Mrnjaukalica

Pratio sam raspravu Europskog parlamenta, koja se u ponedjeljak odvijala u Strasbourgu, o izvješću Europske komisije o homofobiji u Europi. Većina zastupnika je u raspravi tražila veću zaštitu od diskriminacije i veću angažiranost u borbi protiv homofobije. Jedna francuska zastupnica je na kraju svojeg govora ispričala priču jednog člana pokreta otpora koji je govorio o svojim iskustvima nakon II. svjetskog rata. On reče: "Kad su došli po mojeg prijatelja komunista, rekao sam da nisam komunist i odveli su ga. Kad su došli do mojeg susjeda ciganina, rekao sam da nisam cigan, i odveli su ga. Kad su došli po Židova rekao sam da nisam Židov, i odveli su ga. Kad su došli po mene, nije bilo nikog da me brani."

To što žive u stranim zemljama ne mora značiti da ne prijavljuju podstanare. Anonimno prijavljivanje je nedolično i mislim da se na to nikad niti ne reagira. Osim u iznimnim slučajevima, kad se sumnja da bi takva prijava mogla biti i točna. Nemojte se previše upetljavati u tuđe poslove, pogotovo ako Vas se to ne tiče. Takve stvari se obično ljudima obiju o glavu.

Vi ste njima slali e-mailove kojih više nemate (nakon godinu dana), a oni tvrde da e-mailove nisu primili. I dokaza nema, barem prividno. U svakom slučaju, server bi trebao zabilježiti primitak svake pošiljke. Zaključujem da se radilo o Iskonovom serveru ako ste slali s njihove mail adrese. Na njihovom serveru u logovima također treba biti zabilježeno da su taj mail primili. Dakle, slanje i primanje možete dokazati uvidom u logove servera u vremenu kada ste mailove njima slali. Međutim, za uvid u server će vam trebati sudski nalog. Odgovore koje ste dobili oni su sastavili kao da ste postavili tehničko pitanje da li istovremeno možete koristiti usluge dvaju različitih poslužitelja. Pa su vam slobodno odgovorili da se ne brinete jer uvijek možete sve to plaćati. Najvažnije je da pažljivo pročitate ugovor koji ste s njima potpisali. Ako amo jasno stoji da pismeno morate podnijeti zahtjev za promjenama, onda ste to trebali vlastoručno potpisati i poslati preporučeno poštom i to s povratnicom. Nisu oni pod pismeno podrazumijevali da to možete učiniti sredstvima elektroničke komunikacije, ako to nije bilo navedeno u samom ugovoru. Vaš potpis je ujedno i dokaz autentičnosti, a e-mail može posalti bilo tko i na bilo koju adresu. Što se tiče prebacivanja na skuplju tarifu, to nije rijetkost i nije samo Iskonova karakteristika. Obično se to u ugovorima navodi, u smislu da poslužitelj zadržava pravo da u svakom trenutku može promijeniti tarifni model - tako je to često s nekom super-pretplatom za mobitel. Što se tiče gubitka podataka... Jesu li vas obavijestili da će ukinuti te e-mail adrese ranije? Jeste li to mogli zaključiti na temelju ugovora ili kakve opomene koju su Vam dostavili. Možda su vam samo zamrznuli korisnički račun, ali ne i obrisali podatke - dakle isti možda još postoje. Ipak, mislim da je jednostavniji put to tražiti od autora ponovo, nego od Iskona. Najjednostavnije je da platite to što Vas traže i da s njima ubuduće više ne poslujete. Ipak, budite oprezni sa telekomunikacijama i internet poslužiteljima jer lako dovode ljude u zabludu o svojim uslugama, koje skupo poslije naplaćuju, s time da uvijek imaju dokaz da ste Vi na to pristali. Na kraju n sami ništa ne znate o pristanku....

Ovisi gdje se i koliko često ta snimka reprizira. Pretpostavljam da je to u emisijama informativnog karaktera, pa se možete onda obratiti Uredništvu informativnog programa. U svakom slučaju to možete posalti u Ured ravnatelja, pa će oni proslijediti tamo gdje treba. Budite ljubazni i zamolite ih da to više ne prikazuju jer ste zbog toga doživjeli neugodnosti. Nemojte ih napadati kao da su nešto skrivili, jer tek onda neće napraviti ništa u vašu korist.

Možete zamoliti HRT da tu snimku više ne prikazuju. S obzirom da se radilo o javnom skupu, praktički je nemguće da HRT predvidi tko će sve doći i koga treba, a koga ne treba tražiti pristanak. Kako ste Vi znali da će to snimati HRT, mogli ste se jednostavno odmaknuti od kamere ili nekoga od prisutnih s HRT-a tražiti da Vam kaže gdje namjeravaju snimati. Pojavili ste se na javnom skupu gdje ste znali da je snimanje moguće, samo vjeroatno tada niste bili svjesni posljedica za koje sada tvrdite da su nastupile.

U obrazloženju otkaza ugovora o radu poslodavac je morao navesti razlog zašto vas je otpustio. To, međutim, neće morati učiniti ako ste ranije ugovorili otkazni rok. E sad, možda će znati odgovoriti tko poznaje ugovorno pravo bolje od mene, može li se usmeno dogovoriti otkazni rok - po meni ne bi smjelo, ali možda je ponekad dovoljno. Ako bi ta mogućnost ostala otvorena, onda bi ako ste se dogovorili da ćete dobiti otkaz nakon što se vratite s bolovanja, u izostanku obrazloženja bilo teško dokazati da Vas je poslodavac otpustio zbog bolovanja. Osim što je neovlašteno pribavljen snimak nezakonit i ne može se koristiti u sudskom postupku, neovlašteno snimanje druge osobe može se i kazneno progoniti, stoga to više nemojte činiti.

Neće zvučati dobro pred sudom ako budete negirali da ste uopće pili, a potpisali ste zapisnik kojim to potvrđujete. Vodite se dobrom narodnom izrekom: "Tko prizna, pola mu se prašta."

Radi se o pravičnom i učinkovitom sudskom postupku.. Tu se primjenjuju čl. 13. u vezi sa čl. 6. Europske konvencije o ljudskim pravima. Preporučam da pogledate u tom smislu slučaj Philis v. Greece od 27. kolovoza 1991. Nije vezan uz ono što Vi pitate, ali možete vidjeti kako sud u Strasbourgu razmatra pitanje razumnog roka. Pretražite bazu odluka Europskog suda za ljudska prava na web stranici www.echr.coe.int, do koje ćete doći ako odete na link "Case law" i kliknete na link baze s oznakom "HUDOC". Ne mogu razlučiti je li Njemačka ratificirala Protokol 12 ili ne, s obzirom da ne razumijem Njemački. Čini mi se da je ona uz Konvenciju ratificirala samo Protokol 1, 4, 6 i 7. Ako razumijete Njemački, možete isto preko početne stranice suda, samo pomoću linka "Basic texts" naći popis zemalja koje su ratificirale Konvenciju i tamo imate link za Njemačku. U svakom slučaju Vam preporučam da za ovo nađete odvjetnika koji ima iskustva ili barem teoretskog znanja o procesima pred Europskim sudom za ljudska prava jednako kao i da razumije sadržaj Konvencije i prava koja se mogu primijeniti na Vaš slučaj. Najbolje bi bilo kada bi taj odvjetnik poznavao i Njemačko zakonodavstvo. Inače, teško da će Vam tužba, s obzirom na opseg pravne infomiranosti koju trebate imati, proći već kod provjere proceduralne ispravnosti.

Da dodam da je isti poremećaj bio dijagnosticiran i djevojci koja je iz vatrenog oružja pucala majci u glavu, koja je na mjestu umrla, a onda njezino tijelo bacila u septičku jamu iza kuće.

Pitanja su tko je postavio tu "peć" - je li firma sama ili netko od radnika? Sam mehanizam paljenja te "peći" nije očito bio dovoljno jasan ni samim radnicima, čim je Va prijatelj pustio plin prije no što ste Vi prišli s vatrom. Očito je da ste prije morali znati da je ta "peć" ako ju je i postavila firma improvizirana i da može doći do nesreće, a istu ste umatoč toj spoznaji koristili. Svijest o tome može biti značajna kod određivanja Vašeg doprinosa nesreći.

Imam jedan kazneni proces gdje je sud zatražio spis od ODO-a, a taj spis još od istog nije dostavljen (četiri mjeseca). Naime, radi se o prostornoj udaljenosti. Potrebno je da se spis dostavi s jednog kata na drugi u istoj zgradi, koja čak ima i dizalo.

Može biti i prekršaj ako ne izdaje račune kupcima. U trgovinama često to rade.

S obzirom da je sud predvidio i formulare na hrvatskom jeziku možete podnijeti tužbu i na materinjem jeziku. Službe suda prevesti će tužbu za daljnje potrebe na onoliko jezika koliko to bude zahtjevao postupak. Tužbu možete podnijeti sami ili možete za to opunomoćiti odvjetnika. Imate pravo i dužnost prisustvovati na raspravama. Sve daljnje informacije potražite na stranici www.echr.coe.int i to kliknite na link Applicants. Ako ne razumijete dobro engleski jezik, potražite linkove gdje su uputstva na hrvatskom jeziku.

Vrhovni sud Kalifornije se u slučaju Miller v. Department of corrections pozabavio zanimljivim pitanjem: Kad poslodavac favorizira zaposlenicu s kojom ima seksualnu vezu, da li to diskriminira druge zaposlenice? Po našem zakonodavstvu možda bi se dalo lakše odgovoriti na ovo pitanje no po američkom, međutim, mislim da bismo i mi s time imali problema u interpretaciji. Naime, njihovo slovo zakona kaže da diskriminaciju predstavlja samo nejednako postupanje u odnosu na spol, ali ne i favoriziranje drugih zaposlenica zbog seksualne veze s njima. No, sud je pošao s polazišta da u konkternom slučaju, s obzirom da se radi o radnom mjestu gdje pretežito rade žene, favoriziranje pojedinih zaposlenica predstavlja oblik rodno uvjetovanog nasilja. Sud u Kaliforniji ravnao se vodičem izdanom od strane Equal Employment Opportunity Commission u kojem se navodi da rašireni seksualni favorizam može stvoriti neprijateljsko okruženje kako za zaposlenike tako i za zaposlenice. Međutim, isti ne prepoznaje da su izolirani slučajevi, koliko god bili neprimjereni, sačinjavaju takav oblik zlostavljanja. Mora se raditi o tendenciji poslodavca da favorizira samo one žene koje mu se sviđaju u seksualnom smislu i koje na seksualni odnos s njime pristaju. Konačno, u ovom slučaju, izlazeći iz osnovnog okvira diskriminacije koja zapravo mora biti upućena ad personem, vidim da ako su zaposlenici upoznati sa ponašanjem svojeg poslodavca, ako on ima seksualne odnose s drugom zaposlenicom na radnom mjestu i da ako ih to vrijeđa, ruši njihovo dostojanstvo, postoji povreda iz čl. 3. st. 4. ZR.

Čeka Vas prekršajni postupak. Sukladno Zakonu o oružju, čl. 75. st. 1. t. 1. možete biti novčano kažnjeni u iznosu od 600,00 do 4.000,00 kn ili kaznom zatvora do 30 dana (ako nemate novca, to možete preračunati u zatvorsku kaznu). Prema istom Zakonu, primjenit će se zaštitna mjera oduzimanja oružja.

sam ja odgovorio, ali sam se zaboravio registrirati.

Baš pročitah jutros u Večernjaku kako mogu dobit naknadu za duševne boli ako me tko uvrijedi ili okleveće i kako je to nešto sasvim novo. Dosad neviđeno.

Nije dovoljno jasno oko ovoga da je ovrhu teško provesti. Kakvo su rješenje donijeli i kakva je bila uputa o žalbi? Ako je ovrhu teško provesti jer ovršenik nema trenutno sredstava iz kojih bi mogao platiti dug onda to ne znači da se ovrha više nikada ne može provesti. Bitno je znati da postupak nije okončan, ili možda jest. Da biste mogli uputiti tužbu ECHR tada morate iskoristiti sve redovne pravne lijekove pred nadležnim sudovima u zemlji koju tužite. Priznat će se izuzetak samo ako zbog opravdanih okolnosti nije bilo moguće iskoristiti postojeće pravne lijekove. Dakle, ako je Njemačka donijela kakvo riješenje, a Vi se niste na njega žalili iako je bio naznačen rok s uputom o pravnom lijeku, smatrat će se da niste iskoristili raspoložive pravne lijekove i to će biti razlog za odbačaj pritužbe zbog nedopuštenosti. Ako je postupak u tijeku, morate znati kakve pravne lijekove za ubrzanje tog postupka možete iskoristiti u Njemačkoj, zatim ih morate iskoristiti i tek kada se pokaže da nisu bili učinkoviti, možete podnositi tužbu ECHR. Tako je, primjerice, u RH što se tiče razumnog roka nadležan Ustavni sud, pa će svakome tko podnese ECHR tužbu, a da to prije nije podnio Ustavnom sudu, ista biti odbačena kao nedopuštena.

Najbolje da provedu psihijatrijsko vještačenje i pozovu PB Vrapče. Ja inače imam problem zbog bolesti mokraćnog mjehura i ako zadržim mokrenje jednom, drugi put više ne mogu jer padnem na pod od bolova. I da dobijem prijavu za slučaj da to obavim na javnom mjestu, priložio bih medicinsku dokumentaciju na sudu, tražeći da mi se to uzme u obzir. Inače, mnogi egzibicionisti se brane da su mokrili kad su uhvaćeni "in flagranti".

Nije mi jasno kako mislite tužiti Njemačku tako što je priznala hrvatske presude, a nije ih provela? Za tužbu ECHR bitno je da Vam je povrijeđeno neko pravo koje je priznato Konvencijom ili Protokolom 12. S time da se Protokol 12 primjenjuje kao dopuna Konvenciji samo ako je ratificiran u zemlji koju tužite.

I dalje postoji immisso in anus, ali ce spolna radnja izdjenacena s odnosajem postojati samo ako se radi o uvlacenju muskog spolnog organa. A sto se tice urologa, jasno je da s obzirom na posao koji obavlja tu nema nikakve namjere cinjenja bludnih radnji. Osim iznimno....

Radi se o gresci. Istina da bi policija trebala rutinski znati ispisivati prekrsajni nalog, ali i greska se moze ispraviti. Pogotovo ako je pored vremena od 10:30 pisalo "navecer". Mozda je i istina da mnostvo svjedoka moze potvrditi da od 8 do 14 sati niste vozili automobil, dakle niste niti u naevdeno vrijeme. Ali, to ne iskljucuje da, zato sto su policajci pogrijesili, niste oko 22:30 odnosno 22:45 sati bili zateceni na mjestu kriticnog dogadjaja i da niste pocinili prekrsaj. I konacno, policajci ne rade 24 sata dnevno. Lako se moze utvrditi u kojem su vremenu toga dana policajci radili. Mnogo lakse nego dokazivanje izvodjenjem iskaza svjedoka.

Nedavno sam tvrdio, a sada vidim i s pravom, da su clanovi obitelji najeksponiranije zrtve. No, sto se tice intelektualnh poteskoca i eventualne dusevne bolesti, mislim da je to ipak odraz necijeg subjektivnog dojma, a ne stvarnog problema. Jer da je tako, da se i radi o osobi koja je na razini djeteta, kako bi ona mogla zaradjivati tako dobro da moze samostalno zivjeti i kako bi uopce samostalno mogla zivjeti? Imala bi skrbnika, nuzno i osobu koja ju je duzna uzdrzavati, a te duznosti nije se moguce odreci. Dakle, uzimam da se radi o zdravoj osobi (barem u okviru navedenog mentalnog statusa) koja zivi u odredjenoj obiteljskoj zajednici. Ako je nasilna i uznemirava clanove obitelji, moguce je prilikom toga pozvati policiju i pokrenuti prekrsajni postupak zbog nasilnickog ponasanja u obitelji, a moguce je izreci zastitnu mjeru udaljenja iz stana/kuce. Medjutim, to nasilje mora biti obuhvaceno zakonskim okvirima, a ne ocijenjeno nekim subjektivnim dojmom o toj osobi.

Imam jedno tricky pitanje. Moze li se raditi o protupravnom oduzimanju slobode iz cl. 124. st. 1. KZ ako lijecnik nije obavijestio nadlezni Zupanijski sud u roku od 12 sati o tome da je osobu s dusevnim smetnjama prisilno zadrzao s preporukom da se odredi prisilni smjestaj, a osoba je ostala smjestena dulje od 12 sati u bolnici, pa potom pustena? Naime radi se o slucaju da je osoba pristala na bolnicku opservaciju, ali je u tijeku opservacije povukla pristanak i zatrazila da ju lijecnik otpusti, sto je ovaj odbio uz obrazlozenje da u bolnici mora ostati. Osoba je pristanak povukla u 16 sati, a na intervenciju odvjetnika pustena je sljedeci dan u 11:30 sati. Takodjer, za vrijeme dobrovoljnog boravka osobi su prepisani lijekovi za spavanje, ona h je odbila uzimati, na sto ju je lijecnik prisilio tako da je lijek uzimala pred medicinskim tehnicarom. Nekako mi se tu preklapaju elementi kaznenog djela samovoljnog lijecenja sa protupravnim oduzimanjem slobode. Konzumira li samovoljno lijecenje protupravno oduzimanje slobode, ako se radilo o bolnickom smjestaju bez pristanka osobe, bez zakonskih osnova da se t ucini?

Podnijeti kaznenu prijavu nadležnom Državnom odvjetništvu, pa će oni zatražiti od suda da se pokrene istraga ukoliko bude postojala osnovana sumnja da je Vaša majka umrla zbog liječničkog nemara, odnosno propusta u liječenju.