Roxette

https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/utjecaj-ponude-jedne-od-stranaka-ugovora-o-radu-za-sporazumni-prestanak-ugovora-o-radu-na-prava-i-obveze-iz-radnog-odnosa-29626

Jasno mi je zašto imate takvo mišljenje. 

Pokušala sam na brzinu naći neko pravno mišljenje koje bi riješilo našu dilemu, nisam naišla na ništa. Pa ako netko naiđe na nešto, neka stavi link.

Pa, poslodavac bi trebao radniku prije svega omogućiti iskorištavanje godišnjeg odmora.

Iznimno, ako je to objektivno otežano zbog kratkog otkaznog roka, potreba posla i sl., onda će biti dužan isplatiti neiskorištene dane.

Po meni, ako znamo da sukladno čl. 85. Zakona o radu raspored godišnjih odmora utvrđuje poslodavac, onda je vaš poslodavac u pravu.

Prepostavljam da vam u rješenju o raskidu ugovora ne stoji nešto kao "radniku će biti omogućen izbor između korištenja ili isplate neiskorištenih dana GO".

Ako ne, onda poslodavac ima pravo odlučiti da u otkaznom roku trošite preostale dane GO.

1. znači ostalo vam je 7 dana neiskorištenog godišnjeg iz 2023. 

Ako vam za cijelu godinu pripada 30 dana, kako se došlo do izračuna od 7 ili 8 dana za 5 mjeseci iz 2024.?

30 dana godišnjeg po godini: 12 mjeseci= 2.5 dana po mjesecu.

Ako ćete biti u radnom odnosu cijeli svibanj, odnosno više od pola svibnja, to je 5 mjeseci x 2.5= 12.5 dana, odnosno 13 jer se zaokružuje u korist radnika.

13 dana od ove i 7 od prošle godine iznosi 20 dana.

2 nije mi jasno što mislite pod od ovime " da li poslodavac smije samoinicijativno iskoristiti moje neiskorištene dane godišnjeg", no vi svakako kod prestanka radnog odnosa imate pravo na isplatu ili korištenje razmjernog dijela godišnjeg odmora koji vam pripada.

No odluka o tome hoćete li ga koristiti ili ćete dolaziti na posao, pa će vam se godišnji isplatiti pripada poslodavcu.

prije 2 sati , weezz0 je napisao:

sporazumni otkaz je prvenstveno sporazum. sporazuma "nema" ako ga obje strane ne potpisu. dakle, tako se nije dogodio, nije stupio na snagu. ako radnik zeli sporazum, a poslodavac ne, a radnik zeli otkaz, onda radnik mora dati drugaciji tip otkaza, dakle on sam ga mora dati. moze radnik poslodavcu slati kojekakve druge zathjeve, to ne znaci da se oni smatraju otkazom. sto ako poslodavac dobije primjer sporazuma, ali zeli promjene pa predlozi svoj sporazum? zar to vise nije moguce samo zato jer je radnik vec takav sporazum predao? ne razumijem kojom logikom se vi vodite. gdje pise to da se zahtjev za sporazumnim otkazom nepotpisan od jedne strane smatra drugim tipom otkaza ako poslodavac ne reagira?

Istina, sporazum o prekidu radnog odnosa je prije svega sporazum koji takav postaje kada ga potpišu obje strane.

Radnik je poslao svoj prijedlog sporazuma. Ako poslodavac želi promjene, onda ih predloži, nađu se na pola puta i nekako dogovore, stave to na papir, obostrano potpišu i to je sporazum o prekidu radnog odnosa.

Radnik podnese prijedlog za sporazumni, neka zadnji dan rada bude 30.6 i do kraja bi koristio 10 preostalih dana GO.

Poslodavac mu npr usmeno kaže "ajde ostani molim te do 15.7 da dovršimo narudžbu za xy i da mi uvedeš novog radnika u posao, nemoj koristiti 10 dana, nego 5, a 5 ti platim, zadrži mobitel". Ovaj kaže ok, napišu sporazum, uvrste sve što su dogovorili, oboje ga potpišu i to je to.

Ali poslodavac je tu reagirao, odgovorio je na prijedlog sporazuma.

U jednoj stvari bi se složila s vama, a to je da šutnja ponuđenika (poslodavca) ovdje ne znači prihvat ponude (sporazuma), ali svejedno radnikov e mail proizvodi učinak, a to je prestanak ugovora sukladno ugovoru, pravilniku ili Zakonu o radu ako u prethodnima nema ništa o otkazu ugovora.

Odakle vama to da se nije dogodio?

Ne možemo dokumente koji nam stignu službeno izignorirati i praviti se da se ništa nije dogodilo. Poslodavčevo nereagiranje proizvodi određene učinke, ali učinci nisu to da se otkaz nije dogodio.

prije 15 sati , weezz0 je napisao:

ok, to je vase tumacanje s kojim se ja ne slazem. po mojem tumacenju je slijedece: sporazumni otkaz obje strane moraju potpisati da bi stupio na snagu, ne moze nepotpisani sporazumni otkaz odjednom postati drugi tip otkaza tipa redovni otkaz (sto mi se cini da vi insinuirate). poslodavcevim nepotpisivanjem nema presutnih prihvacanja, jednostavno kao da se nista nije dogodilo. ne znam odakle vam to da se mora pismeno ocitovati na zahtjev za sporazumni otkaz, jer sporazumni otkaz je zapravo zahtjev jedne strane tako dugo dok ga ne potpisu obje strane, tek onda postaje otkaz odnosno sporazum(ni otkaz).

Ali poslodavčevo nepotpisivanje ne znači da radnik nije dao otkaz. To što on nije potpisao nešto, ne znači da se nešto nije dogodilo.

Sporazumni otkaz je zahtjev jedne strane, to je točno. Međutim, on proizvodi određene učinke. Rezultirati će ili sporazumnim otkazom ako poslodavac pristane, pa će se dogovoriti o datumu prestanka, korištenju ili isplati godišnjeg, primopredaji posla itd.

Ili neće pristati, pa će radni odnos prestati kao kod redovitog otkaza od strane radnika.

Ne da prekidate liječenje, nego da se liječite na godišnjem odmoru?

Pretpostavljam da vam je sada otvoreno bolovanje? Umjesto bolovanja uzmite godišnji odmor, ionako ga morate potrošiti do 30.6., a vjerovatno vam je financijski povoljnije biti na GO nego na bolovanju.

Naknada za neiskorišteni GO se isplaćuje samo u slučaju prestanka radnog odnosa.

Nisam sigurna spada li pitanje pod radno ili obvezno pravo, no situacija je da firma X ima ugovor s firmom Y, po kojem je firma Y dužna isporučiti proizvod do 1.10.2024.

U međuvremenu je od 12 ljudi koji su bili zaposleni u firmi y, 6 dalo otkaz u kratkom razmaku jer su im druge firme ponudile bitno veće plaće, a nove stručnjake iz traženog područja nisu uspjeli pronaći. Iz tog razloga firma Y neće biti u mogućnosti isporučiti proizvod do ugovorenog datuma.

U ugovoru je navedeno da plaćaju penale ako prekorače datum isporuke, osim ako je neisporuka prouzročena "višom silom". Može li se činjenica da im je pola ljudi koji su radili na projektu dalo otkaz u kratkom vremenu protumačiti kao "viša sila"?

Ok i sama sam žena i svjesna da je većina tih žena vjerojatno otišla doma ranije spremat ručak i oprat kupaonu, ali to nije tema.

Uzmimo za primjer firmu koja zapošljava 20 ljudi, 10 inženjera građevina i 10 inženjerki građevine. Plaća određena pravilnikom, povećava se ovisno o poziciji, terenima, prekovremenima, olakšicama itd.

Ako samo žene na 8.3.  rade skraćeno, radi li se o diskriminaciji ili ne?

Je li onda firma dužna omogućiti i muškarcima da rade kraće 19.11.?

Molim samo odgovor na pitanje, bez prepucavanja na razini spola?

Prvi put čujem da novi poslodavac traži potvrde o plaći.

Jeste li ih pitali zašto vas to traže? Moja pretpostavka je da se netko zabunio i da im treba e- radna knjižica, odnosno potvrda o stažu evidentiranom u HZMO-u.

Godišnjeg za cijelu godinu imate 25 dana.

25 dana sveukupnog GO: 12 mjeseci=2,08 dana po mjesecu.

Odradili ste cijeli 11 i 12. mjesec, dakle 2.08 x 2=4 dana razmjernog godišnjeg za 2023. godinu kojeg trebate iskoristiti do 30.6.2024.

Ako raskidate radni odnos 7.4., imate pravo na 6 dana razmjenog GO za 2024., jer ste odradili puna 3 mjeseca.

Predali ste zahtjev za što?

Obzirom da spominjete pretkompletiranje, pretpostavljam da se radi o mirovini.

Radna knjižica u originalu ili ovjerenoj preslici im treba za usklađivanje i provjeru podataka. Ako je sve u redu, onda vam se vjerojatno neće povratno javljati. Ako im treba dopuna podataka, onda ćete vi i poslodavac kog kojeg ste radili u vrijeme za koje provjeravaju podatke dobiti dopis.

Vi na znanje, a tadašnji poslodavac vjerojatno molbu da za xx godinu dostavi mPP1 obrazac koji se sada može dostaviti i elektronski. 

Ne znam u kojem točno roku stigne takav dopis, ali po mojem iskustvu između 7 dana i mjesec dana.

Onda im poslodavac dostavi podatke, HZMO ima sve usklađeno i time je završen postupak pretkompletiranja.

Kada definitivno idete u mirovinu, podnosi se zahtjev za priznavanje prava na mirovinu i on se podnosi unutar mjesec dana do dana odlaska mirovinu. I uz taj zahtjev ide original ili preslika radne knjižice, uz ostalu dokumentaciju koja je navedena na zadnjoj stranici zahtjeva.

Da, otidite sa svojom osobnom iskaznicom pa će vam je oni izdati.

Što vam je umanjeno?

Je li vam možda umanjena plaća za iznos prijevoza za dane kada niste dolazili na posao?

Fotografija je osobni podatak.

"Sukladno članku 4. točka 14. Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) fotografija lica je biometrijski podatak, odnosno osobni podatak dobiven posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim obilježjima. Obrada takvih podataka je zabranjena (članak 9. GDPR) osim u slučajevima propisanim člankom 9. stavak 2. GDPR. Jedan od takvih slučajeva je i davanje izričite privole za obradu takvih osobnih podataka za jednu ili više određenih svrha."

https://www.gdpr-2018.hr/33/smijemo-li-objavljivati-imena-i-fotografije-novih-zaposlenika-uniqueidRCViWTptZHLBh21DK7DbuC9Lz8M2k6Gk/

Ne znam jeste li davali kakvu privolu, odnosno je li nešto o privoli pisalu u samom oglasu na koji ste se prijavljivali. Ali, ako je, po meni ste dali privolu samo osobi koja se smatra voditeljem obrade podataka (odnosno firmi kojoj ste se javljali na natječaj za posao), a ne i trećim osobama.

Znači ovako:

početak rada 13.2.2023

kraj rada cca 17.11.2023 

sveukupno rada kod tog poslodavca 9 mjeseci

Sveukupno trajanje godišnjeg odmora za 2023. godinu je 24 dana.

Kod prestanka radnog odnosa radnik ima pravo na razmjerni dio GO koji se računa tako da se broj dana godišnjeg podijeli s brojem mjeseci. 24:12=2 dana mjesecno.

2 dana mjesečno x 9 mjeseci provedenih kod poslodavca= sveukupno 18 dana

10 si potrošila, ostaje 8 koje poslodavac odučuje hoće li ti ih isplatiti ili omogućiti korištenje.

Hvala Drote!

Pozdrav svima i molim pomoć.

Uručen mi je obvezni prekršajni nalog kojim mi se izriče novčana kazna i zabrana upravljanja vozilom kategorije B u razdoblju od 6 mjeseci.

Kao teret mi se stavlja da sam xx . kolovoza izazvala prometnu nesreću te učinila štetu na vozilu xx, te se udaljila s mjesta bez da sam ostavila svoje podatke.

Policajac me nazvao dan nakon navodnog događaja, te pitao može li doći na uviđaj, rekla sam da sam doma, ali da ne znam o čemu se radi. Policija se nije pojavila.

Sada u preksajnom nalogu vidim datum i mjesto gdje se nesreća navodno dogodila. Nisam tu bila ni tog datuma, niti tjedan dana kasnije, niti tjedan prije, na autu nemam nikakvih novih oštećenja. Piše i da sam nesreću izazvala u 00:00, a u to vrijeme sam bila s djecom doma i spavala.

Za cijelu priću nije bitno, ali da sam takvo nešto napravila, sigurno ne bih pobjegla s mjesta nesreće.

Što mi je za napraviti sada? Odakle im moja registracija kada tu uopće nisam bila?

Proguglala sam adresu, vidim da je riječ o parkingu kampa s plaćenim parkingom. Video nadzor nemaju, možda jedino mogu provjeriti po parkirnim kartama (da ju nikad nisam kupila).

Molim pomoć oko slučaja svoje majke, prenosim njen upit:

"Na temelju rješenja o nasljeđivanju oznake: …………………... u ostavinskom predmetu
iza smrti majke ……………………………. ……………………………… ..nasljednicima je
imovina dodijeljena na jednake dijelove.
Kako se u dugogodišnjim pokušajima dvojica zainteresiranih nasljednika nisu uspjela
dogovoriti o podjeli, u najboljoj vjeri potpisala sam i uručila ovjerenu izjavu o ustupanju
mog dijela vrijednih nekretnina braći na jednake dijelove.
Preostala imovina (ledine) pripada nasljednicima na jednake dijelove (rješenje o
nasljeljeđivanju iza smrti roditelja).
Niti nakon toga nije bilo pomaka ni dogovora, a u životu jednog od braće je došlo do
velikih promjena.
Nakon smrti supruge potpisao je Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa skrbnicom, kojim
je svu vrijednu imovinu (kuću, zemljište) prepisao skrbnici. Dio vrijednog zemljišta je
ovjerenim ugovorom prepisao bratu s kojim se godinama nije mogao dogovoriti.
Nedugo nakon toga je preminuo.
Predmet ostavinske rasprave je bio samo sporazum sa skrbnicom o dosmrtnom
uzdržavanju (nitko od nasljednika nije izrazio protivljenje).
Pošto je komunikacija otežana, zaključujem da je iza pokojnika ostao dio nekretnina
(¼) koje su mu pripadale po rješenju o nasljeđivanju iza smrti roditelja.
Obzirom da se potpisivanjem sporazuma između pokojnika i brata i pokojnika i
skrbnice, do kojeg je došlo zahvaljujući mom ustupanju svog dijela vrijedne imovine, a
mog udjela u stvaranju iste nitko se nije sjetio, imam potrebu navesti slijedeće
činjenice;
1. Za izgradnju kuće za pok. brata (ustupila pok. bratu, pripala skrbnici)
- Financirala sam kupnju zemljišta za gradnju – u cijelosti
- Financirala sam unutarnje uređenje do useljenja – u cijelosti (kupatilo, parkete
pločice i ost.)
2. Kompletno vrijedno zemljište (dio obrađivano i neobrađeno, pripadajuće tim
parcelama, ustupila sam braći na jednake dijelove.
Po mojim saznanjima iza pok. brata preostalo je još po ¼ na nekretninama koje imaju
minornu vrijednost u odnosu na gore navedene koje su dodijeljene sporazumima
(bratu, skrbnici).
S obzirom na izneseno, nakon što su se zainteresirani namirili, smatram da je pošteno
da se taj preostali dio ¼ od pok. brata dodijeli meni, iako nema ni približnu materijalnu
vrijednost od onog što sam ja uložila i ustupila.
Pitanje: koji je postupak za ostvarivanje tog prava?"

Pretpostavljam da je prvi korak pričekati da stigne rješenje o ostavinskoj raspravi (održanoj nedavno kod javnog bilježnika). Što nakon toga?

Hvala unaprijed,

Povjerljiva osoba za prijavu nepravilnosti bi trebala imati i svog zamjenika (čl. 17 Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti). Provjerite prvo tko je to.

Ne znam kakav vam je sustav internog informiranja, ali na web-u, Intranetu, oglasnoj ploči bi trebala biti informacija.

Hvala!

Pretpostavljam prije donošenja konačne odluke, slanja na zdravstveni pregled te sklapanja ugovora?

Hvala što nas obavještavate, baš me zanima ishod.

Držim vam fige da sve prođe u vašu korist!

Moje pitanje se odnosi na dokazivanje statusa pripadnika nacionalne manjine.

https://mpu.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-pravosudnu-i-upravnu-inspekciju/prednost-pri-zaposljavanju/22265

"Odredbom članka 22. stavka 2. navedenoga Zakona ( Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 155/02, 47/10 i 80/10, 93/11)) pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne uprave ili pravosudno tijelo i stečenim pravima.
U popunjavanju mjesta u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima prednost pod istim uvjetima imaju predstavnici nacionalnih manjina. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 22. navedenog Zakona, uz prijavu na natječaj, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, nije dužan dokazivati svoj status pripadnika nacionalne manjine."

Ako dobro razumijem, dovoljno je da kandidat samo u molbi navede da je pripadnik nacionalne manjine i ostvario je prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima.

Može li onda svatko u molbi napisati da je pripadnik nacionalne manjine? Dokazivati status ne mora, a firma ga mora pozvati na testiranje.