Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    22600
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    229

Objave koje je G-man objavio

  1. Kome se podnosi molba za to pomilovanje?

     

    Podnosi se Ministartvu pravosuđa.

     

    Podnosi li ju u mome slučaju moj dečko iz zatvora?

     

    Može vaš dečko putem zatvora odnosno kaznionice u kojoj izvršava kaznu zatvora, a molbu mogu podnijeti u njegovo ime i "bračni i izvanbračni drug, srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj", dakle osobe koje su ovlaštene da podnesu žalbu.

     

    koliko je moguće da daju pomilovanja (mjeseci) na jedinstvenu kaznu od 3 ipol godine?

     

    Nema pravila, jer pomilovanjem se može osuđeniku dati "potpuni ili djelomični oprost od izvršenja kazne, zamijeniti izrečenu kaznu blažom kaznom ili primijeniti uvjetnu osudu", dakle sve opcije su otvorene - od izlaska iz zatvora bilo po osnovi potpunog oprosta ili uvjetne osude, pa do smanjenja izrečene kazne.

  2. Kako se izvršava pomilovanje - na sve osobe ili samo na osobe koje su podnijeli molbu?

     

    Na osobe koje su podnijele molbu.

     

    da li osoba mora biti na izdrzavanju kazne ili je dovoljna samo pravomočnost presude?

     

    Dovoljno je da je presuda postala pravomoćna, uz napomenu kako podnošenje molbe ne odgađa izvršenje kazne, ukoliko do njega dođe u međuvremenu.

  3. Za ovo sa EU, ne znam otkud vam to?

     

    Vjerojatnije je da ste mislili na ove recentne izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora, gdje se uvodi kao novina - pokretanje po službenoj dužnosti postupka za odlučivanje kod uvjetnog otpusta, što je obaveza upravitelja zatvora odnosno kaznionice, nakon izdržane 3/4 kazne (možda vam odatle ovih 25%). Ali to što će se pokrenuti taj postupak, ne znači automatski da će biti i odobren uvjetni otpust. Ove izmjene i dopune stupile su na snagu prije neki dan (18. svibnja), ali po onome što ste napisali, neće se primijeniti u slučaju vašeg dečka (jer se već nalazi na izdržavanju kazne, i to najvjerojatnije izrečene prema odredbama starog KZ-a).

  4. A vi ste oštećenik u tom predmetu, pretpostavljam?

     

    Ako jeste, otiđite u državno odvjetništvo, tražite razgovor sa šefom odnosno zamjenikom zaduženim za taj predmet, i upitajte ga za razloge odustanka. Nešto se sigurno desilo. A inače, ukoliko vi jeste oštećenik u tom predmetu, imat ćete mogućnost da nastavite kazneni progon, jer će vam u presudi kojom je optužba odbijena (ako niste bili na raspravi na kojoj je DO odustalo), a koju ćete svakako primiti, stajati upravo ova uputa o tome što vam je činiti i u kojem roku, kako bi preuzeli progon i stupili na mjesto ovlaštenog tužitelja.

  5. Pa prije svega, presuda ti još nije pravomoćna. Kada postane pravomoćna, i ako ostane takva (osuđujuća), onda ćeš biti dužan naknaditi štetu. Što se roka tiče, to bi ti moralo pisati u presudi. Solidarno - znači da svaki od, očito više vas (okrivljenika), odgovara za cijelu štetu oštećeniku. To je određeno iz razloga da se oštećeniku olakša naplata, dakle da ne mora da od svakog od vas traži dio koji otpada na njega (na svakog od vas otpada jednak dio štete), nego može da od jednog od vas naplati sve, a onda se vi ostali s tim "srećkovićem" lijepo dogovorite dalje kako i kada ćete vi njemu vratiti vaš dio. Kaj se tiče žalbe, to sam odluči, ne možemo ti mi ovdje "naslijepo" savjetovati, a nemamo pojma o okolnostima slučaja, osim ovog kaj si napisao. Ak je državno odvjetništvo uspjelo s optužbom (a očito je), i ak su dobili sankciju koju su tražili za vas, onda se oni ni neće žaliti, a u takvoj situaciji ako ti podneseš žalbu, drugostupanjski sud ne smije izmijeniti ovu prvostupanjsku presudu na tvoju štetu.

