Lakonogi

Smije li državno odvjetništvo izmijeniti optužnicu (npr. drukčije pravno kvalificirati kazneno djelo) nakon početka glavne rasprave?

To što se prijetnje nisu ostvarile nema nikakve veze, jer je kazneno djelo prijetnje dovršeno u trenutku kad se prijetnja uputi. Da su prijetnje ostvarene, radilo bi se o drugom kaznenom djelu (nanošenje ozljede, ubojstvo...).

Svaka čast čovjeku što je prijavio prijetnju. Čak i ako se ne dokaže i ne okonča pravomoćnom osuđujućom presudom, već sama činjenica što imaju neugodnosti i očito su zabrinuti (inače ne bi ni bilo ovog posta) naučit će ih da više olako ne prijete.

Iz toga proizlazi da najmoprimac sklapanjem takvog ugovora dolazi u slabiju poziciju u odnosu na onu u kojoj je bio kad nije postojao nikakav ugovor - naime, u slučaju da prestane plaćati najamninu, ili ugovoreni rok istekne, vlasnik ga može izbaciti i tužbom za zaštitu posjeda, dok ga je prije sklapanja ugovora mogao izbaciti samo vlasničkom tužbom. Jesam li u pravu?

Recimo da u stanu živi osoba koja nije njegov vlasnik, dakle vrši posjed. U određenom trenutku s vlasnikom sklopi ugovor o najmu stana. Ostaje li ta osoba u posjedu stana, ili je sklapanjem ugovora o najmu posjed prešao na vlasnika?

Nepraktično je i naivno sklopiti takav ugovor, ali budući da u obveznom pravu vrijedi načelo usmenosti, trebalo bi biti moguće ostvariti zaštitu prava pred sudom. Sklopljen je ugovor u usmenom obliku, bez svjedoka. Kako na sudu dokazati postojanje ugovora, i činjenicu da je tuženik primio novac? Na pamet mi pada jedino sigurno rješenje: potajno snimiti razgovor s tuženikom, iz kojeg je jasno da je ugovor sklopljen i da je novac primio. Imate li neku bolju ideju? Mislim da je ovo u skladu sa zakonom, odnosno da je takav dokaz u građanskom pravu dozvoljen, premda nije u kaznenom.

Pretpostavljam da si dobila rješenje o ovrsi, pa si uložila prigovor?

Apsolutno se slažem s tobom, ali to je već političko pitanje. Nije nikakva iznimka, već pravilo u našem društvu - društveno vlasništvo je masovno, na lopovski način, privatizirano. Građani koji su to dopustili, logično je, dopuštaju i puno blaži harač u obliku naplate parkiranja. To je tema koja prelazi okvire pravnog foruma... Kad je već u političkom smislu riješeno kako je riješeno (lopovski i necivilizirano), možemo se barem pravnim sredstvima suprotstaviti (pojedinci) haraču. A za to ima puno načina, jer oni ne samo da krše moralna načela (ovo što si spomenuo), nego i niz pravnih propisa. Ima tu puno toga, planiram se time detaljnije pozabaviti...

Da. Skroz idiotski. Ti obrazlagači su ili stvarno idioti, ili im ne smeta praviti se idiotima, kako bi nama poručili da nas smatraju idiotima. Nevjerojatno. Što se tiče tih ugovornih kazni, postavljam slijedeće pitanje: ugovorna kazna, kako joj samo ime kaže, treba se ugovoriti. Jesam li ja samim činom parkiranja na neko mjesto sklopio ugovor s nekim? Naravno da nisam. Ugovori se sklapaju izjavom volje, a čin parkiranja pokazuje samo da sam imao volju parkirati tamo, a ne i sklopiti nekakav ugovor sa lopovskom tvrtkom.

Prigovor sam već podnio prije nego što sam pročitao Vaš odgovor. Imam do kraja dana vremena da ga dopunim, ali pročitao sam članak 54., i mislim da bi ovo što sam napisao trebalo biti dovoljno: 'Tražbina ovrhovoditelja može proizlaziti samo iz nekog obveznopravnog odnosa (ugovornog ili izvanugovornog) između mene i ovrhovoditelja, a ja s ovrhovoditeljem nikad nisam ušao ni u kakav obveznopravni odnos, što ću u sudskom postupku, pozivajući se na pravne norme i činjenice, i dokazati.' Vrlo je općenito, ali mislim da je jasno kako rješenje pobijam u cijelosti, i kako negiram ikakav obveznopravni odnos, pa se nadam da ću na temelju toga moći u parničnom postupku dokazivati nepostojanje ugovora zbog nedostatka bitnih elemenata ugovora, mana volje, itd., kao i nepostojanje izvanugovorne obveze, pozivajući se na činjenično stanje. Ako mislite da moram dopuniti, molim Vas da me upozorite.

