Ruby_Danderfluff

Onda bi po mom mišljenju trebalo produljiti otkazni rok za period bolovanja (mislim da se radi o nekih 14 dana?)

Tema je premještena u odgovarajući PF.

Ako ja dobro razumijem, B je posjednik, a A je njegov pomoćnik u posjedovanju - on izvršava naloge osobe B glede sitnih popravaka na cijeloj nekretnini itd. Što se tiče komentara i uvreda, to pripada u sferu kaznenog prava - ako osoba C smatra da su joj povrijeđeni čast i ugled, može privatnom tužbom zahtijevati da se počinitelj kazni po zakonu.

Što se tiče odgovora na Vaša pitanja, mogu reći sljedeće: naravno da se nitko nema pravo ponašati prema nekome tako da ga vrijeđa ili smeta u posjedu, i za to se može tražiti odgovarajuća zaštita, bilo pred kaznenim sudom za uvredu, bilo pred građanskim sudom za smetanje posjeda. Međutim, nisu mi poznati mehanizmi kojima biste onemogućili izvršavanje ugovora o doživotnom uzdržavanju i pristup skrbnika štićeniku.

Po mom mišljenju, smiju, jer se radi o isteku ugovora na određeno, ne mogu ga držati mimo roka na koji je ugovor sklopljen, ako ne sklope novi ugovor.

Izdavanje potvrde o zaposlenju i vraćanje isprava

Članak 130.

(1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.

(2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(3) Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.

Po mom mišljenju, trebali biste čekati onda do isteka tog roka i onda pisano tražiti poslodavca da Vam vrati sve Vaše isprave, odjavu i potvrdu.

Otkazni rok

Članak 121.

(1) Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

(2) Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

(3) Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(4) Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

(5) Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Je li radnik bio oslobođen obveze rada u otkaznom roku?

Odluka o prijemu je na snazi do odluke po žalbi, ali najviše ćete informacija saznati ako se informirate kod novog poslodavca.

Ako poslodavac odbija dati obračun neisplaćene plaće, obratite se inspekciji rada kako bi mu oni to naložili.

prije 19 sati , Matrix je napisao:

Gubite vrijeme oko nečega što uopće nije od utjecanja na meritornu odluku suda,več čitajte obrazloženje i utvrdite da li postoje žalbeni razlozi.

Slažem se s ovim, od osnivanja e-oglasne, javne objave presuda su izgubile smisao, i više im stranke obično je pristupaju uglavnom.

Kad dobijete rješenje, možete se žaliti na njega ili pokrenuti upravni spor, možete komisiju i predstojnika ureda prijaviti državnom odvjetništvu radi osnovane sumnje u zlouporabu položaja i ovlasti, ako želite svjedočiti pred sudom o telefonskom razgovoru koji ste imali, i to su Vam otprilike opcije. 

Izvješće ili zapisnik nisu meritorne odluke, na njih se ne može žaliti ili prigovarati. Možete se pisano očitovati na izvješće, ali u tom pogledu nema daljnjih radnji.

Ništa, kad dobijete tužbu, pisat ćete odgovor na tužbu, osporavat ćete sve redom: i da se radi o istoj branši, i da ste imali plaću veću od prosječne, i da je to u svojoj biti ugovorna kazna, a ne naknada štete, da se poslodavac očito odrekao prava na ugovornu kaznu jer ona nije ista kao naknada štete. Ako jest ista, u kojoj mu je visini šteta nastala, to on mora dokazati, i tako... I onda ćete vidjeti što sud kaže na sve to i što poslodavac uopće od navedenog može dokazati. 

Ljudi to mahom sada rade: umjesto ugovora o radu s poslodavcem, odlučuju biti independent contractori za tog poslodavca kroz osnivanje paušalnog obrta, pa ono što bi im poslodavac uplatio kroz doprinose na plaću, zadržavaju za sebe jer se prijavljuju na manju osnovicu kao obrtnik. Veća zarada, poslodavcu manji trošak, bolje i jednom i drugome, jedino što država manje uprihoduje kroz poreze i doprinose. Zasad, osim u slučaju nadzora, nije kažnjivo, ali je pitanje kada će država zagrabiti i početi oporezivati i ovaj vid zarade, i kada će početi vršiti nadzore svih malih obrtnika da vidi da li se kroz to vrši porezna evazija i početi oporezivati adekvatno, i naplaćivati kazne. Minus je i taj što u slučaju bolovanja ne uživate sigurnost, klijent Vam neće platiti račun ako niste isporučili uslugu, već ćete naknadu za bolovanje morati uplaćivati sami sebi, a odakle?

Kriteriji za to što jest, a što nije samostalni rad su ovi: ima li osoba jednog ili više klijenata, radi li kod sebe ili kod klijenta, radi li na klijentovim ili svojim sredstvima rada i materijalom, preuzima li radnik odgovornost za rad i posljedice rada ili je to na klijentu i slično. Vjerojatno će, u slučaju nadzora (a čim nešto uzme maha, država nađe način da u to zagrabi, tako da od iduće godine očekujem nadzor malih obrtnika), sve ovo, a i konkretne okolnosti slučaja, biti od važnosti u ocjeni samostalnog i nesamostalnog rada. 

Nadam se da ovo odgovara na Vaše pitanje. Usput, zarade su višestruko veće, u paušalnom obrtu uz godišnji trošak od cca 30.000,00 kn (za doprinose i porez), moguće je uprihodovati mjesečni prihod do 23.000,00 kn otprilike, no to bi Vam bolje mogao izračunati računovođa nego pravnik.

Mm, sinulo mi je zašto, i mene su nedavno tražili: ne prolazi im JOPPD obrazac ako su različiti podaci na poreznoj kartici od onih koje oni upisuju, pa onda vjerojatno zbog tog usklađenja podataka (adresa, ime i prezime i to).

Pa onda učinite onako kako Vam je rekao taj porezni savjetnik.

Odvjetnici postupaju prema nalozima i uputama stranke, dužni su biti vjerni stranci, ali moraju postupati u najboljem interesu stranke, čak i suprotno željama stranke, ako postoji opravdani razlog da je to bilo u najboljem interesu stranke.

"51. Odvjetnik će, ako je to u interesu stranke, nastojati da se sudionici u sporu sporazumiju bez pokretanja sudskog ili kojeg drugog postupka. Odvjetnik će nastojati da se tijekom sudskog ili kojeg drugog postupka spor riješi nagodbom, ako je to u interesu njegove stranke.

52. Odvjetnik ne smije stranci prouzročiti nepotrebne troškove postupka."

Identitet te osobe Vam je poznat ili nepoznat?

Poštovani, premjestila sam temu u PF Prekršajno pravo jer se radi o prekršajnom postupku vođenom pred prekršajnim sudom u vezi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

O čemu se tu radi: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji točno određuje krug osoba na koje se Zakon primjenjuje i odnosi, i to: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik. Nadalje, u to se uključuje i: bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

Proizlazi da oštećena nije nijedno od toga, jer proizlazi da isti nikad nisu bili u životnoj zajednici, samo su hodali. Je li to sud možda krivo protumačio iz iskaza stranaka, pitanje je. Dakle, nije da sud kaže da se on nije nasilnički ponašao, jer je to nesporno, već se na njegovu osudu ne može primjeniti Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, jer njih dvoje nisu obitelj. Može li on odgovarati zbog remećenja javnog reda i mira, zbog povrede ravnopravnosti spolova ili nečega trećeg, to je pitanje; međutim, ovo je očigledno bila kriva kvalifikacija. Ali, ako nije protekao rok za žalbu, na ovakvo utvrđenje suda uvijek se možete žaliti i tvrditi da je sud to krivo shvatio da nije bilo izvanbračne zajednice.

Po onome što čitam, čini mi se da se radi samo o uređaju, ne i povratu novca.

Također, Zakon o zaštiti potrošača kaže da su ugovorne odredbe koje su nepovoljnije za potrošača od onih određenih Zakonom o zaštiti potrošača i drugim zakonima kojima se uređuju prava potrošača, ništetne. Zakon o obveznim odnosima kaže da kupac može zbog neispravnosti stvari tražiti popravak ili zamjenu u tijeku jamstvenog roka (čl. 423. ZOO-a), ali tek u slučaju raskida ugovora, po mom mišljenju možete dobiti povrat novca koji ste platili za televizor, što kod Vas nije više moguće.

Zaštita privatnosti radnika

Članak 29.

(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.

(2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga članka potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.

(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.

(4) Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.

(5) Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.

(6) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.

(7) Poslodavac, osoba iz stavka 6. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.

Međutim, ako ste Vi sami kolegama rekli zbog čega bolujete, onda oni nisu to doznali od poslodavca, nego od Vas. U okviru Zakona o radu možete tražiti zaštitu svoga dostojanstva pisanom pritužbom:

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 134.

(1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

(2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

(3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

(4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

(5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

(6) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

(7) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

(9) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

(10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

A zaštitu svog dostojanstva od teškog sramoćenja možete tražiti i izvan okvira Zakona o radu, kroz privatnu tužbu za uvredu, klevetu ili teško sramoćenje neposredno od osobe koja je iznosila takve stvari o Vama, odnosno kroz Kazneni zakon.

Ako radnik daje otkaz, najdulji otkazni rok koji je dužan odraditi poslodavcu je 30 dana (čl. 122. st. 7. ZOR), ako on za to ima opravdan razlog, a po mom mišljenju, prelazak na novi posao jest opravdan razlog (naravno, sporazumnim raskidom ugovora otkazni rok u dogovoru radnika i poslodavca može biti i kraći i dulji).

Ako radnik ima u ugovoru o radu ugovorenu ugovornu zabranu natjecanja radnika s poslodavcem (i ako taj radnik ostvaruje plaću veću od prosječne u RH), do najdulje 2 godine nakon isteka ugovora o radu, tada po cijenu plaćanja ugovorne kazne, ako je ista ugovorena, ne smije raditi kod poslodavca koji je u konkurenciji s postojećim poslodavcem.

Ako ne, nikome ništa. Za vrijeme rada kod jednog poslodavca, radnik ne smije za svoje ime ili za ime drugog konkurirajućeg poslodavca obavljati poslove kojima se natječe s postojećim poslodavcem (zakonska zabrana tržišne utakmice), ali nakon prestanka ugovora o radu, nema zapreke za to.

Bračna stečevina je imovina, a ne potrošeni novac. Iako bi bilo zanimljivo u sudskom postupku vidjeti što bi presudio sud ako je osoba platila svom suprugu ili supruzi estetski zahvat, a onda on ili ona ode s novim licem, grudima ili stražnjicom iz bračne zajednice.

Po mom mišljenju, radilo bi se o obveznopravnom zahtjevu za povrat sredstava uloženih u estetski zahvat, jer isti nikako nije bio za potrebe bračne zajednice, već za vlastite potrebe. Međutim, nepoznata mi je praksa po ovom pitanju.

Da, dijete temeljem odredbe čl. 383. Obiteljskog zakona može podnijeti tužbu za utvrđivanje očinstva do svoje 25-te godine.

Veliko je pitanje može li se tražiti i uskraćeno uzdržavanje: odredba o zastari tražbine za razdoblje unatrag pet godina se odnosi na maloljetnu djecu, a i odredba čl. 306. Obiteljskog zakona kaže da se uzdržavanje može tražiti samo za razdoblje unaprijed, od podnošenja zahjeva, ne i unatrag, osim u slučajevima određenima zakonom (time da u konkretnom slučaju, obveza nastaje tek kad se utvrdi tko je otac, prije toga nije niti mogla nastati).

Ja bih pokušala, ne samo zbog uzdržavanja, već i zbog nasljeđivanja iza oca, a trebalo bi pokušati i tražiti uzdržavanje. Nažalost, nije mi poznata praksa po ovom pitanju. 

Uzdržavanje morate početi plaćati kad sudskom odlukom bude određeno uzdržavanje u određenoj visini, do tada ne znate koliko će sud odrediti, samo ćete morati tada platiti i sve zaostatke sa zateznim kamatama. Obično nije posebna tužba za alimentaciju, već se pitanje visine alimentacije rješava u okviru brakorazvodne parnice. 

Međutim, vodite računa o tome da djeca moraju jesti, moraju se obući i mora im biti toplo, moraju imati sve za školu, pa uskladite svoju odluku s time.

Vjerojatno je riječ o internim bankovnim pravilima.

Carnet je vršni registrar za domene .hr i com.hr, a za domene .com je vršni registrar, ako se ne varam, ICANN. Naravno da i ICANN ima dispute resolution policy vezano uz pravo na domenu, tj. ime, više na LINKU.