Ruby_Danderfluff

Koja prava želite zahtijevati? Mislim da možete zahtijevati zaostatke plaće stvarnog radnog mjesta, u vidu naknade, ali ne i postavljenje na stvarno radno mjesto, ako za isto ne udovoljavate formalnim uvjetima stručne spreme. Možete li pojasniti kako to da obavljate poslove stvarnog radnog mjesta ako za iste niste dobili nikakav nalog?

Čl. 91. Zakona o radu se odnosi na jednaku plaću za jednak rad žena i muškaraca. Radi li se o takvoj situaciji? Radi li se o državnom ili privatnom poslodavcu?

Po čl. 91. st. 4. Zakona o radu, poslodavac može ugraditi takvu odredbu o nejednakoj plaći za jednak rad žena i muškaraca (prema kriterijima iz čl. 91. o tome što se smatra jednakim radom), ali ta odredba se smatra ništetnom, odnosno pravilnik o radu se ima primjenjivati kao da ta odredba ne postoji.

Naravno, to se ne odnosi na stimulaciju ili bonus za posebno zalaganje radnika.

Premješteno u odgovarajući PF. Zainteresirani Vam se mogu javiti putem privatne poruke (PM).

Vi želite da se u sudskom postupku odredi da Vi živite s djetetom, a da majka ima pravo na susrete i druženja s djetetom u određenim terminima, te da ima dužnost plaćanja alimentacije, pretpostavljam.

Morate otići na Centar i tražiti da se provede postupak obveznog savjetovanja prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. Tada, ako se majka suglasi s Vašim prijedlogom, onda se pred centrom sklapa dokument koji se zove plan zajedničke skrbi za dijete, koji se pred nadležnim sudom potvrdi tako kakav jest. A ako se ne suglasi, onda Centar izdaje izvješće, koje prilažete uz tužbu koju podnosite nadležnom sudu, u kojoj tražite, da se dijete dodijeli da živi s Vama, da majka ima pravo na susrete i druženja i da je dužna plaćati uzdržavanje. I onda idete na sud, kad sud zakaže ročište, i to je to.

Ako prije niste imali važeću sudsku odluku ili odluku centra za socijalnu skrb, bilo bi dobro da je pribavite, da Vas majka djeteta ne može ucjenjivati i uzimati dijete kad joj se svidi, i onda ga i vraćati, već će onda termini viđanja biti određeni i trebat ćete se istih pridržavati. Samo hrabro, tata, to će svakako trebati napraviti za Vašu djevojčicu.

Pretpostavljam da ste stan stekli u braku, radom (tj. iz sredstava kredita). Tada je on bračna stečevina i supruga bi mogla zatražiti u parnici da se utvrdi da je stan u polovici njen, i vjerojatno bi to bilo usvojeno i njezino suvlasništvo upisano (iako ste Vi vjerojatno upisani u zemljišnu knjigu kao samovlasnik). Vi s druge strane, za ono što ste ulagali u otplatu stana, možete tražiti polovicu svake rate s kamatom od supruge, i to biste također vjerojatno dobili. Zato predlažem da sklopite bračni ugovor, odnosno sporazum o diobi bračne zajednice, gdje se supruga obvezuje i nadalje sudjelovati u plaćanju polovice svake rate, a Vi se zauzvrat obvezujete da ćete nakon isplate cjelokupnog kredita, izdati tabularnu ispravu da se ona uknjiži u polovici kao suvlasnica (ili odmah).

Alternativno, možete potpisati i sporazum kojim supruga potvrđuje da je stan Vaša vlastita imovina, a Vi se obvezujete preuzeti isplatu kredita za stan.

Nisam razumjela ovo što Vi plaćate supruzi pola za vrijeme odvojenog života - pola čega? Umjesto nje, plaćate njezinu polovicu stana, to mislite? Možete tražiti povrat toga. Za stan je već gotova stvar, on je njezina bračna stečevina čim se se ispunile zakonske pretpostavke: da se radi o imovini koja je stečena radom za vrijeme bračne zajednice.

Dok je dijete kod Vas, ne morate plaćati alimentaciju.

Nemate nikakvu obvezu prema njemu, po mom mišljenju, ako ste sa svoje strane sve ispoštovali, i plaćeno Vam je. 

Ovo je više računovodstveno pitanje, no privatni troškovi managera, direktora, nisu porezno priznati poslovni trošak, te se kao takvi ne knjiže u poslovnim knjigama tog trgovačkog društva. Da li se ovo tretira kao plaća u naravi, pozajmica direktoru (na koju se obračunava i plaća kamata), to je računovodstvena finesa, više vidite ovdje.

Tko je upisan kao vlasnik kuće u vlastovnici (listu B), banka kao fiducijarni vlasnik ili ostavitelj? Pitam to zato što kažete da je banka pokušavala prodati kuću (pa pretpostavljam da nije, ili da nije samo hipoteka u pitanju)

Po mom mišljenju, ne bi se mogla banka naplatiti iz imovine roditelja, pogotovo ako je tražbina zastarjela, jer se tada mogu naplatiti samo iz imovine opterećene hipotekom, ali čak ni u drugom slučaju ne bi mogli, jer roditelji u konkretnom slučaju djeluju samo kao zastupnici djeteta, ne u svoje vlastito ime i za svoj vlastiti račun.

Po mom mišljenju, u konkretnom slučaju ne, ali nisam naišla na praksu, jer bračna stečevina je sva ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, a ako je pravo korištenja grobnog mjesta naslijeđeno, onda nije stečeno radom.

Inače, imamo jednu temu ovdje, koja je slična Vašem upitu (čak mi se čini da jest Vaš upit u pitanju), no nemamo konkretni odgovor.

Po mom mišljenju ne moraju, jer Obiteljski zakon kaže da su punoljetna djeca dužna udržavati svoje roditelje ako su oni nesposobni za rad ili ne mogu ostvariti uzdržavanje iz svoje imovine. Kako je taj roditelj sebi osigurao uzdržavanje od jednog davatelja uzdržavanja i to iz svoje imovine, pravno govoreći, to se ne bi mogla dogoditi situacija da taj roditelj nema uzdržavanje, jer ga je ostvario iz svoje imovine. Osim toga, zakon kaže da se čak i u tom slučaju, dijete može osloboditi uzdržavanja roditelja koji njega nije uzdržavao kad je to bila njegova zakonska obveza (dakle, do punoljetnosti ili do okončanja redovitog školovanja).

Osim, kao što kažete, po svojoj osobnoj savjesti.

Što se tiče radnog odnosa, možete potražiti pomoć u postupku ostvarenja i zaštite dostojanstva radnika temeljem čl. 134. Zakona o radu.

Osim toga, kao što kaže korisnik Wanksta, možete privatnom tužbom u kaznenom postupku ustati protiv počinitelja zbog klevete, uvrede ili teškog sramoćenja, kaznenih djela protiv časti i ugleda.

Na temelju presude u tom postupku ili neovisno o njoj, možete ostvarivati pravo na naknadu neimovinske štete u građanskom postupku.

Dakle, postoji nekoliko pravnih mogućnosti za ostvarenje pravne zaštite, no valja, kao što Vam je već napomenuto, ozbiljno odvagati izvanpravne posljedice onoga što se kolokvijalno kaže "povlačenje po sudu", kako za Vaš posao, tako i za Vaš odnos s nadređenima i kolegama, jer mi iskustvo pokazuje, da jednom kad su u međuljudske odnose uključeni odvjetnici i sudovi, da su mostovi većinom spaljeni.

Ako se Vaš upit tumači na način da je sve poslove i radnike umjesto državnog poduzeća preuzeo privatni koncesionar, onda se po mom mišljenju treba primjenjivati čl. 137. Zakona o radu, koji kaže da ako se na novog poslodavca pravnim poslom prebaci djelatnost i svi radnici, tada ti radnici zadržavaju sva prava iz radnog odnosa koje su stekli do prenošenja ugovora o radu. Ako je kolektivnim ugovorom predviđena božićnica (Zakonom o radu nije predviđena kao obveza poslodavca, već ZOR samo kaže "može"), onda po mom mišljenju, imate pravo na nju, kao i na godišnji odmor, time da raspored korištenja godišnjeg odmora određuje poslodavac.

Jer čl. 44. Ustava kaže da svaki državljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Zato se, načelno, mora dati jednaka šansa osobi B, ali kao što znamo, u praksi ima načina da sustav izigra i osobu A i osobu B iz zaposlenja.

Po mom mišljenju, imali biste pravo na naknadu za nezaposlene, koja bi trajala neograničeno do novog zaposlenja, odnosno do umirovljenja.

Između Kanade i Hrvatske od 1999. godine postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na dohodak i na imovinu, tako da po mom mišljenju ne biste podlijegali oporezivanju u RH.

Onda vjerojatno neće doći do sklapanja plana o zajedničkoj skrbi roditelja nad djetetom, koji se samo sporazumno podnosi sudu na potvrdu, već će centar sastaviti pisano izvješće u kojemu će reći da roditelji nisu mogli postići dogovor, a roditelj koji je za to zainteresiran, u ovom slučaju otac, može s tim izvješćem u prilogu sastaviti tužbu, ili tužbu s privremenom mjerom, i podnijeti sudu, da sud donese novu odluku o skrbi nad djetetom (gdje će se reći da će dijete ubuduće živjeti s ocem, da će majka imati pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom u tim i tim terminima, i da će biti dužna plaćati uzdržavanje u tom i tom iznosu). U postupku će se na zahtjev roditelja pitati i dijete što ono misli o tome, a djetetu će biti od strane Centra biti postavljen posebni skrbnik s položenim pravosudnim ispitom, koji će u postupku zastupati interese i volju djeteta.

Predlažem da pošaljete na sve tri i stavite upit - je li ta i ta ide u tu školu i je li upisana u školsku godinu tu i tu. Ako se ne jave u ostavljenom roku, uvijek se možete javiti inspekcijama (upravnoj, prosvjetnoj) i prijaviti ustanovu (to se odnosi na škole) da ne posluju u skladu s zakonom, ali moje je iskustvo da, barem srednje škole, obično reagiraju na dopise. Za fakultete ne mogu tvrditi.

Koliko znam, to je moguće, samo morate otići u poreznu upravu i ispuniti zahtjev za prebacivanje porezne olakšice.

Moram priznati da mi ključni problem nije jasan, iz kojeg razloga i na koji način smatrate da biste imali pravo na 50m2 porezne olakšice.

Zatim, u čemu se sastoji šutnja administracije? (u tome što do 02/2018 niste dobili privremeno porezno rješenje?) Nije mi poznata praksa oko naknade štete zbog šutnje administracije. Vjerujem da nije automatizmom, nijedna naknada štete se ne dobiva bez priznanja i utvrđenja druge strane, a nerijetko i u sudskom postupku.

Koji bi sadržaj upravnog ugovora bio: da dogovorite podmirenje poreza na rate? Naravno, to bi značilo priznanje poreznog duga, a Vi dug, koliko sam razumjela, ne priznajete.

Nemoguće mi je reći, jer je tek kolektivna tužba za švicarce otvorila vrata da se u ovakvim slučajevima utvrđuje ništetnost u potrošačkim sporovima, tako da je praksa šarolika. 

U svakom slučaju, možete biti sigurni da HZZO neće poduzimati ništa dok Vam ne odgovori na prigovor. A možda ga, tko zna, i uvaže.

Spor biste mogli dobiti pred sudom, to je vrlo izvjesno, samo je pitanje hoćete li se moći prisilno naplatiti od nje, iz njezine imovine, ako Vam ne bude htjela dobrovoljno vratiti otplaćeno.

Ne, nakon što se provede postupak obveznog savjetovanja, CZSS izradi izvješće i tada se u roku 6 mjeseci mora pokrenuti postupak promjene odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti pri nadležnom sudu (to pokreće onaj tko je pokrenuo i postupak kod Centra), centar sudjeluje u postupku, ali ne podnosi tužbu, odnosno zahtjev. Pretpostavljam da bi se majka protivila tome?

A tko je autor fotografije?

U Centar za socijalnu skrb pokrenuti postupak obveznog savjetovanja prije promjene odluke o skrbi o djeci (nema baš logike da otac želi uzeti samo jedno dijete, a majka navodno maltretira oboje djece, jer bi se promjena trebala temeljiti na najboljem interesu i dobrobiti djece),  a oni će Vas uputiti kako i kamo dalje nakon toga.

Premješteno u PF Kazneno pravo, jer niste rekli koja se vrsta postupka vodi i pred kojim sudom (prekršajni, kazneni postupak, postupak radi naknade štete?) Kad to kažete, možda će biti lakše reći kako da se postavite.