  6. Ok, nije ti bivša cura, al nema veze. Uostalom, za prijetnju se definitivno više nemaš kaj brinut, jer se za to djelo progoni po prijedlogu, kojeg je ona trebala staviti u roku od tri mjeseca od kada si joj izrekao tu prijetnju. S obzirom da je to vrijeme već prošlo, čak i da naknadno stavi prijedlog, stvar bude odbačena.

  7. Zanima me, može li se zbog ovog postupka udaranja glavom u pod i iako je prošlo već 2 godine, naknadno tužiti za pokušaj ubojstva? I dali je taj postupak uopće pokušaj ubojstva ili samo obrana? Koja je procjena kako bi se odvijala situacija da o tome bude obaviješteno MUP ili DORH?

     

    Tak dugo dok nije nastupila zastara kaznenog progona, može te se goniti. E sad, jasno je da kak vrijeme prolazi, da će državnom odvjetništvu biti sve teži i teži posao dokazivanja. Na osnovu ovog kaj si napisao, pa tu djela nema - radi se o nužnoj obrani. Čak je i nisi prekoračio, s obzirom da veliš da ovaj drugi lik nije imao nikakvih ozljeda. To što je to vizualno izgledalo "ne baš lijepo", nije relevantno. Bitne su posljedice, kojih nema. Da se to danas prijavi policiji ili državnom odvjetništvu, naravno da bi oni to ispitali, jer moraju, to im je posao, ali na kraju bi to završilo odbačajem kaznene prijave, jer nema ničega.

     

    Zanima me dali moja prijetnja spada u "ozbiljnu prijetnju" iako nije bilo namjere već reakcija na provokaciju i koliko treba da to padne u zastaru?"

     

    Ne smiješ prijetiti ljudima okolo, pa makar si i isprovociran. Naravno da se to može uzeti kao ozbiljna prijetnja, otegotno ti je to kaj se radi o bivšoj curi, pa ima prefiks izuzetno osjetljivo. Što se zastare tiče, ona nastupa protekom 10 godina od trenutka počinjenja djela.

  8. Iz iskustva koliko dugo traje sam postupak pomilovanja? (bez obzira da li se odobri ili ne)

     

    To vam je pitanje pravog tajminga, jer kak vam je sivko već napisao, par puta godišnje Predsjednik RH, na temelju prijedloga svoje komisije koja obrađuje sve molbe, ili daje pomilovanja ili odbija molbe za pomilovanjem. Pitanje je dal ćete pogoditi pravi trenutak.

     

    Kada se po novom Kaznenom zakonu može tražiti uvjetni otpust budući je on osuđen po novom KZ, suđen je za kazneno djelo u 2012., presuda postala pravomoćna u siječnju 2013.?

     

    Koji je točno KZ u pitanju, to vam piše u samoj drugostupanjskoj presudi (ovoj iz siječnja 2013.), ali suštinski što se tiče mogućnosti traženja uvjetnog otpusta, razlike i nema - nakon polovice izdržane kazne.

     

    Kakve su nam još neke mogućnosti smanjenja/ublažavanja kazne, olakšavanja boravka u zatvoru i sl?

     

    Mogućnosti smanjenja/ublažavanja kazne - osim pomilovanja (u kojem itekako naglasite olakotne okolnosti, i to posebice one do kojih je došlo nakon pravomoćnosti presude), nažalost nemate ih, jer je postupak prema vašem suprugu proveden prema odredbama novog ZKP-a. Da je bio stari ZKP u pitanju, tada bi postojala mogućnost podnošenja izvanrednog pravnog lijeka - zahtjeva za izvanredno ublažavanje kazne, kojeg je novi ZKP ukinuo, bez da je osigurao neki supstitut. Teoretičari opravdavaju kako supstitut postoji u pomilovanju, al to jednostavno ne stoji - radi se o dva totalno različita instituta.

     

    Što se tiče mogućnosti olakšavanja boravka u zatvoru - pogledajte si odredbe čl. 129.-132. Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Inače, izmjene i dopune ovog zakona stupile su na snagu 18.05.2013., ali se odnose primarno na postupak odlučivanja i opoziva uvjetnog otpusta.