Hvala. A što će se dogoditi ako ga ne obrazložim, a ipak podnesem u roku? Ako je to uvjet za njegovu valjanost, što znači 'mora biti obrazložen', odnosno u kojoj mjeri mora biti obrazložen? Mogu li samo ukratko obrazložiti koja je bit prigovora, da li ću u tom slučaju imati mogućnost u daljnjem postupku detaljnije obrazlagati?

Možda izgleda kao da nije tema za obvezno pravo, već za izvanparnične postupke, ali postam ovdje jer je bit spora obveznopravne naravi. Od javnog bilježnika sam dobio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Budući da nemam vremena detaljno se baviti predmetom (danas je posljednji dan roka za prigovor), zanima me hoću li u sudskom postupku imati priliku detaljno obrazložiti svoj stav (pravno i činjenično stanje temeljem kojeg negiram bilo kakav obveznopravni odnos s ovrhovoditeljem), ili bi bilo bolje da već u prigovoru sve napišem? Hoće li sud o predmetu odlučivati u parničnom ili izvanparničnom postupku? Da li je moguće da sadržaj mog prigovora utječe na to hoće li se voditi parnični ili izvanparnični postupak, ili to uopće nije odlučujuće?

Mala digresija u odnosu na topic o ugovornim kaznama: od javnog bilježnika sam dobio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Budući da nemam vremena detaljno se baviti predmetom (danas je posljednji dan roka za prigovor), zanima me hoću li u sudskom postupku imati priliku detaljno obrazložiti svoj stav (pravno i činjenično stanje temeljem kojeg negiram bilo kakav obveznopravni odnos s ovrhovoditeljem), ili bi bilo bolje da već u prigovoru sve napišem? Hoće li sud o predmetu odlučivati u parničnom ili izvanparničnom postupku? Da li je moguće da sadržaj mog prigovora utječe na to hoće li se voditi parnični ili izvanparnični postupak, ili to uopće nije odlučujuće?

Na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da se nešto što je po njegovom mišljenju neustavno, i dalje primjenjuje, do određenog roka? Pretpostavljam da se ne može raditi o diskrecijskoj odluci, već ona ima neko ustavnopravno uporište. Zar ne bi bilo logično da se odluke Ustavnog suda provode odmah? Ovo miriši na politikantstvo suprotno načelu vladavine prava, u stilu 'ajmo im dat neko vrijeme za prilagodbu, da ne zatalasamo previše, makar oni djeluju protuustavno'. Kad se raspravljalo o zabrani rada trgovina nedjeljom, prvu nedjelju nakon odluke Ustavnog suda trgovine su radile! Kakva je razlika između slučaja 'nedjelja' i slučaja 'parking'? Što se tiče ugovorne kazne, ne znam kako je Ustavni sud konkretno obrazložio svoju odluku (molim link na tu odluku!), ali mislim da Ustavni sud nije bio nužan za to, jer je takvu odluku mogao donijeti svaki općinski sud, na temelju važećeg ZOO-a. Ugovorne kazne za parking ne samo da su protuustavne (ako se uopće radi o tome da su protuustavne, ponavljam, nisam upućen u odluku), nego su i protuzakonite! U ZOO-u piše da se ugovorne kazne ne mogu odnositi na novčane obveze. Plaćanje parkinga je novčana obveza, prema tome, svaki pismeni sudac općinskog suda bi trebao presuditi u korist pokretačice ovog topica i bez Ustavnog suda, samo na temelju ZOO-a.

Čuo sam da ugovor o kupoprodaji nekretnine, od 1.1.2009., mora sadržavati OIB stranaka. Zar nije dovoljan neki podatak iz kojeg se nedvosmisleno može identificirati osoba? U slučaju da vlasnik nekretnine (na području RH) nije hrvatski državljanin, koje elemente ugovor mora sadržavati?

Zbog neplaćenih komunalnih računa pokrenuta je ovrha. Javni bilježnik je donio rješenje o ovrsi, protiv kojeg sam izjavio prigovor. Trgovački sud je u relativno kratkom roku (nekoliko mjeseci) donio presudu u korist tužitelja. Zanima me koliko u praksi traje postupak na Visokom trgovačkom sudu, odnosno može li se očekivati zastara. Kada nastupa zastara za ta potraživanja? Budući da se žalba smije izjaviti samo zbog bitne povrede postupka, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zanima me moram li žalbu posebno obrazlagati (učiniti donekle vjerojatnim da je došlo do povrede postupka/pogrešne primjene materijalnog prava), ili je dovoljno napisati da podnosim žalbu zbog povrede postupka/pogrešne primjene prava?

