Mrnjaukalica

Mislim da se moze kupiti najlonski zastitnik za automobil, cime se moze sprijeciti da macke cine stetu.

Prema ZKP, ako DO odustane od progona duzno je ostecenike uputiti da sami mogu nastaviti progon.

Provokacija za uvredu moze biti uvreda, a pocinitelj tada uzvraca uvredu, sto zakonodavac predvidja u cl. 199. st. 3. KZ. Tada sud moze oba pocinitelja osloboditi, ali ih moze i oboje kazniti. To sto ste bili isprovocirani pustanjem glasne glazbe u njezinu stanu, nije vam dalo za pravo da ostecenicu uvrijedite. Trebalo bi vidjeti u sudskoj praksi priznaju li se druge provokacije osim uvrede, kao razlog uzvracanja uvrede (retorzja). Njena provokacija, pa i da Vas je vrijedjala gore nego Vi nju (ne mjeri se ekvivalent uvreda), a da ste joj Vi zvratili, to Vas ne oslobadja krivnje. Sud Vas u svakom slucaju moze oglasiti krivim, ali osloboditi kazne. No, s obzirom da ona Vas nije uvrijedila, da je prekrsajno prijavljena zbog pustanja glazbe (provokacije), dakle kompenzirana je steta koju je nanijela javnom redu, a Vi ste se posluzili pogrdnim rijecima spram nje, tesko da ce Vas sud osloboditi te kazne. Njezina snimka da ste ju vrijedjali ne moze sluziti u kaznenom postupku, jer nije pribavljena na nacin propisan zakonom. No, to je u Vasem slucaju nevazno jer ste priznali da ste na nju vikali. U nacelu, Vi to ne poricete jer opravdavate njenim ponasanjem.

Inace mislim da drzava mora biti sekularna, ali istovremeno da treba postivati individualne vjerske slobode. Nije mi jasan argument Suda da ta djevojka, kao pojedinac, promovira samo jednu religiju ako nosi maramu na fakultetu, jer, doista, netko moze nositi neki drugi odjevni predmet kao odraz neke druge religije ili kulture. Osim toga, djevojka izrazava svoje religijske stavove, a time se ne mroaju izrazavati religijski stavovi sveucilista, odnosno drzave. OK bi bila odluka Suda da presudi da je drzava povrijedila cije individualno pravo da je promicala samo jednu religiju i da prisili drzavu da daje svjetovni nauk o religijama (da se postigne ravnopravnost). Ali nije u redu da sud dopusta ogranicenje prava na slobodu pojedinca u cilju postizanja ravnopravnosti kroz neutralnu poziciju. Cini mi se to kao bjezanje od rjesavanja problema. Nije uzrok neravnopravnosti u vidljivosti nego u predrasudama. A ocito je teze rjesiti predrasude nego neutralizirati razlicitosti. Molim Tikia ako moze dati naziv i broj presude, jer bih ju volio cijelu procitati. Hvala!

Ustavni sud odlucuje u predmetu zalitelja jesu li nizi sudovi pogresnim postupanjem ili nepostupanjem uskratili zalitelju neka Ustavom zajamcena prava. Ukoliko donese odluku u korist zalitelja, Ustavni sud ce upozoriti na gresku koja se dogodila, objasniti zasto smatra da se radilo o gresci i vratiti predmet na ponavljanje postupka u dijelu u kojem se greska dogodila.

Pogledajte Odluku ostavnog suda o usvajanju Ustavne tuzbe br. U-III/4117/2003. Podnositeljici je usvojen zahtjev jer je poslala podnesak u subotu, a toga dana nije radio sud. Dovoljno je bilo sto je to poslala postom i na dan isteka roka, bez obzira kada je to zaprimljeno na sudu.

Bas ne vidim da ste zakon postivali. Jeste li mobitel doista koristili tako da su vam ruke bile slobodne ili ste u jednoj ruci drzali mobitel i tako razgovarali? Odgovor na to pitanje daje odgovor jeste li ili ne ostivali zakon.

Profesionalnu tajnu je duzan cuvati i svatko tko je do nje dosao. Ako je sef saznao nesto od lijecnika, ali to nije zloupotrebljavao, dakle to iznosio drugim osobama, tada je za odavanje profesionalne tajne odgovoran samo lijecnik. U slucaju da je tajnu saznao (na bilo koji nacin), a istu iznosio drugim osobama, tada ce postojati i za njega kaznena odgovornost.

Prvo se zbog razumnog roka obratite Ustavnom sudu RH. Odite na stranicu www.usud.hr i tamo preuzmite formulare potrebne za podnosenje tuzbe.

Ono sto je lijecnik saznao u obavljanju svojeg posla od pacijenta smatra se profesionalnom tajnom i bez pristanka pacijenta ne smije se davati na uvid drugim osobama. Lijecnik koji bi, ne samo dijagnozu, vec i druge podatke oko zdravstvenog stanja pacijenata davao poslodavcu, pocinio bi kazneno djelo odavanja profesionalne tajne iz cl. 132. KZ.

Puno hvala!

Moram se malo vratiti na ovu temu i traziti pojasnjenje. Nasao sam u komentaru cl. 194. KZ koji je dala Ana Garacic u knjizi "Kazneno pravo u sudskoj praksi" da su kod navodjenja osobe na zadovoljenje vlastite ili tudje pohote to obuhvaca samo djecu, a iskljucuje maloljetnike. Dakle, ako je maloljetnik zadovoljavao svoju pohotu, a potaknut je punoljetnikom koji je to cinio, hoce li cinjenica da je maloljetnik iskljucen iz toga dijela odredbe, tj. da je pristanak bio relevantan za to iskljucenje, predstavljati za pocinitelja iskljucenje protupravnosti zbog zadovoljenja vlastite pohote pred tom maloljetnom osobom? Trazim neke primjere iz nase sudske prakse, ali nalazim samo one vezane uz zadovoljenje pohote pred djetetom, a u stjecaju sa cl. 192. KZ.

Zovite policiju i prijavite susjeda zbog remecenja javnog reda i mira. Nemojte ulaziti u to sto Vas susjed radi. Ako policija primjeti da postoji sto kaznjivo, tada ce se pokrenuti protiv njega i odgovarajuci postupak. Susjed Vam nije duzan otvoriti vrata, niti odgovarati na Vase prituzbe. Snosit ce prekrsajnu odgovornost ako se utvrdi da je uznemiravao javni red i mir i to je to sto se tice Vaseg susjeda. Dakle, u svakom slucaju zovite policiju.

Nisu ovi koje spominjete osobe koje drze cijelo pravosudje. I tek se radi o postupku pred prvostupanjskim sudom. Nije bitno, u svakom pojedinom slucaju, sto se misli da ce netko donijeti ili nece odluku. Bitno je provesti postupak, utvrditi cinjenicno stanje, i donijeti zakonitu odluku. Ako se vrtite samo oko ovih osoba, koje mozda jesu grijesile u potpunosti u svojem radu, mozda nisu, i ocekujete da ce to dovesti do nekog pravicnog rjesenja, necete postici nista. Sudski postupci u Hrvatskoj jesu dugacki, ali to ne znaci uvijek da su pravicna rjesenja nedostizna. Imate redovne pravne ljekove koje mozete u iskoristiti. To je barem pokusaj. I nije Vasa procjena o tome hoce li se donijeti ili ne pravicna odluka, relevantan faktor da se neki proces uopce ne zapocne. Ako koristite u svakom slucaju sve sto Vam pravo daje na raspolaganju, mozda nadjete nekoliko ljudi za koje cete moci reci da su na ponos nasem pravosudju. A ima ih....

E-mailovi se salju preko nekog servera. To moze biti preko T-com, Vodatel, Iskon, Carnet i dr. (vazno je da su registrirani u RH). Osoba koja ima registriran korisnicki racun na nekom od servera, dobiva u trenutku prikljucivanja na internet poseban identifikacijski broj ili IP. Taj broj se zabiljezi, kao i vrijeme pristupa te radnje koje su poduzete preko toga servera (slanje mailova) i ostane zabiljezen u logovima servera. Svaki posluzitelj (CarNet, Voodatel, T-com...) zna preko kojeg korisnickog racuna je pristupila osoba s tim IP-om, jer se oni mogu otvoriti nakon sto korisnik potpise ugovor s posluziteljem - dakle, identitet mora biti poznat. Osoba koja koristi taj korisnicki racun za pristup internetu, ne mora slati mailove, vec recimo, poslati nesto inkriminirajuceg sadrzaja (uvreda, prijetnja i sl.) putem e-mail forme na nekoj web stranici ili na nekoj web stranici koga klevetati na forumu i sl. Naravno, svi posluzitelji i te stranice moraju biti registrirani u RH. Da bi se to koristilo u sudskom postupku kao dokaz, treba traziti od suda nalog da se ucini uvid u server posluzitelja i da se, sukladno otkrivenom IP-u predoci sudu identitet korisnika. Tako se dokaze da je osoba uputila neki e-mail drugoj osobi. Naravno, biti ce potrebno uskladiti podatke. Dakle, ako je ostecena osoba zaprimila prijetnju od druge, vremena se moraju poklapati u oba slucaja - osumnjiceni je morao slati poruku u isto vrijeme kada je tu poruku osteceni zaprimio. Odjel za organizirani kriminalitet PUZ ima sjajne informaticare koji sve ove probleme mogu vrlo uspjesno rijesiti. E sad, neki problemi nisu lako rjesivi: 1. ako je pocinitelj imao otvoren korisnicki racun na nekom stranom posluzitelju; svi e-mail korisici Yahoo-a, Hotmaila; Googlea i dr., gdje ne moraju perdociti dokaz o identitetu ili potpisivati ugovor prilikom otvaranja racuna, problematicno je otkriti - sudski nalog bi trebalo upucivati drugoj zemlji. 2. ako pocinitelj koristi javno racunalo 3. ako pocinitelj koristi tudji korisnicki racun; pristupne kodove je dobio na povjerenje ili ih je ukrao.

Da. Na temelju ovoga sto ste naveli, doista nema objektivnog razloga da bi se osumnjicenom iskljucila protupravnost zato sto je mislio da se radi o anketi. Prvo, iz sadrzaja formulara razvidno je da se ne radi o anketi, a drugo, on je to osobno odnio u baknu, dakle morao je znati da se ne radi o nikakvom anketiranju. Zasto poslodavac nije sam poduzeo progon protiv pocinitelja? Nije nikakva sramota nastaviti progon, ako to odbije DO. Osim toga, on je na taj nacin prevario i banku. I ona je isto bila ostecena u tome.

Ovdje mi nije u potpunosti jasno tko je dostavio takav "dokument" banci. Zabluda o protupravnosti mogla je postojati da je sadrzaj obrasca koji je osumnjiceni popunjavao bio takav da se mogao zabuniti da se radi o anketi, ali jasno je da se anketa koristi za istrazivacke svrhe, pa stvarno, i da je bio u zabludi oko sadrzaja obrasca (misleci da je anketa) nikako nije mogao biti u zabludi kada je taj obrazac koristio za neku, sebi povoljnu svrhu. Drugo ako je obrazac dao trecoj osobi, misleci da ona to koristi za svrhu anketiranja, pa je to iskoristila ta osoba.

Komentirat cu sve ovdje, da ne pisem tri zasebna posta. 1. da sve pravne osobe i sva tijela drzavne uprave duzna su prijaviti nadleznom DO kaznena djela za koja su saznali, a progone se po sluzbenoj duznosti stoji u cl. 180. st. 1. ZKP (NN, br. 62/03-procisceni tekst). Cl. 171. ZKP odnosi se na vodjenje kaznene evidencije. 2. ODO u Ivanic Gradu je vjerojatno smatralo da postoje pretpostavke iz cl. 47. KZ pa da je osumnicenik bio u zabludi o bicu kaznenog djela. No, osumnjicenik ne bi mozda prosao nekaznjeno da je prituzitelj postupio sukladno cl. 55. st. 2. ZKP i sam pred sudom pokrenuo progon protiv pocinitelja. Drugo je ako ODO nije izdao u rjesenju uputu o pravnom lijeku sto je duzno p cl. 55. st. 1. ZKP, pa se rjesenje moze smatrati nistavnim. Tada bi valjalo podnijeti prituzbu Pravosudnoj upravi pri MP i traziti da ODO izda validno rjesenje. 3. Kazneni postupak je moguce pokrenuti i protiv nepoznatog pocinitelja. Tada sud moze naloziti poduzimanje radnji kojima bi se mogao utvrditi identitet pocinitelja. Iz kokretnog slucaja nije mi jasno tko je prijavitelj ako se ne zna kakvo je kazneno djelo pocinjeno? U slucaju kada se sire (sredstvima javnog priopcavanja i dr.) neke informacije o tome je neko kazneno djelo pocinjeno, a pogotovo kada je pocinitelj nepoznat, DO moze pokrenuti sukladno cl. 183. st. 2. ZKP izvide kaznenih djela kako bi utvrdio cinjenicno stanje. Ali, tu se mora raditi o kaznenim djelima koje se progone po sluzbenoj duznosti.

Policija kaznenu prijavu podnosi nadleznom Drzavnom odvjetnistvu. Ako je to ucinila protiv Vas, o tome mozete saznati na Drzavnom odvjetnistvu. Dakle, obratite se Opcinskom drzavnom odvjetnistvu prema mjestu stanovanja, a ako ste kazneno djelo pocinili zvan mjesta stanovanja, onda nadleznom Drzavnom odvjetnistvu za tu opcinu.

Za kazneno djelo laznog prijavljivanja progon se pokrece po sluzbenoj duznosti. Nadlezno DO ce pokrenuti progon ukoliko zauzme stajaliste da ima dovoljno osnova. S obzirom da je to k.d protiv pravosudja sasvim je moguce da bi sud zauzeo stajaliste i da je nadlezno DO jedino ovlasteno za poduzimanje progona.

Mozete u Strasbourgu osporavati da Vam je povrijedjeno neko od prava iz Konvencije o ljudskim pravima, a to onda kada ste iscrpili sve pravne lijekove u RH. Dakle, ako je odluka Ustavnog suda RH bila za Vas slucaj negativna, a Vi i dalje smatrate da Vam je pravo neazlozno uskraceno, mozete se obratiti u Strasbourg. Pogledajte na stranici http://www.echr.coe.int za proceduralna pojasnjenja i formulare. Sud u Srasbourgu nece razmatrati je li Vam sudac kao pojedinac nanio neku stetu, jer odgovornost za to nije individualizirana. Sud moze samo odrediti je li postojala povreda Konvencije od strane drzave, dakle RH. Kad podnosite tuzbu u Strasbourg tada ne tuzite suca Ustavnog ili nekog drugog suda, vec drzavu.

Moze vas tuziti za kazneno djelo prijetnje (po osnovi cl. 129. st. 1. KZ) u stjecaju s kaznenim djelom klevete u kvalificiranom obliku iz cl. 200. st. 2. KZ, ako je informacija koju ste o njemu pronijeli lazna i ako je postala dostupna vecem broju gradjana. On ima Vas e-mail u kojem ste mu prijetili da cete mu nanijeti zlo i to ga je ustrasilo, dakle dovrsili ste kazneno djelo, a slal ste to sa svoje e-mail adrese, niste naveli da ste uspjeli prikriti IP (istovremeno ne znate kojim se metodama sluzi policija u otkrivanju IP-a i je li Vasa metoda dostatna), dakle ostaje mogucnost da cete biti otkriveni. Kada bi tko, nepoznat, ucinio ono za sto ste mu Vi prijetili, bilo bi zanimljivo vidjeti kome bi sud poklonio vjeru ako ne bi bilo drugih dokaza. Tesko da biste to bili Vi. Umjesto da se sluzite nelegitimnim metodama da biste dosli do svojeg novca, prihvatite da ste ovdje prevareni, pogledajte mozete li redovnim pravnim putem doci do toga novca i ubuduce nemojte dogovarati poslove bez ugovora. Osim toga, kako ste bez ugovora mislili rijesiti porezne obveze? Cinjenje kaznenih djela nije legitimno i zbog toga cete, kad tad, biti kaznjeni. Netko tko se ogrijesi o zakon jednom i prodje nekaznjeno, tesko se odupire tome da to ponovi. Stoga, umjesto da trazite odgovore kako ne odgovarati, pokusajte traziti odgovor kako biti odgovoran za svoje postupke.

racun za pruzene usluge internet servisa

Trebao bih odgovor na jedno pitanje iz ZOO. Kada nastupa zastara naplate racuna, ako on nije ispostavljen, a proslo je vise od godine dana? Nikako se ne snalazim u ZOO....

Procitajte uputstva koje daje Europski sud za ljudska prava. Odite na stranicu http://www.echr.coe.int Kad se stranica otvori kliknite na link "Applicants" i tamo nadite sve sto Vas zanima.