  9. Ovo mi je posve nova informacija. Bila sam uvjerena da mi se stručno osposobljavanje priznaje u staž,ali izgleda da osim toga što smo radili za čavle ne vrijedi takav oblik rada,odnosno da ista ta država koja osmišljava mjere za zapošljavanje poslije te mjere diskreditira. Ispravite me ako griješim,ali kada sam bila u programu stručnog osposobljavanja rečeno mi je da je jedina razlika ugovora o SO i ugovora o radu u plaći.I tekstovi takve vrste objavljivani su u priznatim stručnim časopisima. još jednom se na neki način osjećam prevarenom od ove trule države.

     

    Ovo je informacija od prije 1-2 godine. Provjeri kak danas stoje stvari u Ministarstvu, iako ne vjerujem da se nekaj promijenilo. Shvaćam te u potpunosti, nažalost to je slika i prilika današnjeg stanja u Lijepoj našoj. Meni isto nije jasno kak to osposobljavanje vredi za stručni, a za pravosudni ne? Pa ili nek bude da vredi za sve ili za ništ! A kad ih pitaš za obrazloženje, koja je tu logika, onda ne znaju kaj bi rekli.

  10. Zaista mislite da se nemam za sta brinuti, meni nekako ovo ne da mira, bavim se osjetljivim poslom, svaki proces protiv mene na sudu, bi mi znacio veliki problem...

     

    Što se tiče nekakvog kaznenog postupka, mirno spavajte. Ne može vam ništa.

     

    A mozete li mi reci vase misljenje, kako inace sud gleda na ovakve situacije..Sa jedne strane djevojka koja nikada u zivotu nije imala ni saobracajni prekrsaj, uzorna, roditelji uzorni itd...A sa druge strane jedna stara gospodja, koja ima dosta prijava i zalbi na ponasanje, zabiljezeno u zapisnicima historiju svjedoka koji govore o njenim sklonostim ka laganju i prevarama..Da se u nekom slucaju i pokrene postupak, kako bi sud gledao na ovakav slucaj..

     

    Itekako se o tome vodi računa, ne samo od strane suda, već i u prethodnoj fazi postupka od strane državnog odvjetništva, iz razloga utvrđivanja vjerodostojnosti navoda iz kaznene prijave podnesene od strane takve osobe, pogotovo kod kaznenih djela gdje imate samo personalne dokaze (njena riječ protiv vaše riječi). Kad se pojavi osoba sa takvom "reputacijom" (u ratu je sa cijelim svijetom), a sa tom reputacijom državno je odvjetništvo itekako upoznato, to u pravilu završava odbačajem takve kaznene prijave. Nemate razloga za brigu. Ali pokušajte izbjegavati tu osobu kolko god možete.

  11. Ovako vesper - kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ-a (prijetnja smrću) progoni se po prijedlogu ovlaštene osobe (u pravilu oštećenika), osim ako je to kazneno djelo počinjeno iz mržnje, ili prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi kada ide po službenoj dužnosti. S obzirom da svi ovi nabrojani slučajevi nisu ostvareni u vašoj situaciji, onda ostaje prijedlog koji ovlaštena osoba može podnijeti u roku od tri mjeseca od kada je saznala za prijetnju i počinitelja (vas). S obzirom da se to sve desilo prije dvije godine, taj rok je već debelo prošao i više vam ne može ništa. Mirno spavajte...

  12. Gle, tebi će služba prestati po sili zakona u svakom slučaju - u prvoj varijanti danom saznanja za pravomoćnu presudu iz ovog kaznenog postupka koji imaš, ili u drugoj varijanti danom konačnosti rješenja vojnostegovnog suda kojim ti je izrečena stegovna kazna prestanka službe. U slučaju prestanka službe po sili zakona, ne vrijede opći propisi o zabrani prestanka radnog odnosa pojedinim kategorijama radnika, dakle može bez problema prestati radni odnos i radniku koji je na bolovanju uslijed ozljede zadobivene na radu ili u vezi s radom.

     

    Al pazi, ja ne vjerujem da će vojnostegovni sud brzati sa svojom odlukom, oni će čekati rasplet ovog kaznenog postupka, tako da ukoliko ti je interes nešto duljeg ostanka na radnom mjestu veći od interesa da ovaj kazneni postupak čim prije staviš iza sebe, u tom slučaju ti i ne bi bilo loše da ovaj kazneni postupak malo potraje. Al gle, sam znaš kaj ti je primarno, pa odluči. U svakom slučaju ishod ti je jasan, jedino je pitanje vremena kad će do njega doći.

  13. Nakon koliko vremena nastupa zastara za podizanje optužbe za psih.zlostavljanje i dali to ide po službenoj dužnosti ukoliko je osoba bila u strahu kroz duže vrijeme?

     

    Ne postoji kazneno djelo psihičkog zlostavljanja. Jedino slično tome jest čl. 133. KZ-a - zlostavljanje na radu, tzv. mobing, al to mora biti na radu ili u vezi s radom, pa nema veze s ovim tvojim slučajem.

     

    Kako bi se okvalificiralo uhođenje, psih.zlostavljanje u sprezi s fizičkim zlostavljanjem?

    Nije nitko nekoga oteo i onda na taj način zlostavljao, već kroz duže razdoblje, fizičko zlostavljanje je bilo prikriveno kao nezgode, najčešće sportske.

     

    Ak je riječ o uhođenju tada bi se moglo raditi o kaznenom djelu iz čl. 140. KZ-a - nametljivo ponašanje, s napomenom da se djelo progoni po prijedlogu. Imaj na umu da je riječ o novom kaznenom djelu, te stoga još ne postoji nikakva praksa. Što se tiče ovih ozljeda - pa tada je riječ ili o kaznenom djelu iz čl. 117. - tjelesnoj ozljedi (lakšoj), za koju se progoni privatnom tužbom (rok za podnošenje 3 mjeseca od kada si saznao za djelo i počinitelja), ili kaznenom djelu iz čl. 118. - teškoj tjelesnoj ozljedi, za koje djelo se progoni po službenoj dužnosti. Kakva je bila narav i vrsta tjelesnih ozljeda, sam najbolje znaš.

     

    Može li se u ovu priču uvrstiti uhođenje bivših partnera(nametljivo ponašanje), s napomenom da su sve ovo omogućavali drugi ljudi dok je bivši partner poticao i vodio igru iz pozadine?!

     

    Ovo sa nametljivim ponašanjem bi moglo ići, al si pročitaj dobro čl. 140. KZ-a. Ponavljam - novo je djelo, prakse nema, vidjet ćemo u kom će se smjeru razvijati. Što se tiče uvlačenja u ovu priču drugih ljudi, tu se prije svega moraš zapitati kak ćeš to dokazati? Jer tvoj iskaz neće ni približno biti dovoljan.

     

    Što ako je osoba koja je napravila najveću ulogu u psih.zlostavljanju strani državljanin i nema prebivalište u RH?

     

    Nijedna država na ovom svijetu neće ti odobriti ekstradiciju (izručenje) vlastitog državljanina, radi suđenja u drugoj državi za kazneno djelo koje se progoni po privatnoj tužbi ili prijedlogu.

  14. Dakle treba dobro paziti što se uopće piše putem interneta jer druga strana ima sva prava to dalje distribuirati kome god.

     

    Naravno, jer time kaj si ti nekome nešto poslao via mob, net ili sl., ti si indirektno i pristao da on tu poruku pokaže, odnosno učini dostupnom drugima, osim ako bi se radilo o profesionalnoj tajni ili klasificiranome (tajnome) podatku. Drugačija bi situacija bila da ti je neko hakirao račun, mail ili profil i došao do poruke koju si poslao nekom trećem, pa onda on tu poruku učinio dostupnom drugima - čl. 142. KZ-a - povreda tajnosti pisama i drugih pošiljaka.

     

    Ne znam jeli promaknulo ovo s ciljem psih.zlostavljanja?!

    Kolika je zastara za psih. uznemiravanje koje je ostavilo posljedice na osobu?

     

    Nije promaklo, jer s kaznenog aspekta nije relevantno. Ti možeš doduše tužiti te osobe u parnici za naknadu neimovinske štete - tzv. povredu prava osobnosti (čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), gdje bi posljedice koje su ovakvi postupci imali po tebe u vidu tog psih. zlostavljanja, bile valorizirane glede određivanja visine pravične novčane naknade.

