Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    21817
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    215

Sve što je G-man objavio

  1. Onda za 2020. ostvarujete pravo na razmjeran dio u visini 7/12 punog GO-a. GO za 2019. ste mogli iskoristiti do 30/06 ove godine (osim nekih iznimaka u koje, vjerujem, ne spadate). Ukoliko vam poslodavac nije omogućio korištenje GO za 2019., počinio je teži prekršaj iz Zakona o radu za što ga možete prijaviti Inspektoratu.
  2. Znači radili ste punih 6 mjeseci u 2020. godini? Ostvarujete pravo na razmjeran dio GO-a za 2020. u visini polovice punog GO-a.
  3. Po meni stekli ste pravo na razmjeran dio GO-a, a na temelju odredbe čl. 78. st. 2. Zakona o radu - "Iznimno od članka 77. ovoga Zakona (koji govori o punom GO-u), radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora." Inače, prilikom izrade aktualnog Zakona o radu, jedna od glavnih primjedbi u odnosu na ranija uređenja bila je upravo taj dio sa GO-om, gdje su poslodavci bili obvezni plaćati naknadu za čitav GO konkretne kalendarske godine iako je primjerice radni odnos prestao u mjesecu srpnju te iste kalendarske godine, što je, objektivno govoreći, apsurd budući se radnik do kraja godine još može zaposliti pa i kod novog poslodavca steći pravo na razmjerni dio GO-a što dovodi do zaključka da bi u kalendarskoj godini taj radnik stekao pravo na više od jednog punog GO-a (što je protivno rezonu regulative), a tu onda dolazimo i do stavljanja takvog radnika u privilegiran položaj u odnosu na druge. U ovom predmetu, razmjeran dio GO za 2020. iznosi 8/12 punog GO-a, što daje 13 dana, kako je 10 već iskorišteno, preostali dio iznosi 3 dana.
  4. Možete prijaviti bez problema i bez posljedica po vas. Kako ne znam što vam je cilj odnosno želite li se pomiriti sa suprugom danas-sutra, napominjem kako u slučaju prijave, obzirom na stjecaj kaznenih djela koji bi u tom slučaju došao u obzir i ozbiljnost djela, postoji velika šansa da suprug završi u zatvoru (barem djelomična uvjetna osuda) kao i da će mu najvjerojatnije biti određena mjera opreza udaljenja iz doma za vrijeme trajanja postupka. Poligraf u nas, kao i u većini zemalja, nije priznato dokazno sredstvo, stoga vam neće koristiti. Glede ostalog se slažem s Ruby, a ukoliko dođe do postupka, naglasite u obrani ove ranije sukobe, koji će poslužiti kao motiv za lažnu prijavu protiv vas.
  5. Ukoliko bi poslodavac pretrpio kakvu štetu zbog vašeg otkazivanja ugovora o radu prije početka samog rada, imao bi pravnu osnovu da potražuje naknadu štete od vas. Jasno, takvu štetu onda mora i dokazati.
  6. Ovisi o tome je li konkretna osoba u tom slučaju posegnula za tzv. institutom produženog osiguranja sukladno čl. 18. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, kako za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, (ako zakonom nije drukčije određeno), tako u razdoblju neplaćenog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće, niti prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te ga je poslodavac obvezan odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (nažalost, to se ne čini uvijek, a reakcija nadležnih zavoda je različita). Sve to rečeno, radnik može sam dobrovoljno u periodu neplaćenog dopusta uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći spomenuti institut produženog osiguranja. Ako tijekom razdoblja trajanja neplaćenog dopusta radnik sam ne uplaćuje doprinose za osiguranje, budući da ga je poslodavac odjavio (odnosno trebao odjaviti) iz mirovinskog sustava, vrijeme trajanja neplaćenog dopusta ne uračunava se u staž osiguranja kao mirovinski staž. Postoji još jedna opcija uračunavanja (iako u praksi rijetka), a ta je da poslodavac radniku pristane plaćati doprinose za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta, s time da se u tom slučaju doprinosi obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici. Tu se mogu zauzeti dva kontradiktorna stava. Prema jednom, a čije uporište je odluka VSRH-a Rev-1671/99 od 10. svibnja 2001., koja u bitnom dijelu ističe - “da se zbog stjecanja određenog prava, koje ovisi o prethodno neprekidnom trajanju radnog odnosa zaposlenicima uračunavaju i mirovanja radnog odnosa u neprekidno trajanje radnog odnosa“, ispada da bi se računalo, no osobno se s time ne slažem u vašem slučaju, a u kojem smjeru ide i rezon mišljenja Ministarstva rada klasa : 110-01/12-01/152, urbroj. : 524-08-01-01/5-12-2 od 10.04.2012. godine, koje navodi "da se radi ostvarivanja pojedinih prava, razdoblje u kojem radni odnos miruje ne uračunava u ukupno trajanje radnog odnosa. U skladu s time, u razdoblje neprekidnog radnog staža uzima se u obzir vrijeme provedeno u radnom odnosu kod istog poslodavca prije mirovanje te razdoblje nakon što je mirovanje prestalo." Po meni, poanta radnog staža u opisanom smislu je stečeno iskustvo rada na određenim poslovima, a ukoliko toga nema, a kod mirovanja u slučaju neplaćenog dopusta, evidentno je da nema, onda se taj period ni ne može računati pod radni staž u opisanom smislu. Odluka VSRH-a više je vezana uz ostvarivanje određenih prava po postojećem radnom odnosu (tipa jubilarke, otpremnine, otkazni rokovi i sl.), ne uz "stjecanje prava" koja se odnose na udovoljavanje uvjetima natječaja za neki drugi posao. Jasno, ovo je samo moje mišljenje, slobodno i drugi ponude svoju perspektivu.
  7. G-man

    Fizički napad

    Vlasnik kafića neće biti procesuiran, a vi ostvarujete pravo na naknadu štete, no za to ćete morati pokrenuti parnični postupak, čiji uspjeh je, prema ovom opisu događaja i brojnim svjedocima koji postoje, i više nego izgledan. Glede visine naknade, tu nemojte očekivati neke nebulozne cifre, realno bude (na ovaj opis) par tisuća kuna, no onda ostaje pitanje mogućnosti naplate.
  8. Ako je sadržaj maila ovakav kakvim ga opisujete, ne vidim nikakav problem u tome niti moguću odgovornost s vaše strane. Stručnjaci koji su razumni ljudi uvijek će uputiti na mogućnost da se zatraži drugo mišljenje i neće uzeti za zlo ako to mišljenje bude drugačije od njihovog.
  9. G-man

    Posao

    Ako se traži nevođenje kaznenog postupka, onda bi trebalo biti OK. Ali, kako kaže Sivko, imate mali "ćušpajz" od regulative, pa treba to dodatno provjeriti, koji se točno propis odnosi na vas.
  10. Po mom mišljenju pod a) nikako, a pod b) zavisi što biste joj/mu napisali u mailu. Imate i onu stranicu "naj-doktor" ili "iskustva pacijenata" gdje ljudi znaju pisati raznorazne stvari (istina, vrlo često iza anonimnosti korisničkog profila, ali svejedno), pa i vrlo loša iskustva i nisam još čuo da bi ijedan doktor/ica potegnuo tužbu za takvo što. No, osoban mail upitnog sadržaja je nešto što bih preporučio izbjeći.
  11. Tu bi se radilo o tzv. pogodnostima zatvorenika. Više o tome vidite u odredbama čl. 129-132. ZIKZ-a.
  12. G-man

