Roxette

Da, sklapanje ugovora o djelu znači da je netko vanjski suradnik.

Ne znam o kakvim se poslovima sve radi, no i da vanjski suradnik ne spada u tu definiciju, svejedno se ne može sklopiti ugovor o djelu da bi se izbjeglo sklapanje ugovora o radu.

Mogu vam i ja potvrditi da HZZO uvijek "kasni" nekoliko dana za HZMO-om.

Prijave i odjave normalno funkcioniraju bez obzira na koronu.

Hvala puno na odgovoru!

Mora vam platiti plaću koja je navedena u ugovoru o radu, ne može je samovoljno smanjivati.

Može vam dati izvanredni otkaz i nepojavljivanje na poslu je razlog za to.

Oko preostalog godišnjeg odmora se morate dogovoriti. Opcija je ili da ga iskoristite do kraja, ili da radite do kraja otkaznog roka, a on vam neiskorišteni godišnji odmor plati. 

Očito je nespreman na dogovor, pa dolazite na posao još ova 3 dana i zahtjevajte da vam isplati godišnji. Pravo na to imate po Zakonu o radu. Ne pristajte na to da vam plati manje, da vam plati "koliko on hoće" ili da vam ne plati.

Ako ne plati, pošaljite mu preporučeno s povratnicom kratak dopis da zahtjevate isplatu neiskorištenih dana godišnjeg odmora koje vam nije bilo omogućeno koristiti i ako vam ih ne isplati, obratite se inspektoratu rada.

Ozljeda je nastala pri padu.

Likvidacija bi bio izraz kojim se osiguravajuća kuća služi u smislu isplate štete osiguranog slučaja.

Kolegica je imala tešku ozljedu (lom vrha bedrene kosti-glava femura). Ozljeda se dogodila u siječnju 2019., dok je imala ugovorenu policu osiguranja.

U lipnju 2019.  su joj isplatili određeni iznos, uz rješenje (koje je stiglo e mailom) na kojem je navedeno da joj se priznaje invaliditet od 3%, te da ima pravo pritužbe u roku 15 dana od zaprimanja odluke. Pravo pritužbe nije iskoristila jer  je u toj ranoj fazi mislila da se radi o akontaciji do konačnog oporavka i konačne dijagnoze.

U tom trenutku liječenje nije bilo završeno, kao ni konačna dijagnostika. Obzirom na vrstu ozljede testni period, prema mišljenju liječnika,  je 2 godine za isključenje totalne endoproteze kuka ( u tom slučaju bi invaliditet bio 30%). Po trenutnim nalazima, upućena je na dodatne medicinske zahvate s neizvjesnim ishodom. 

Bila je na bolovanju 6 mjeseci, nakon čega radi s ograničenjem-isključenje terenskog rada (prema uvjerenju medicine rada).

Imate li neki savjet ili iskustvo, što joj je sljedeće za napraviti? 

Pozdrav svima,

imamo ugovor o radu i aneks ugovora kojim se definiraju neke obveze radnika u kojem je definirano da traje 3 godine (od početka rada do isteka 3 godine).

U slučaju da se sklopi novi ugovor o radu, prestaje li vrijediti i aneks, odnosno slijedi li aneks nužno glavni ugovor?

Situacija koja je navedena u naslovu, koliko je meni poznato, se nije smatrala osobito bitnim razlogom za skraćenje otkaznog roka.

Međutim, na Ius infou, naizlazim na ovakvo mišljenje, pa bi molila kolege da oni kažu što misle:

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=32578

Imajte samo na umu da ako radnica prekine radni odnos recimo polovinom 2018. godine ( što znači i da je u slučaju prekida stekla pravo na korištenje samo polovine punog godišnjeg odmora za tu godinu), poslodavac nema pravo tražiti nikakav povrat ili nešto slično od nje.

Kao sudionik natječaja imate pravo uvida u natječajnu dokumentaciju izabrane kandidatkinje (dužni su zaštititi jedino njene osobne podatke:mail adresu, kućnu adresu, broj mobitela, OIB, MIO, sliku i sl), ali dokaze o ispunjavanju uvjeta su dužni predočiti na uvid na zahtjev.

Zatražite uvid pismeno, ako vam ga odbiju, imate još jedan argument za žalbu.

Inspekcija rada je sigurno nadležna kod nepravilnosti pri zapošljavanju kada su javne ustanove u pitanju.

Poslodavac je svakako dužan omogućiti radniku korištenje GO.

Kako poslodavac donosi plan GO i izdaje rješenje o korištenju, mislim da bi ovaj prekid s njegove strane trebao biti i pismeno obrazložen. Koliko vidim, prekid je iz opravdanog razloga nastavka normalnog poslovanja, a ne nekakvih njegovih hireva.

U svakom slučaju vam je dužan omogućiti naknadno korištenje GO kada se ova situacija riješi.

S druge strane, kako se poslodavac ima pravo pozvati na neodgodive izvanredne potrebe posla, mislim da i radnik ima pravo pozvati se na nekakvu svoju privatnu situaciju zbog koje ne može odgoditi godišnji odmor. Npr. obavijestili ste ga na vrijeme, na vrijeme zatražili GO, on vam je pismeno odobrio korištenje, vi ste dogovorili putovanje i kupili avionsku kartu, idete na neki zahvat, imate sprovod u inozemstvu i sl...

Obratiti se inspektoratu rada...

Napomena, u takvoj potvrdi koju izdaje poslodavac mogu pisati samo činjenice "radnica xy, u pravnoj osobi xz je bila zaposlena na radnom mjestu Medicinska sestra od tad do tad".

Eventualno se može dodati "po potrebi je obavljala administrative ne poslove" ili tako nešto.

Bitno je da ne smije pisati ništa što bi radnika dovelo u nepovoljan položaj pri sljedećem zaposlenju.

Dakle samo čiste činjenice gdje, kad i na kojem radnom mjestu je radila.

" Dozivio je nezgodu nakon odlaska s posao od tog drugog "- drugi

S HZZO-a:

http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/ozljeda-na-radu/

" U skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ozljedom na radu  smatra se:

-ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

-bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

-ozljeda nastala na način iz točke 1. koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

...."

1. Prema članku 130. Zakona o radu, poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s mirovinskoh i zdravstvenog osiguranja...

2. Moje iskustvo je da HZZO ažurira podatke, ali možda nekad kasni koji dan.

3. Nakon prestanka radnog odnosa, morate se javiti u HZZO u roku od 30 dana. Ponesite osobnu, zdravstvenu i primjerak kopiju odjave s HZZO-a koju vam je uručio bivši poslodavac.

Na 5. pitanje neka odgovori netko upućeniji.

Mislim da bi taj dokument trebao biti dio personalnog dosjea radnika. Radnik je jedan primjerak trebao dobiti, pretpostavljam da ga je izgubio?

Stečajni upravitelj bi možda mogao imati informaciju gdje su završili, među ostalima, i ti dokumenti.

Pada mi na pamet još jedino eventualno HZMO. Kada se radnik odjavljuje, možda je kadrovska služba kao prilog uz odjavu poslala i dokument kojim dokazuje da je radni odnos prestao sporazumno. Ali ako i je, ne znam koliko su oni to dužni čuvati.

Možda pokušati svratiti do područnog ureda prema mjestu prebivališta radnika?

Sretno!

Otvaram temu u podforumu Radno pravo, jer se dijelom odnosi i na prava iz radnog odnosa, ali neka moderatori odluče gdje pripada.

Dakle, kolega je nedavno dobio kući dobio poziv da se javu u vojarnu XY zbog provedbe obuke ključnog osoblja i kritičnih VSSp (?) u trajanju od 4 dana.

Obzirom da je prezauzet poslom i na takvoj poziciji da bi firmi njegov četvorodnevni izostanak predstavljao problem, zanima nas:

1. je li uopće sudjelovanje u takvoj obuci dobrovoljno ili obvezno?

2. ukoliko nije u mogućnost,i iz raznoraznih razloga, prisustvovati obuci, mora li poslati nekakav dopis, pojašnjenje ili se jednostavno ne odazvati?

3. hipotetski, ako bi se odazvao, na čiji teret su ta 4 dana, tj. tko plaća njegov izostanak od 4 dana i kako se to kod poslodavca vodi? Kao plaćeni dopust ili?

Hvala!

Po meni bi tu situaciju bilo najelegantnije pokriti plaćenim dopustom po članku 86. ZOR-a, koji kaže da "tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji".

Plaćeni dopust koji bi se radniku dao za gašenje požara bi se mogao podvesti pod osobne potrebe.

Radniku se tako ne oduzimaju dani godišnjeg odmora, plaćeno mu ja kao da je na radu, a imate neku evidenciju na rješenju o plaćenom dopustu da radnik nije ta 2 dana na radnom mjestu.

Ako je poslodavac baš u strahu nek se dogovori s radnikom da radnik napiše nekakakv zahtjev u slobodnoj formi tipa " ja, xy, molim poslodavca xz da mi u razoblju 24. i 25. kolovoza 2017. omogući korištenje plaćenog dopusta u svrhu gašenja požara" i potpiše ga.

Poslodavac napiše rješenje kojim se to omogućuje i to bi po meni bilo dovoljno.

Ja u svojoj firmi, među ostalim, pišem radnicima i rješenja za GO.

Čuvam ih onoliko dugo koliko je propisano.

Držim sva rješenja svih radnika na jednom mjestu, s tim da su odvojena po godinama i to je to.

Ne znam zašto vam novi poslodavac traži potvrdu od starog poslodavca o korištenju GO.

Stari godišnji kod bivšeg poslodavca, iskorišten ili neiskorišten se novog poslodavca ionako ne tiče.

Bivši poslodavac vam je te dane dužan isplatiti i to je to.

Koliko dana ste sve skupa godišnjeg imali kod starog poslodavca i jeste li radili 5 ili 6 dana tjedno?

Osim toga, prvo bi se utvrđivalo kako je poslodavac došao do iznosa od 380 000 kuna, a zatim bi se trebalo detaljno utvrditi je li firma u koju gospođa prelazi stvarno predstavlja direktnu konkurenciju, a zatim koliko je u nju uloženo specifičnih znanja koja ona može prenijeti konkurenciji.

Po meni, ovo ne može proći.

Lol, kolika kazna za radno mjesto prodavačice u maloprodaji...

Bez uvrede ikakve i podcjenjivanja vašeg radnog mjesta, samo je nelogično.

"Ugovorna zabrana utakmice vrijedi isključivo ukoliko bi poslodavac preuzeo obvezu da vam za vrijeme trajanja iste isplaćuje naknadu, a koja pak ne može biti manja od polovice plaće koju ste ostvarila u zadnja 3 mjeseca rada."

A naknadu nije dužan isplaćivati ako je radnik u to vrijeme imao plaću veću od prosječne u RH.

1. Je li vam plaća bila veća od prosječne u RH?

2. Ako je bila manje, je li vam poslodavac ponudio isplatu polovine plaće u razdoblju dok zabrana traje?

3. Smatram da se možete pozvati i na članak 102. Zakona o radu, st. 5. po kojem takav ugovor ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita opravdanih interesa poslodavca ili se njime nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika.

Koliko ja znam, pronalazak novog posla se ne smatra osobito bitnim razlogom.

Preporučila bi vam da se dogovorite otvoreno s poslodavcem.

Prvo nije legalno, ali jeste li baš sigurni da točno tako piše? Da ne smijete raditi baš nigdje iduća 3 mjeseca od prestanka radnog odnosa?

U tom slučaju se zabrana odnosi samo na tvrtke koje su izravna konkurencija postojećem poslodavcu i ako ste imali manju plaću od prosječne u RH, onda vam je dužan u razdoblju zabrane isplaćivati pola plaće (plaće koju ste primali zadnja 3 mjeseca prije prestanka).

Za drugo, mislim da može. U privatnika svakako, ali i u javnoj službi mislim da nema prepreke osim ako nije ograničeno nekim pravilnikom.

Molim kolege forumaše za pomoć, jer se ja u ovome ne snalazim.

Protiv moje majke je krajem godine podignuta tužba radi utvrđenja prava vlasništva i ispravke uknjižbe kojom tužitelj tvrdi da je isključivi i stvarni vlasnik na dijelu parcele kojeg smo mi stekli na pošten način kupnjom prije 25 godina.

Kao dokaz imamo vlasnički list nakon provedene kupnje i vlasnički list iz prošle godine i kopiju katastarskog plana.

Tužitelj tvrdi da moja majka jest upisana u zemljišne knjige kao vlasnik, no da je on stekao pravo vlasništva kupoprodajom od drugih stvarnih i isključivih vlasnika. Kao dokaz prilaže kupoprodajni ugovor, saslušanje svjedoka, te želi postići uknjižbu prava vlasništva.

Moja majka se naravno protivi tužbenom zahtjevu, te predlaže sudu da odbije tužbu kao neosnovanu.

Jasno joj je da tužitelju nedostaje par kvadrata prostora radi okrupnjavanja parcele i spremna je na dogovor i prodaju ispod tržišne cijene.

Ono što je buni, a i mene, je da ju prije koji dan zove njegov odvjetnik i kaže da se mogu dogovoriti oko kupoprodaje i predlaže čak i iznos, no da moja majka mora prihvatiti tužbu.

Ispravite me ako griješim, no zar ne bi ispravan način bio da tužitelj odustane od tužbe, te da se jednostavno sastavi kupoprodajni ugovor, potpiše i vlasništvo riješi temeljem kupoprodajnog ugovora?

Hvala!

Tako sam i ja mislila.

Hvala najljepša....