Pustimo raspravu o tome radi li se o teškom ubojstvu. Pretpostavimo da DO nije sigurno radi li se o teškom ili 'običnom' ubojstvu. Recimo da čak pretpostavlja, s vjerojatnošću od 95%, da se radi o 'običnom' ubojstvu. Ako se ne varam, sud nije vezan pravnom kvalifikacijom djela, pa prema tome DO ništa ne gubi kvalificirajući djelo kao teško ubojstvo. Ako se dokaže super, ako se ne dokaže sud će djelo prekvalificirati i sve ok. S obzirom da bi DO ipak trebalo zastupati optužbu, a ne raditi posao suda i/ili obrane, mislim da bi u dvojbi uvijek djelo trebalo okvalificirati kao teže. Što vi mislite?

Prijedlozi znaju biti olako odbijeni, šanse postoje. Ako se radi o oštećeniku, onda ne morate podnositi privatnu tužbu, već imate pravo nastaviti kazneni progon umjesto državnog odvjetništva, kao supsidijarni tužitelj! To je besplatno, prema tome, zašto ne pokušati?

Na razumijem pitanje - odluka o podizanju privatne tužbe je na vama, kakav savjet zapravo tražite? Naravno da ima osnova za tužbu, a ne znam koji su vaši osobni kriteriji u prilog, odnosno protiv podizanja tužbe. Ja sam uvijek za tužbu, jer će se samo tako nasilnici naučiti pameti.

Mislite li da bi bilo dobro da ipak napišem podnesak? Formalno to ništa ne znači, ali sudac koji podnesak pročita neće ga moći izbrisati iz svijesti. Da opišem konkretnu situaciju: prvostupanjski sud je povrijedio kazneni zakon. Ja sam u žalbi na to precizno ukazao. Sad bih želio sud informirati o stručnoj literaturi, odnosno stavu renomiranih stručnjaka po pitanju konkretnog kaznenog djela - kad je dovršeno, tj. što čini biće djela. Naprosto se pozvati na autora, djelo, i stranicu. Možda izgleda nepotrebno, ali ako to nisu znali suci općinskog suda, zašto bi bilo nemoguće da ne znaju ni suci županijskog. S druge strane, takvo ukazivanje na pravnu teoriju mogu doživjeti kao soljenje pameti, pa razviti neku odbojnost prema meni. To ne bi trebalo utjecati na njihovu odluku (emocije, mišljenje o meni), ali suci su ipak (samo) ljudi.

Nakon što sam, u zakonskom roku, na presudu prvostupanjskog suda (općinskog) podnio žalbu drugostupanjskom (županijskom), poželio sam je dopuniti. Mogu li to uopće učiniti? Prije nego županijski sud o žalbi odlučuje, jasno. Ako tako nešto procesno nije moguće, savjetujete li mi da napišem neformalni podnesak? Hoće li ga uopće dobiti i pročitati sudac koji bude odlučivao o žalbi?

Pristanak je ključna riječ. Mislim da prosječna odrasla osoba mora znati da je bacanje neplivača u hladnu rijeku ne samo opasno po život, nego i da može rezultirati osobito jakim patnjama (smrt od utapljanja). Dakle, sama činjenica što baca u rijeku neplivača, makar to nije učinio iz želje da ga ubije, nego iz želje za iživljavanjem, implicira da je pristao na štetnu posljedicu. Dakle, makar se možda ne radi o izravnoj namjeri, svejedno se može raditi o kvalificiranom djelu, zar ne? I samim time težem, s većom zapriječenom kaznom, od ubojstva s izravnom namjerom.

Kakva je sudska praksa što se tiče ovog kaznenog djela? Nedavno je u Rijeci neplivač usmrćen na način da je bačen u hladnu rijeku. Za mene osobno nema nikakve sumnje, radi se o ubojstvu na osobito okrutan način. Ipak, ne bi me iznenadilo da netko ovu formulaciju interpretira drukčije, pa me zanima kakva je sudska praksa.

Prema važećem zakonu, znači, ne mogu sam zatražiti zamjenu kazne radom za opće dobro na slobodi? Naime, nakon godina izbjegavanja prekršajne odgovornosti na način da su predmeti u 100% slučajeva odlazili u zastaru, prvi put sam suočen s pravomoćnom prekršajnom presudom. Postupak je jednostupanjski, nema više žalbe visokom prekršajnom sudu. Postoji li neki izvanredni pravni lijek? U slučaju da ne postoji, a ne platim kaznu, hoće li se prije krenuti u ovršni postupak, ili će se novčana kazna zamijeniti kaznom zatvora? Postoji li mogućnost izbora (ovrha/zatvor), ili je redoslijed tih opcija propisan, ili netko o tome arbitrarno odlučuje?

Izjavio sam žalbu na presudu općinskog suda. U međuvremenu je DSV sutkinju koja je vodila prvostupanjski postupak na općinskom sudu imenovalo za sutkinju županijskog suda nadležnog za odlučivanje o žalbi. Jesu li se stekli procesni uvjeti za izuzeće tog suda, i delegiranje žalbe na neki drugi županijski sud?