    prijetnja

    Policiji se takve stvari ne prijavljuju odnosno policija ne postupa po takvim prijavama. Ukoliko aludirate na sudski postupak, možete provjeriti takav podatak na sudu za kojeg pretpostavljate da bi postupak bio pokrenut (kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi u sebi nose i tzv. elektivnu nadležnost, što znači da privatni tužitelj privatnu tužbu pored suda nadležnog prema mjestu počinjenja djela, može podnijeti i sudu nadležnom prema vašem prebivalištu/boravištu).
  13. Pravno gledano, ukoliko djed ima dovoljno financijskih sredstava da sam osigura brigu i njegu, tada unuk nema obvezu uzdržavanja i nema posljedica po njega. Eventualno bi se moglo postaviti pitanje skrbništva, no ono ovisi o pristanku osobe skrbnika.
  14. Moja sugestija je da odgovorna osoba firme (ne osumnjičeni direktor, netko drugi) ode do nadležnog državnog odvjetnika, zatraži prijam i porazgovara s njim te apelira na promptnost u rješavanju predmeta kako bi se predmeti čim prije vratili. Za privremeno oduzimanje predmeta nije potrebna osuđujuća odluka.
  15. Vidite odredbu čl. 294. Obiteljskog zakona. Način uzdržavanja ovisi o, s jedne strane, potrebama ovlaštenika uzdržavanja i, s druge strane, o prilikama i mogućnostima obveznika uzdržavanja, stoga, ukoliko nemate uvjete/mogućnosti da osobno brinete o baki/djedu u vlastitom stanu/kući, onda u obzir dolazi angažiranje osobne njege ili smještaj u dom.
  16. Dakle, pretraga je provođena kroz dulji vremenski period, a na temelju jednog te istog naloga. Nalog o pretrazi izdaje se vezano uz počinitelja određenog kaznenog djela i njime se specificira svrha i objekt pretrage te tijelo koje će je provesti. Postoji mogućnost da će, na kraju istraživanja i sama pravna osoba biti suoptuženikom ovisno o otkriću DO-a. Glede oduzetih predmeta, vidite odredbu čl. 270. ZKP-a.
  17. Ne, ne tretira se tako osim ako onda poslodavac i radnik ne bi, još u tijeku otkaznog roka, sklopili sporazum koji bi drugačije regulirao to pitanje (po mom mišljenju).
  18. Jasno mi je da nalog ima "rok trajanja" od 3 dana, ali je opis korisnika malo čudan u tom pogledu.
  19. G-man

    krađa do 1000 kn

    Ja vam samo iznosim najvjerojatniji epilog, a prema informacijama koje ste sami prezentirali. Odluka je uvijek samo vaša. Ako bude oslobađajuća presuda, snosite sve troškove. Samo sam naglasio mogući najcrnji scenarij po spomenutog svjedoka, opreza radi. Imovinsko stanje optuženika relevantno je kod odluke o troškovima postupka, ne i kod odluke o krivnji i posljedično sankciji. Vidite odredbe Tarife (brojevi Tbr. 1 do 6.). Vodite računa da, nažalost, neki odvjetnici naplaćuju svoj rad i mimo Tarife. Sivko odgovorio.
  20. Kako to mislite da su "nalog produžavali"?
  21. Nezgodno je komentirati ovakav slučaj kada ne postoji jasna regulativa. Ovdje bi se moglo argumentirati dva stajališta, jedan koji smatra relevantnim trenutak objave oglasa, i drugi koji smatra relevantnim trenutak zasnivanja novog radnog odnosa. Osobno sam više skloniji potonjoj varijanti, ali siguran sam da ima i zagovaratelja prve (koliko sam vas shvatio, vaš poslodavac je zasnovao novi radni odnos s vama, tako da očito ne smatra to problemom). Vezano uz otpremninu, ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti za istu, ne vidim razloga zbog kojeg ne biste ostvarivali to pravo iako se postavlja pitanje, ako vas je poslodavac imao namjeru zadržati na drugom radnom mjestu, zašto je uopće donosio odluku o otkazu postojećeg ugovora o radu? Mogao si je uštedjeti novac isplaćen na ime otpremnine.
  22. G-man

    krađa do 1000 kn

    Slažem se s momcima. Da je mladac uzeo (ukrao) cijeli novčanik (primjerice "džeparenje" ili krađa torbice sa novčanikom u njoj), onda vrijedi ono o čemu Atomic piše, dakle da je išao s ciljem prisvajanja čitavog iznosa koji se u novčaniku nalazi, a kako to unaprijed ne može znati, samim time ne uživa benefite tzv. sitne krađe (do 1.000,00 kn). Ovdje imamo situaciju da je počinitelj uzeo novčanik (koji je očito bio svima na dispoziciji u prostoriji) u svoj posjed, otvorio ga, vidio da se u njemu nalazi 200,00 kn (ili koliko već točno, nisam uspio razaznati jel uzeo sve ili 200,00 kn, a ostalo ostavio) uzeo tih 200,00 kn, a novčanik ostavio. Drugim riječima, ovdje je počinitelj unaprijed u potpunosti svjestan koliki iznos otuđuje (i upitno je, je li sav novac otuđio), stoga su obje sastavnice namjere sasvim jasne u momentu počinjenja djela. Dakle, išla bi privatna tužba. Glede ostalih pitanja otvarača teme - po mom mišljenju, pravo na BPP nećete ostvariti niti postoji mogućnost za to u okviru kaznenog postupka. Sankcija po počinitelja bila bi gotovo sigurno (99,99%) uvjetna osuda (osim ako se ne radi o nekom okorjelom kriminalcu ili specijalnom recidivistu-povratniku). Ovisno o počiniteljevom imovinskom stanju, pitanje je hoćete li se uspjeti naplatiti, a sud ga iz istih razloga može osloboditi troškova postupka, pa faktički gotovo da neće imati posljedica. Prijatelj se lažnim iskazom izlaže opasnosti kaznenog progona za kazneno djelo davanja lažnog iskaza, koje je daleko složenije i ozbiljnije kazneno djelo od sitne krađe, pa valja dobro razmisliti prije negoli se upusti u takvo što. I zanimljivosti radi - ukoliko bismo mogli dokazati da je počinitelj došao na zabavu sa unaprijed pripremljenim planom da zadobije povjerenje gostoprimca te zatim to isto povjerenje iskoristi kada ovaj zaspe, a sve u cilju da ga "okrade", po meni, govorili bismo o teškoj krađi, počinjenoj na osobito drzak način. Međutim, to dokazati je iznimno teško, a ovaj slučaj mi djeluje kao tzv. prigodni zločin tj. počinitelj je vidio priliku i iskoristio je.
  23. G-man

    krađa do 1000 kn

    Ovaj drugi klinac (sumnjivac) je maloljetan?
  24. G-man

    Svjedočenje

    Nema problema. Svako dobro i Vama. Lp
  25. G-man

    Svjedočenje

    Moja sugestija vam je da nazovete uređujućeg suca i objasnite situaciju te zatražite da raspravu na kojoj bi vas se ispitalo zakaže za termin u kojem ćete vi ionako biti u RH (recimo vrlo mnogo naših ljudi dolazi za Sve svete i pred Božić, pa recimo negdje u tom terminu). Svjedočenje je obveza, no ne trebate se bojati uhićenja i problema u SR Njemačkoj zbog toga. No, kod nas biste mogli imati problema, zato sam vam dao gornju sugestiju. Svaki razuman sudac će poštovati to i prilagoditi se okolnostima. Tko zna, možda i odluči da se vas neće morati ponovno ispitivati već se samo pročita vaš raniji iskaz ukoliko su ispunjene zakonske pretpostavke. Putem Skypea ne možete davati iskaz, jedina similarna opcija bila bi da naš sud zatraži međunarodnu pravnu pomoć od nadležnih tijela SR Njemačke pa vas se ispita putem audio-video linka, a posredstvom njemačkog suda, no to je vrlo dugotrajna i komplicirana procedura, kojoj se pribjegava kada nema apsolutno nikakve druge mogućnosti. Uglavnom, javite se sucu, objasnite sve i dogovorite termin kada budete doma i problema ne bude.
×
×
  • Napravi novi...