matematičko-kompjuterski interpretirao (a tako ga sudac ne interpretira, nego ipak istražuje volju zakonodavca, što znači da će, kao i svi mi, uočiti pogrešku), iz teksta ne proizlazi da se motocikli uvrštavaju u B kategoriju. Sasvim je svejedno, sa stajališta motociklista, da li je zarez izostavljen, jer motocikli ionako ne prelaze težinu od 3.500 kg. Dakle, kad bi postojalo vozilo A1 kategorije koje bi prelazilo tu masu, onda bi bilo tako kako si napisao. Trebalo bi, de lege ferenda, u zakon ubaciti taj zarez.

Nakon što je DO odbacilo moju kaznenu prijavu, podnio sam sudu optužni prijedlog kao oštećenik u svojstvu tužitelja. Uskoro je glavna rasprava, pa molim nekog da mi napiše kako u tom slučaju glavna rasprava teče. Moram li čitati optužni prijedlog, ili će to obaviti sudac? Ako imam primjedbu na odgovore svjedoka sucu, mogu li prekidati svjedoka i ubacivati se, ili ću na kraju dobiti priliku da iznesem primjedbe? Pretpostavljam da ću na kraju imati priliku za završnu riječ, da li je tako? U međuvremenu sam saznao neke nove okolnosti, pa bih predložio svjedoke koje u optužnom prijedlogu nisam spomenuo. Moram li poslati dopis sudu, ili ih mogu predložiti i na glavnoj raspravi? Da li sud mora prihvatiti moj prijedlog, ili moram obrazložiti zašto su oni bitni, pa će onda sud donijeti odluku o njihovom (ne)pozivanju? Ako smatram da je neki svjedok bitan, a on se ne pojavi jer je npr. u inozemstvu, imam li pravo na novo ročište, ili sud može donijeti odluku da se presuda odmah donese na prvoj raspravi, bez saslušanja tog svjedoka?

Može li supsidijarni tuzitelj biti samo ostecenik, ili i netko drugi? I kako se tocno odreduje tko je ostecenik, tj. tumaci li se taj pojam restriktivno ili ekstenzivno? Vrlo cesto ostecenika naprosto nema, ili iz nekog drugog razloga ne moze biti tuzitelj. Banalni primjer: ubojstvo. Ostecenik je mrtav. Moze li svjedok ubojstva, npr., biti supsidijarni tuzitelj?