Mrnjaukalica

U slucaju koji ste naveli radit ce se o kaznenom djelu otmice iz cl. 125. st. 1. KZ i kaznenom djelu silovanja, koje bi ako je pocinjeno na posebno okrutan ili ponizavajuci nacin moglo odgovarati kvalificiranom obliku silovanja iz cl. 188. st. 2. KZ ili cl. 188. st. 3. KZ ako je nastupila teska tjelesna ozlijeda u zrtve ili joj je zdravlje tesko naruseno. Postoji i mijesani oblik kaznenog djela silovanja od ova dva spomenuta (cl. 188. st. 4. KZ). Kako je za osnovno kazneno djelo silovanja maksimalna kazna zatvora do 10 godina, zastara kaznenog postupka prema cl. 19. st. 1. KZ nastupit ce za deset godina. Bilo bi dobro da ostecenica potrazi strucnu pomoc koju joj mogu dati nevladine organizacije koje se bave tom problematikom. Stoga se moze obratiti i Centru za zene na tel. 01/4551-142.

Ovo je interesantno. Evo i pitanje od mene. Je li to moguce i u kaznenom postupku?

Pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu (ECHR) pojavio se 1998. godine zanimljiv slucaj, Peck v. UK, gdje je podnositelj tuzio drzavu zbog povrede cl. 8. Europske konvencije o ljudskim pravime, koji se odnosi na pravo na zastitu privatnosti. Naime, radilo se o muskarcu koji je bolovao od depresije i u ulici u kojoj je bila smjestena skrivena kamera, pokusao nozem prerezati zile kako bi izvrsio samoubojstvo. Snimanje je bilo eksperimentalno i provodilo se radi povecanja sigurnosti u toj ulici (protuprovalna zastita) i sve je nadgledao dispatcher koji bio u izravnom kontaktu s policijom. Osim policije, intervenirala je i hitna pomoc i osoba je smjestena u bolnicu. Odredjeni snimci, kao i snimak pokusaja samoubojstva te osobe, objavljeni su na javnoj televiziji. ESLJP je 2003. godine donio odluku kojom potvrdjuje da je doista postojao prekrsaj cl. 8. Konvencije.

Anonimna osoba bi mogla pripaziti jer bi ostecena osoba (koju se klevece) mogla traziti sudski nalog za uvid u Legalisov server i otkrivanje IP adrese korisnika koji je pisao takvu poruku. Ako je to cinio sa vlastitog racunala preko korisnickog racuna na koji je registriran, moze mu se utvrditi identitet. Ako je to cinio sa racunala na poslu, takodjer se moze utvrditi tko je i u koje vrijeme koristio raspolozive korisnicke racune. I doista, zacudjujuce mi je da se netko moze pozivati implicitno na moralna nacela i pravnu drzavu kada istovremeno ne zna iskoristiti raspolozive pravne mehanizme kako bi razrjesio problem za koji misli da postoji. Mozda je gore navedena osoba doista nastavila posao na sudu kao sudacka vjezbenica. Osoba koja je ovako javno pronijela informaciju koja moze biti tocna, ali i ne mora, zapravo nije postupila nista casnije od osobe koju optuzuje (ako je optuzba tocna).

Sukladno cl. 200., st. 1. KZ, tko za drugoga iznese ili pronese nesto neistinito sto moze skoditi njegovom ugledu i casti, kaznit ce se novcanom kaznom ili kaznom zatvora do sest mjeseci. Prema stavku 2. istoga clanka ako netko pronese nesto neistinito o drugoj osobi putem tiska, radija, televizije, javnog skupa ili na bilo koji drugi nacin kojim neistina postane dostupna vecem broju ljudi, kaznit ce novcanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. E sad, prema st. 3., cl. 200. KZ osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog pocinjenja kaznenog djela iz st. 1. ili st. 2. toga clanka nece se kazniti za klevetu ako tijekom postupka dokaze istinitost svoje tvrdnje, ali se moze kazniti za uvredu (cl. 199. KZ) ili za predbacivanje kaznenog djela (cl. 202. KZ). U ovom slucaju se zapravo izrazava tvrdnja (potaknuta nekom sumnjom) da je pocinjeno kazneno djelo sudjelovanja u samoubojstvu (cl. 96.) bilo navodjenjem bilo nehumanim i necovjecnim postupanjem, ali to nema obiljezja kaznenog djela iz cl. 202. KZ jer se ne radi o predbacivanju kaznenog djela za koje je osoba pravomocno osudjena. Ukoliko bi osoba za koju se sumnja da cini kazneno djelo iz cl. 200. KZ prijavila pocinjenje kaznenog djela iz cl. 96. KZ policiji ili nadleznom drzavnom odvjetnistvu, znajuci da to nije istina tada se moze pokrenuti kazneni postupak zbog laznog prijavljivanja kaznenog djela prema cl. 302. KZ protiv te osobe. U svakom slucaju, moze se podnijeti privatna tuzba protiv osobe zbog kaznenog djela klevete i sud moze odrediti da se postupi sukladno cl. 205. KZ i da se javno objavi sudska odluka kojom je pocinitelj kaznenog djela protiv ugleda i casti oglasen krivim.

Mislim da ne treba previse vjerovati unutarnjim mehanizmima disciplinskog postupka. Iako je inspekcijski nadzor duzan podnijeti nadleznom drz. odvjetnistvu prijedlog za pokretanje kaznenog postupka ukoliko utvrdi elemente kaznenog djela, obicno se to ne cini, vec se izrice opomena ili neki drugi oblik sankcije. Ukoliko u predmetnom slucaju postoje obiljezja nekog kaznenog djela povrede sluzbene duznosti, mozete se obratiti nadleznom drzavnom odvjetnistvu s prijedlogom za pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju sumnjate da je pocinila to kazneno djelo. Ako drzavni odvjetnik ne nadje osnova za pokretanje kaznenog postupka, tada ce vas temeljem cl. 55., st. 1. ZKP obavijestiti da to mozete uciniti sami pred nadleznim sudom.

Mozda bi bilo najbolje da se obratite Centru za socijalni rad i razmotrite mogucnosti pokretanja postupka za oduzimanje poslovne sposobnosti Vasem ocu i dodjeljivanja skrbnistva nekome od clanova Vase obitelji (majci ili Vama). U tom slucaju mogli biste oca hospitalizirati i lijeciti mimo njegova pristanka. Imajte na umu da se ovdje se radi samo o imovinsko pravnim vec i o propisima koje proizlaze iz Obiteljskog zakona (OZ, NN 116/03). Imajte na umu da ako Vam je otac bolestan i zbog toga nesposoban za rad, postoji obaveza Vase majke (dok je u braku i neko vrijeme nakon rastave) da ga uzdrzava (v. cl. 217., 218. i 220. OZ, a ista obveza se moze prebaciti i na Vas sukladno cl. 213., st. 1. OZ. Takodjer, treba znati da dusevna bolest nije krivica pojedinca i da ona koliko moze promijeniti njegovu osobnost, toliko se ta osobnost moze i povratiti nakon primjene lijekova. Zakon Vam nece omoguciti da odbacite nekoga samo zbog toga, pogotovo ako Vam je roditelj.

Ako ste clan Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika imate pravo na uplatu mirovinskog i invalidskog te zdravstvenog osiguranja. Odite na www.hzsu.hr i saznajte vise o uvjetima clanstva u toj organizaciji.

Postoji mehanizam potpisivanja ugovora (ili nekog drugog dokumenta) elektronickim putem koji mora biti potpisan, ali je tada potpis u elektronickom obliku i taj dio u nasem zakonodavstvu regulira Zakon o elektronickom potpisu (NN 30/02). Prema cl. 5. toga Zakona, kada se radi o naprednom elektronickom potpisu, on vrijedi kao i vlastorucni potpis, ali samo ako je izradjen u skladu s odredbama toga Zakona. Cl. 6., st 1. istog Zakona kaze da se ne moze odbiti prihvacanje dokumenta samo zato sto je sacinjen ili izdan u elektronickom obliku s elektronickim potpisom ili naprednim elektronickim potpisom, s time da u st. 2. postoji i odredba u kojim slucajevima postoji iskljucene iz st. 1., a koje se medju ostalim odnosi i na pravne poslove ili isprave za koje je zakonom propisano da se sastavljaju u obliku javnobiljeznickog akta ili za koje je izricito potreban vlastorucni potpis.

Vidim da ovaj forum ima razlicite pravne domene, kazneno i gradjansko pravo, ali nema ustavnog prava, pa postavljam ovu temu. Jedno pitanje, koristi li Ustavni sud kakav model u ocjeni proporcionalnosti iz cl. 16., st. 2. Ustava RH? U Kanadi primjenjuju Oakes test koji iako se cini kompliciran zapravo je vrlo koristan jer sadrzi nekoliko razina na kojima se moze tumaciti jesu li primjerice ogranicenja nekog prava razmjera naravi potrebe za ogranicenjem.