     

    Što ako informacije koje se distribuiraju potiču na mržnju?

     

    Ako ciljaš na kazneno djelo iz čl. 325. KZ-a - javno poticanje na nasilje i mržnju, da bi se radilo o tom kaznenom djelu ta mržnja mora biti "usmjerena prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina".

  15. Zanima me postoji li neko kazneno djelo u sljedećem slučaju: Osoba A napiše SMS, email ili privatnu poruku nekim drugim sredstvom osobi B koja te poruke objavi, prenese trećoj ili više drugih osoba?

     

    Pravno je tu sve u redu, osim ako ova osoba B nije "odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja bi na opisani način neovlašteno otkrila podatak o osobnom ili obiteljskom životu osobe A ili neke druge osobe, koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja", u kojem slučaju bi se radilo o kaznenom djelu neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne iz čl. 145. KZ-a.

     

    Što znači nedozvoljena uporaba osobnih podataka u čl.146?

    O kakvim je podacima riječ?

     

    Ovo je djelo primarno rezervirano za slučajeve kada državna ili javna tijela (odnosno osobe zaposlene u tim tijelima) raznim zlouporabama, sa osobnim podacima kojima raspolažu, disponiraju na način koji je protivan uvjetima specificiranim u Zakonu o zaštiti osobnih podataka. U smislu citiranog zakona osobni je podatak "svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja (npr. MBG, OIB ili sl.) ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički (npr. rasa, hendikepiranost), psihološki ili mentalni (npr. mentalna retardacija, duševna bolest ili smetnja, te uz to vezani zdravstveni kartoni), gospodarski (npr. podaci o ostvarenom dohotku, nekim drugim prihodima ili poticajima, subvencijama, stipendijama, plaćenom porezu, doprinosima ili sl.), kulturni ili socijalni identitet (npr. nacionalna pripadnost, vjersko opredjeljenje, jezik, spolna orijentacija i sl.)".

     

    Kakvo je kazneno djelo počinjeno ako se 3 i više osoba dogovori da poruke, razgovore i druge informacije o osobi A prikupljaju u jednu bazu podataka i istovremeno omoguće pristup većem broju ljudi s ciljem psih. maltretiranja, narušavanja društevnog položaja, digniteta itd.?

     

    Ako je riječ o činjeničnim tvrdnjama koje bi mogle štetiti časti ili ugledu osobe A, onda bi se radilo o kaznenom djelu sramoćenja iz čl. 148. st. 2. KZ-a ili kaznenom djelu klevete iz čl. 149. st. 2. KZ-a, ovisno o tome da li počinitelji znaju da činjenične tvrdnje koje na opisani način iznose ili pronose nisu istinite (kleveta) ili to ne znaju (sramoćenje). U oba slučaja, osoba A mora pokrenuti kazneni postupak privatnom tužbom, za čije podnošenje ima rok od tri mjeseca od kada je saznala za kazneno djelo i počinitelje.

     

    Ako pak nije riječ o činjeničnim tvrdnjama koje bi mogle štetiti časti ili ugledu osobe A, onda nema ničeg - pravno gledajući, moralno je sasvim druga priča.

  16. Tu je onda druga stvar u igri - policija po prijavi CSS protiv ove starije osobe, provodi krim obradu jer postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz glave kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - izuzetno osjetljiva glava KZ-a, i tu se mora svaka prijava (pa bila i bezvezna), a pogotovo još kad je adresirana na CSS, promptno i temeljito razmotriti, te provjeriti istinitost navoda u njoj.

     

    Ova tvoja osoba (maloljetna), ovdje zapravo ima ulogu žrtve, i ne treba se bojati ničega - ako bude pozvana na razgovor na policiju, biti će pozvana uz prisutnost roditelja ili nekog drugog zakonskog zastupnika, a prema maljoljetnoj osobi (djetetu) uvijek se pristupa vrlo delikatno, pazeći da se ničime ne našteti njeno psihičko zdravlje. Ako pak će postupak otići i dalje, tada će se ispitivanje provesti preko videolinka, i to u pravilu samo jednom, iznimno dvaput.

     

    Ali ak tu nema nikakve istine, kak si napisao, već je riječ o lažnoj prijavi, sve bude završilo na policiji odnosno državnom odvjetništvu. Znam da ti to gledaš kao gnjavažu, ali riječ je o delikatnoj situaciji, i ljudi samo rade svoj posao. Nemoj to uzimat osobno.

  17. Do 2.000,00 kuna. Nije propisana nigdje, riječ je o tzv. "neodređenoj vrijednosti" u kaznenom pravu, a takve vrijednosti određuje Vrhovni sud RH kroz stajališta koje prihvaća na sjednici Kaznenog odjela. Zadnja sjednica na kojoj se donijelo takvo stajalište bila je u prosincu prošle godine.

  18. A da pitam ovo,ja sam inače pripadnik MORH-a,da li mogu dobiti nečasni otpust ako sam samo uvjetno kažnjen,i da li se to poslije drugačije gleda,odnosno da li ću kad prođe određeno vrijeme biti čistog dosjea?

     

    Dosje će ti biti čist protekom tri godine od proteka roka provjeravanja (koji ti je isto tri godine). Drugim riječima, protekom 6 godina od dana pravomoćnosti presude, pod uvjetom da u tom razdoblju ne budeš pravomoćno osuđen za neko novo kazneno djelo.

     

    Kaj se tiče ovog tvog prvog pitanja, to je zanimljiva situacija. Naime, Zakon o službi u Oružanim snagama RH nije usklađen sa novim KZ-om. Zašto je to bitno - zato jer taj zakon određuje kao jedan od razloga prestanka službe u Oružanim snagama RH po sili zakona, i to bilo da si djelatna vojna osoba ili si službenik odnosno namještenik - "da nisi pravomoćno osuđen (bez obzira na sankciju koja ti je izrečena) za kaznena djela protiv: Republike Hrvatske; slobode i prava čovjeka i građanina; vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom; službene dužnosti; Oružanih snaga; života i tijela; opće sigurnosti ljudi i imovine; spolne slobode i spolnog ćudoređa; braka, obitelji i mladeži; imovine i sigurnosti platnog prometa i poslovanja" (čl. 19. st. 1. podst. 2.). E sad, gdje je tu problem - u tome što je tvoje kazneno djelo (droga), prema prijašnjem KZ-u (a sa kojim je ovaj zakon usklađen) spadalo u glavu kaznena protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, dok po novom KZ-u više ne spada u tu glavu, već u glavu kaznena djela protiv zdravlja ljudi. U tijeku je postupak donošenja novog Zakona o službi u OSRH, a što će tamo konkretno pisati vezano uz tvoj slučaj, to ćemo tek vidjeti. Moja procjena je, smisleno tumačeći ovu tvoju situaciju kroz odredbe navedenih propisa, da se nećeš izvući i da će ti prestat služba po sili zakona.

     

    Međutim, čak i da se izvučeš na "tehničke stvari" - ovo kaj sam ti napisao prethodno, dakle promjenu glave KZ-a, opet ćeš ovisiti o ishodu stegovnog postupka koji će se protiv tebe svakako provesti pred vojnostegovnim sudom, a zbog počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako te vojnostegovni sud osudi i kao stegovnu kaznu rješenjem izrekne prestanak djelatne službe (ali imaj na umu da je to najteža stegovna kazna koju ti može izreći), konačnošću takvog rješenja dobivaš nečastan otpust iz vojne službe. E sad, kakva je praksa tih vojnostegovnih sudova i koliko su oni rigorozni u kažnjavanju, to ti stvarno ne znam, s tim sudovima doista nisam imao nikakvih doticaja. Raspitaj se o tome. I još jedan savjet - nemoj tajiti ovu činjenicu da će se protiv tebe voditi kazneni postupak, time ćeš si nanijeti samo štetu i moguće vojnostegovnom sudu "dići živac".

     

    Je..ga stari, zeznuo si se grdo s ovim nepromišljenim potezom. Jako grdo. Al gle, daj prije svega razgovaraj sa pravnom službom u MORH-u, oni ti imaju daleko više iskustva u slučajevima poput tvog i mogu ti dati preciznije infomacije. Ja sam ti napisao samo kaj zakon veli.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija