Ruby_Danderfluff

, lolly3 je napisao:

Hvala na odgovoru.

Da li to znači da je prosvjetni inspektor, obzirom da je po prijavi dostavio izvješće na koje se ne mogu žaliti, uskratio moje pravo na žalbu, odnosno da je po prijavi donio rješenje ili odluku, u tom slučaju bih se mogao žaliti?

Mogu li zatražiti službeni zapisnik o provedenom nadzoru, odnosno dopuniti prijavu novim činjenicama kojim tražim poništenje natječaja?

 

Nije Vam uskraćeno pravo na žalbu, ono nije zakonom predviđeno. Postupak je okončan i više nije moguće činiti ništa po istome.

Nažalost, ako su Vam rokovi za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa istekli u odnosu na ranijeg poslodavca, više ne uživate pravo na sudsku zaštitu, da ne spominjem Vaš pristanak na navedeno (Vi ste mogli potpisati ugovor s novim poslodavcem, a protiv staroga voditi postupak, samo što je sada to pravo, po mom mišljenju, prestalo).

Premješteno u odgovarajući PF.

Imate kao i u gornjem primjeru, više nema prijenosa godišnjeg odmora kod novog poslodavca, već godišnji ili morate iskoristiti prije prestanka radnog odnosa, ili je poslodavac isti dužan isplatiti.

Jedino Vas mogu uputiti na ovaj link, zaista je detaljno opisana forma.

Punoljetno unuče je dužno uzdržavati baku ili djeda ako baka ili djed nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti imovine i ako su ga oni uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme (čl. 294. ObZ).

Međutim, baka i djed ostvaruju pravo na uzdržavanje od punoljetne djece prije uzdržavanja od unučadi (čl. 283. ObZ). 

Dakle, dok ste god Vi i brat živi, uzdržavanje se neće moći tražiti od unuka, ali Vi i brat zajedno morate skrbiti o mami.

Premješteno u PF Obvezno pravo.

Otkupna vrijednost je, po mom mišljenju, također dio leasinga, jer je ugovorena ugovorom o leasingu, ako se ne varam. Bivši suprug tjera mak na konac tako da ne bi morao izvršiti svoj dio obveze po osnovi ugovora o diobi bračne stečevine. Što se tiče tumačenja ugovora, Zakon o obveznim odnosima to regulira u čl. 319.-321.: ugovorne odredbe treba tumačiti onako kako glase, ne treba se držati doslovnog izričaja, već istražiti pravu volju ugovornih strana. Tko je predložio sadržaj ugovora? (jer se tada odredbe tumače u korist druge ugovorne strane)

Nažalost, sudska praksa kaže da je ovo vlastita imovina, a ne bračna stečevina:

„S tim u vezi ukazuje se da je i Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 174/04) koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja Ugovora o kupoprodaji stana s pridržanim pravom vlasništva, izričito propisao u čl. 38. st. 5. da je stan, odnosno kuća stečena na temelju ostvarenog prava na stambeno zbrinjavanje, u osobnom je vlasništvu nositelja prava, osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o propisanom izuzetku, pravilnim se ukazuje zaključak suda prvog stupnja da se radi o ostvarenom strogo osobnom pravu tuženika na stambeno zbrinjavanje, ne ulazeći pri tome u pravo tužiteljice da ostvaruje možebitno postojeći obveznopravni zahtjev prema tuženiku, za dio obroka kredita za kupnju stana otplaćenih tijekom trajanja bračne zajednice stranaka.” (ŽSZ Gž Ob-800/17 od 22. kolovoza 2017.)

„Kako predmetni stan ne potječe iz imovine stečene radom budući da je tuženiku stan dodijeljen najprije u najam, a potom i prodan za 0 kuna temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a tuženik je, koristeći svoje pravo, kao invalid od 80% invaliditeta, iskoristio popust od 100% prilikom kupnje stana sukladno odredbi čl. 6. st. 1. toč. 2. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, to se ne radi o imovini stečenoj radom bračnih drugova.“ (ŽSZ, Gž-20/13 od 5. ožujka 2013.)

No sve i da se radi o bračnoj stečevini, što nije slučaj, djeca ne bi došla u obzir kod podjele, jer bračna stečevina je pravo koje pripada bračnim drugovima.

Pretpostavljam da je u pitanju izvanbračna zajednica. Nažalost, zakoni ne reguliraju neposredno proceduru - tko će i kamo iseliti kad je bračna ili izvanbračna zajednica gotova? To se obično prepusti drugovima da se dogovore. Ako se ne mogu dogovoriti, onda treba podnijeti tužbu za iseljenje nadležnom sudu (ne morate podnositi tužbu kao kod razvoda, izvanbračna zajednica kako faktično nastaje, tako faktično i prestaje). 

Iz raskida te zajednice mogu proizaći dva pitanja - pitanje s kojim će roditeljem dijete živjeti, pitanje prava na susrete i viđanja s djetetom i obveze na plaćanje uzdržavanja prema ocu (u ovom konkretnom slučaju) koje se neki ne odlučuju "službeno" razriješiti već kažu da će moći postići dogovor, ali to se obično ne dogodi, pa Vam predlažem da odmah pođete u nadležni centar za socijalnu skrb radi obveznog savjetovanja prije donošenja odluke o dobrobiti djeteta, i da Vas djelatnici centra tamo upute što i kako dalje...

A drugo pitanje je pitanje bračne stečevine. U ovom slučaju je nema. Ako on nije sudjelovao u plaćanju kredita niti režija, što je njegovo, ili što je njegovo u polovici? Dio namještaja i bijele tehnike? Vidite prvi odlomak ovog odgovora: pokušajte se dogovoriti. Ako se radi samo o stambenom kreditu za stan koji je Vaša vlastita imovina, onda ste ga Vi sami i bili dužni plaćati, i smatram da ne biste imali osnovu za potraživanje polovice dosad uplaćenih rata kredita, to bi se odnosilo samo na kredite za stanove koji predstavljaju bračnu stečevinu, a Vaš je vlastita imovina.

prije 5 sati , Gringo je napisao:

Kad govorimo o skrbništvu nad djetetom, statistički pokazatelji u Hrvatskoj ne idu u prilog očevima. Prema zadnjim podacima cca 84 % djece povjereno je na zajednički život majkama, 5,9 % djece je pod zajedničkom skrbi, cca 9 % djece povjereno je očevima. No ovdje je bitno da li ste vi zaista spremni na jednu dugotrajnu, financijski i emocionalnu iscrpljujuću borbu, kako bi dijete bilo povjereno vama na zajednički život ili se izborili da budete jedan od ovih 5,9 % roditelja koji podjednako viđaju djecu? Ako ste na sve to spremni onda šanse postoje. Ako očekujete rješenje "preko noći" onda šansi nema.

Kakav vam je to argumenat da alimentaciju ne potražujete?! Alimentacija ionako ne pripada roditelju već djetetu, to je pravo djeteta! Odricati se alimentacije u ime djeteta nisam siguran koliko je ispravno?!

U potpunosti se slažem s ovim: s obzirom na dob djeteta, institucije će biti sklonije majci, ali nemojte odustajati od svog djeteta i borbi za njega.

Pravo na uzdržavanje je pravo djeteta i ne možete se na štetu djeteta odreći tog prava, također je u pravu komentator Gringo (naravno, neki odlučuju to pravo ne potraživati, ali s obzirom da prisilna naplata uzdržavanja ima prednost pred svime, uvijek ćete u korist djeteta moći naplatiti taj iznos, samo ako ne odustanete od prisilne naplate).

Premješteno u PF Kazneno pravo, s obzirom da smatram da je došlo do povrede povjerljive komunikacije, neovlaštenim presretanjem računalnih podataka (čl. 269. KZ/11) ili povredom tajnosti pisama i drugih pošiljaka (čl. 142. KZ/11), naravno, pod uvjetom da na Vašoj strani nije došlo do neke nesmotrenosti pa da ste ostavili slobodan pristup toj komunikaciji.

Neovisno o tome, ako je toj osobi jedini cilj bio povreda Vašeg časti i ugleda, tada možda ima osnove za podnošenje privatne tužbe radi kaznenog djela teškog sramoćenja.

Prigovor na kvalitetu usluge najbolje je podnijeti pisano preporučeno poštom s povratnicom, tako da se ne mogu izgovarati da nisu primili ili tvrditi da je sadržaj prigovora drugačiji nego što zaista jest. Možete podnijeti prijavu sudu časti Hrvatske gospodarske komore, prijedlog za mirenje pred centrima za mirenje. Neke druge opcije Vam se otvaraju nakon što dobijete odgovor na svoj prigovor.

Naravno, sve možete isticati u žalbi, samo je pitanje kako će onaj tko bude odlučivao o žalbi to cijeniti. Pitanje prijave boravišta i prebivališta je od važnosti zato što bi u slučaju da otac nije više član Vašeg kućanstva, s obzirom da privređuje i troši negdje drugdje, pa bi se Vaši ukupni prihodi kućanstva umanjivali za njegov doprinos. Međutim, ne može se predvidjeti što bi to za Vašeg oca značilo u poreznom ili nekom drugom smislu, pa je bolje činjenice prikazivati istinito, a ne različito ovisno o okolnostima.

Naravno da se može pozivati na europsku praksu, mada se radi o preobilnoj praksi koju je praktički nemoguće pratiti, s obzirom da smo mi dio europske pravne stečevine, a međunarodni ugovori koje smo potpisali, kao i europska pravna pravila, nas obvezuju, neka čak imaju veću pravnu snagu od naših zakona i podzakonskih akata.

Ne moraju biti nikakve posljedice, osim što će neprofitna organizacija morati opravdati potrošnju primljenih sredstava ako je korisnik proračuna ili EU fondova. Ako naknadite štetu tako da ona ne bude vidljiva u godišnjim financijskim izvješćima, možda ne bude nikakvih posljedica. Ne znamo tko bi postavljao pitanje: državne institucije koje su dale novac? Porezna uprava?

U takvom slučaju, neke od mogućih posljedica su kaznena prijava za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, subvencijska prijevara i sl. Ako je tako i ranije ste neosuđivani, potencijalno je moguće da se branite sa slobode i da budete osuđeni na uvjetnu osudu uz obvezu povrata sredstava, što ionako namjeravate. Nažalost, moguće je da za to odgovaraju i druge dvije osobe koje su odgovorne osobe neprofitne organizacije, a koje tu nisu ni krive ni dužne. 

Ali kažem, ako vratite novac prije isteka poslovne godine, ovo se nikada ne mora primijetiti. Sretno u tome!

Po mom mišljenju, to Vam je neka treća ovrha, jeste li dobili neku obavijest od FINE tko i za koji iznos Vam je sjeo na račun? To biste morali dobiti.

, 23A je napisao:

Imam jos nekoliko pitanja, i bila bih vam vrlo zahvalna ako bi neko bio ljubazan da mi na njih odgovori.

Nazvala sam ured javnog biljeznika i rekli su mi da se ostavinska rasprava nije odrzala, jer na nju nije niko dosao. Sta bude ako se niko ne pojavi ni na drugu ni trecu raspravu?

Pronasla sam odvjetnika koji bi me zastupao na ostavinskog raspravi. Njegova tarifa bi bila oko 150-200 dolara samo da se pojavi u moje ime na ostavinskoj raspravi i savjetuje me poslije nje sta da uradim i u moje ime proslijedi odgovor javnom biljezniku. Ako se prihvatim nasljedstva, onda bi ga dijelili odvjetnik i ja u omjeru 50:50. Ljudi s kojima sam kasnije pricala su mi rekli da se odvjetnik placa ili po rocistu/poslu, ili nista unaprijed pa procentualno kad se nasljedstvo dobije, ali nikada oboje. Moze li mi neko reci kako se takve usluge obicno naplacuju?

Hvala vam puno!

 

Ako bude uredna dostava, ročište se može održati u odsutnosti, po mom mišljenju, s obzirom da se prihvat nasljedstva predmnijeva.

Što se tiče odvjetnika, ljudi su u pravu, ili jedno ili drugo, ne oboje. Doduše, troškove plaćate odmah, a nagradu ovisno o uspjehu u sporu. Je li ovih 150-200 USD naknada troškova odvjetniku (za putovanje, za izbivanje iz pisarnice?)

I prije, po mom mišljenju, ništa ne morate čekati, vjerojatno se čeka samo da Vam istekne otkazni rok kod starog poslodavca. Vi ćete raditi na novom poslu i čekat ćete eventualnu odluku upravnog suda u upravnom sporu, ako takve bude.

Sve opcije su moguće, Vi slobodno raspolažete svojom nekretninom za života, neovisno o sinovima. Možete s jednim sinom sklopiti ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, ali zaista u trenutku kad Vam uzdržavanje bude bilo potrebno, da netko skrbi o Vama, plaća račune i režije, da brine za Vas i slično. Možete i odmah darovati nekretninu jednom sinu, s pravom doživotnog korištenja za sebe i supruga.

, jelelena je napisao:

Nisam vam dobro objasnila situaciju,druga strana niposto ne bi htjela da se mora pojaviti na sudu i ukoliko bude morala tamo nece biti za nagodbu. Nagodbu nude iskljucivo u ovakvom obliku. Ja bih se isto radije nagodila. Pretpostavljam da u tom slucaju,ma kako god mi srocili izjavu da je to naknada za nuzni dio porezna taj novac gleda kao dar i naplacuje 4% poreza?

Pretpostavljam da je tako.

, jelelena je napisao:

..smije li se otici na razgovor ( odnosno pitati nesto sto ti nije jasno ) sucu od kojega ti je doslo rjesenje da te upucuje u parnicu. Parnicni postupak jos nije pokrenut. Hvala

Možete, suci obično imaju uredovne dane kad primaju stranke, telefonski se možete raspitati o tome.

Mogli biste provjeriti je li hipotekarni dug još aktualan, postoji li još uvijek pravna osoba koja bi se namirivala i sl. Što se tiče ograničenja upravljanja, otuđenja i raspolaganja djetetovom imovinom, tu su Vam aktualne odredbe čl. 97., 99. i 101. Obiteljskog zakona. Bilo bi dobro da se prije odluke o davanju nasljedničke izjave u ime djeteta (pa čak i prije smrti ostavitelja) posavjetujete s djelatnicima CZSS jer je moguće i da vrijedi odredba čl. 98. Obiteljskog zakona - da vi kao roditelji uopće ne možete raspolagati imovinom djeteta koju je ono naslijedilo ako je ostavitelj oporukom tako odredio...

Može i tako, bilo bi zanimljivo vidjeti što bi sud rekao o tome.

Po meni, otkazni rok je rok, a u rok ulaze svi dani, i radni i neradni. Dakle, do 16.12. onda. Možda bi bilo dobro da ga poslodavac u tom periodu oslobodi obveze rada da opet ne prolongira otkazni rok bolovanjem.

Mislim da Vam je odgovor jasan: ako novca nema, nećete se moći naplatiti.

Upravni spor ne odgađa provedbu rješenja na koje se odnosi, tako da za to ne morate brinuti.