Jump to content

Chan

Korisnik
  • Broj objava

    92
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

Sve što je Chan objavio

  1. Ako je ugovorom o radu predviđen negativna stimulacija (destimulacija), negdje mora biti propisano i zašto se ista u pjedinom mjesecu primjenjuje. Barem u jednoj rečenici- nezadovoljavajući rezultati rada i sl. U svakom slučaju, Poslodavac mora obrazložiti zašto je radniku isplatio manji iznos plaće kroz negativnu stimulaciju- ona može biti i sankcija zbog povreda obveza iz radnog odnosa. Pogledajte da li je u Pravilniku o radu nešto detaljnije propisano? I podnesite zahtjev za zaštitu prava i ako Vam odgovor tj. obrazloženje Poslodavca o razlozima umanjenja plaće u pojedinom mjesecu nije zadovoljavajuće, tužbu radi isplate razlike plaće.
  2. Nažalost, može bez Vaše suglasnosti...upravo zato jer je procijenio da mu je to povoljnije nego isplaćivanje 0,75 KN po kilometru. Za vas je dobro da ne morate prilagati kartu jer ona uopće ne bi mogli putovati osobnim automobilom na posao.
  3. Ne. Mora isplatiti iznos plaće prema ugovoru o radu. Možete podnijeti tužbu radi isplate razlike plaća.
  4. Ako radnik daje otkaz, onda bi se Poslodavac trebao odreći otkaznog roka ako ocijeni da mu radnik nije neophodan za nesmetano odvijanje poslovnog procesa. Naveli ste da Poslodavcu niste potrebni. Ako je tako- ne bi trebalo biti problema da se isti odrekne otkaznog roka pa da Vam radni odnos prestane s datumom zaprimanja otkaza od strane Poslodavca.
  5. Isplata na ovaj način je u redu. Iznosu u ugovoru bi trebalo pribrojiti dodatke na plaću i to: naknadu za prekovremeni rad (ako je određen u skladu sa zakonom u tri mjeseca koja se uzimaju u obzir),noćni rad, rad na blagdane, postpotak povećanja za godine staža-ako je propisan internim aktima poslodavca i stimulativni dio plaće (ako je stimulativni dio određen fiksno po mjesecima). Poslodavcu ne bi smio biti problem utvrditi mjesečni fond sati , koliko bi trajao prekovremeni rad , da li bi radili na blagdane i da li inače radite i po noći. I ako imate mjesečnu stimulaciju- pretopstaviti da bi stimulativni dio plaće dobili i u ta tri mjeseca. Nažalost mi ne pada na pamet propis na koji bi se mogli pozvati ,osim Zakona o radu...
  6. Otkaznog roka se možete odreći u cijelosti ili djelomično potpisivanjem Izjave o odricanju od otkaznog roka u trajanju XX mjeseci i tjedana. Odricanje nema nikakav učinak na obvezu Poslodavca da Vam isplati otpremninu kao ni na iznos otpremnine koju Vam je dužan isplatiti. Mijenja se jedino datum prestanka radnog odnosa. Vezano za prava na burzi- odricanje od otkaznog roka ni na njihovo ostvarenje nema učinak. Iz mojeg iskustva, nije mi poznato da bi radnik koji je dobio poslovno uvjetovani otkaz i odrekao se otkaznog roka imao problema s ostvarenjem prava na burzi zbog te činjenice. Međutim, kako Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ne spominje odricanje od otkaznog roka (opreza radi), bilo bi dobro da Vam na to pitanje odgovori netko tko je zaposlen na Zavodu za zapošljavanje.
  7. Otkazni rok počinje teći danom primitka Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora o radu tj. 30.12.2013. 31.12.2013-14.02.2014 -teče otkazni rok; zadnji dan je 14.02.2014.
  8. Imate pravo iskoristiti godišnji odmor za 2013 godinu u cijelosti najkasnije do 30.lipnja 2014 godine. Poslodavac Vas je dužan vratiti na radno mjesto čije ste poslove obavljali prije korištenja roditeljskog dopusta,a da bi Vas mogao uputiti na rad u drugu ispostavu ,morao bi Vam ponuditi sklapanje novog ugovora o radu u kojem bi kao mjesto rada bila navedena ta druga ispostava. Ako na Vašem radnom mjestu zaposlena osoba s ugovorom o radu na određeno vrijeme kao zamjena (dakle, zbog privremene odsutnosti radnika), njoj bi trebao prestati radni odnos danom Vašeg povratka s roditeljskog dopusta.
  9. Obračun otpremnine bi išao prema 1/3 tri zadnje isplaćene bruto plaće (bez bolovanja i sl.) prije otkazivanja ugovora o radu, a što bi bilo 7., 6. i 4. mjesec 2012.. --------------- Moje mišljenje je: Zadnje tri bruto plaće prije prestanka radnog odnosa - ako radni odnos prestaje 11.01.; onda bi to bilo prosinac, studeni i listopad- treba utvrditi kolika bi bila bruto plaća u pojedinom mjesecu da je radnica radila ta tri mjeseca (a ne bila na bolovanju)...i na to primjeniti formulu za izračun otpremnine. ... također bih zamolila za stručno mišljenje s praktičnim primjerom da svi utvrdimo gradivo
  10. Za vrijeme trudnoće Vam ne mogu dati otkaz ugovora o radu. To je tako zakonom propisano. Budući da ste zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, mogu Vam ga ne produžiti,kako ste i sami rekli.
  11. Osnovica za izračun otpremnine je primljena bruto plaća ili ona koju bi radnik primio da je radio. Zakonom o radu je propisano namjanji iznos od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu radnog staža. Ostavrio znači ovo što sam boldala. Nemali broj Poslodavca, uključujući i mojeg internim aktima propisuje isplaćene u tri mjeseca prije prestanka... i zato dolazi do konfuzije. Osobno nisam nikad izračunavala otpremninu,ali sam sigurna da se kod izračuna ne uzimaju u obzir naknade plaće, troškovi prijevoza, bolovanje i sl....
  12. Da. Ako radni odnos prestane istekom ugovora o radu na određeno vrijeme, radnik ne ostavruje pravo na otpremninu. Na otpremninu imate pravo jedino ako donese Odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga.
  13. Imate pravo na naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora tj. za preostalih 25 dana jer ih niste uspjeli iskoristiti zbog prestanka radnog odnosa.
  14. Ako ste ostvarili dvije godine neprekidnog radnog staža kod tog poslodavca imate pravo na otpremninu. Međutim, budući da ste zaposleni temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, moguće je da Vam poslodavac neće otkazati ugovor o radu nego čekati da istekne razdoblje na koje je ugovor sklopljen i na taj način izbjeći obvezu isplate otpremnine.
  15. Pravo na plaćeni dopust koristi se u vrijeme nastupa okolnosti zbog kojih radnik koristi pravo na plaćeni dopust. Ako se preseljenje i vjenčanje događaju istovremeno, onda unutar 7 dana. Obično je u internim aktima polodavca propisano koliko se može dobiti za jedno od toga. Npr. sklapanje braka 5 dana, preseljenje u mjestu stanovanja 2 dana ili 3 dana ako se radnik seli van mjesta stanovanja...tako da maksimalni broj dana bude 7 ili broj dana koji je kao maksimalan propisan internim aktima poslodavca,ako je veći od zakonom predviđenih 7.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija