Ruby_Danderfluff

Ne možete znati visinu potraživanja Centra bez da prihvatite nasljedstvo, a kad ga prihvatite, već će biti kasno. Teret dokazivanja o visini naslijeđene imovine je na Vama, tako da ako odlučite prihvatiti nasljedstvo, predlažem da proaktivno pristupite centru, upitate što bi trebalo da Vam izdaju brisovno očitovanje s nekretnine, pa ćete znati gdje ste. Međutim, Vi biste morali procijeniti nekretninu, a najbolje bi bilo to upitati Poreznu upravu o prosječnim cijenama kvadrata (po kojima se izračunava porez), pa ćete znati koliko bi Vas to koštalo, kao i porez na nasljedstvo.

Može raspolagati njezinom imovinom uz suglasnost Centra za socijalnu skrb temeljem čl. 261. Obiteljskog zakona.

Ovo kaže jedna praksa: https://www.rrif.hr/nedopustena_pobuda_kod_sklapanja_ugovora_o_dozivot-329-sudska_praksa.html

Što se tiče dosmrtnog uzdržavanja, vrlo će teško biti dokazati, posebno ako je otac umro vrlo brzo, da ga nije uzdržavala, odnosno da je ugovor bio sklopljen iz drugih razloga, a ne zbog uzdržavanja. No zahtjev za utvrđivanje ništetnosti ne zastarijeva i možete ga još uvijek pokrenuti. 

Što se tiče troškova pogreba, Vi biste ih mogli tražiti, jer ste učinili izdatak za drugoga (izdatak koji se drugi obvezao učiniti), ako nije od činjenja tog izdatka protekao rok od 5 godina, odnosno ako nije nastupila zastara. 

Što se tiče spomenika, ako ugovor nije ispunjen samo u neznatnom dijelu, teško se može raskinuti zbog neispunjenja, pogotovo zato što osobe koja ga je sklapala više nema.

Nažalost, ako ćete prihvatiti nasljedstvo, odgovarat ćete za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine (pretpostavljam da kuća, tj. zemljište i automobil vrijede više od 6.300 EUR), ali cijelom svojom imovinom, što znači da će se vjerovnik moći namiriti i iz Vaše plaće, pokretnina, nekretnina, ne samo iz zemljišta i automobila koji čine ostavinu.

Možete se odreći zemljišta i automobila, a tada, ako nema nikakvih drugih nasljednika, zemljište i automobil nasljeđuje općina, što znači da gubite vlasništvo nad istim.

Možete tužbom ići na utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu, da je Banka Kovanica bila nesavjesna kad je čovjeku koji je bio alkoholičar i koji je imao mirovinu od 3.400 kn dala kredit, ali ne mislim da je banka bila osobito nesavjesna, uvijek su se mogli naplatiti iz zemljišta ili automobila. Tako da ta parnica, sve i da je uspijete dovršiti prije nego što Vas banka ovrši, ima vrlo neizvjestan ishod.

Banka bi također mogla imati neko osiguranje kredita, da li životno osiguranje ili osiguranje kredita kod osiguravajućeg društva, to bi bilo dobro znati (ali to nećete moći saznati dok se ne prihvatite nasljedstva, zbog bankarske tajne), tako da je teško nešto upućeno i pametno savjetovati, ali opcije su Vam svakako nezgodne.

Vjerojatno ta nekretnina nije upisana kao vlasništvo Vaše majke u zemljišnoj knjizi, jer javni bilježnici pribavljaju iz javnih knjiga dokaze o vlasništvu nekretnina prije ostavinske rasprave, tako da vrijedi gore napisano.

, Matrix je napisao:

Slažem se,vrlo teško da će treće osobe čačkati i istraživati da li je umrli imao još kakvu imovinu koja nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju.

Pretpostavljam da hoće, jer je i javnom bilježniku u interesu održati ostavinsku raspravu sa svim sudionicima uredno pozvanima i prisutnima. Nije mi poznato da u tom smislu ima nekakvih odredbi koje govore o tome kada javni bilježnik mora održati raspravu i u kojem roku.

Ako ja dobro razumijem, ponovno, imali biste pravo na nužni dio, da nije nastupila zastara za stavljanje takvog zahtjeva.

prije 22 sati , Matrix je napisao:

Glede nužnog dijela,a prema opisanom činjeničnom stanju je nastupila zastara zahtjeva.(3 godine od smrti ostavitelja)

Ako promijeni samo ime, to ništa ne znači, OIB ostaje isti. Ako se promijeni i OIB, potencijalno obveze slijede pravnog sljednika, ali to se ne može tvrditi. Novi vlasnik, ako ga bude, preuzima sve sporove u tijeku, da. Država neće imati veze s tim.

Ako je račun firme blokiran, a društvo nema tko voditi jer je direktor u zatvoru, imate nekoliko putova, od kojih je jedan stečaj društva, a drugi kaznena prijava ili postupak radi proboja pravne osobnosti, jer od društva se gotovo sigurno nećete naplatiti s njegovih računa, s obzirom na blokadu, a od direktora, ako on osobno ima neku lovu, možda uspijete.

Ja bih predložila sljedeće: da vi kao radnici pokrenete stečaj poslodavca kojemu je račun blokiran, da uz pomoć stečajnog upravitelja pokušate ishoditi zaostale plaće bilo unovčenjem imovine društva, bilo preko Agencije za osiguranje radničkih tražbina u slučaju stečaja poslodavca (tu biste imali pravo na minimalne plaće) - trebat će vremena, ali tu je naplata sigurnija nego da stanete u redoslijed sa svojim isplatnim listićima i čekate da se oni prije vas namire.

Mislim da nijedno nije propisano Zakonom o radu, ali bi se poslodavac trebao rukovoditi time da to bude razumni rok, i kod jednog i kod drugog.

Pronevjera: čekate da Vas zovu iz policije na razgovor i onda vidite što poslodavac kaže, za koju točno pokretnu stvar ili imovinsko pravo poslodavac smatra da ste ga oštetili, pa ćete se onda detaljnije moći očitovati (mobitel, službeni automobil, računalo, sve mi to pada na pamet da bi moglo biti). Nekakvo je pravilo da se, dok ne znate za što Vas se tereti i kojim optužba dokazima raspolaže, da se branite šutnjom, da se slučajno ne biste umočili, no odvjetnik kojega ćete angažirati će Vas sigurno pratiti kod davanja tog iskaza.

Što se tiče tužbe, u roku od 30 dana odgovorite, onako kako tvrdite, da nije povrijeđena niti poslovna tajna, niti postoji zakonska niti ugovorna zabrana natjecanja radnika s poslodavcem, niti išta slično.

Što se tiče blaćenja pred klijentima, imate pravo podići privatnu tužbu zbog kaznenih djela protiv časti i ugleda (uvreda, kleveta i teško sramoćenje), to možete spomenuti u odgovoru na tužbu, ali u postupku Vašeg bivšeg poslodavca, to neće biti odlučno.

Možete i ovdje postaviti detaljnije upit, pa ćemo Vam pokušati odgovoriti

Koliko ja znam, nema uplate mirovinskog staža po drugom dohotku, nema to veze s HZMO-om.

prije 20 sati , Antonio2424 je napisao:

Dobio sam izvanredni otkaz jer nisam dosao na posao 2 dana,zanima me dali imam pravo se zaposlit u drugoj firmi 

Ovo ne utječe na Vašu mogućnost zapošljavanja drugdje, osim ako Vas poslodavac ne pita kako ste ostali bez posla.

prije 19 sati , Antonio2424 je napisao:

I koja su jos moja prava sobzirom da sam dobio otkaz kakav sam dobio😔😐

Ako ste opravdano izostali s posla dva dana (imate doznake za bolovanje i sl.), možete podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa u kojem ćete tražiti da Vas poslodavac vrati na posao. Ako je izostanak neopravdan, onda nikakva prava nemate: možete se prijaviti na HZZ kao nezaposlena osoba, ali nećete ostvarivati pravo na naknadu. Imate pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba.

Više nema prijenosa, imate pravo na isplatu neiskorištenog godišnjeg odmora, ali razmjernog dijela s obzirom da ste prestali raditi u tijeku godine, a kod drugog poslodavca ćete steći također razmjerni dio godišnjeg odmora.

Pretpostavljam da oni to misle po čl. 10. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti:

Članak 10.

(1) Nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako:

1) ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini

2) nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi

3) nije član zadruge

4) nije predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge

5) nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva

6) ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu

7) nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju

8) nije zaposlena prema posebnim propisima

9) nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje

10) ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu

11) nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

12) nema utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju i

13) nije redoviti učenik ili student.

(2) O podacima iz stavka 1. točaka 1. – 13. ovoga članka nezaposlena osoba potpisuje izjavu prilikom prijave u evidenciju nezaposlenih osoba.

Iznajmljivanje se porezno tretira kao drugi dohodak, pretpostavljam, mada vidim da ovdje nije poimence spomenuto iznajmljivanje, pa sam i ja sklona stavu da ovo nije prema propisima o porezu na dohodak, već prema propisima o porezu na imovinu, pa bih ja ovo osporavala. Ako Vam odbiju zahtjev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, svakako se imate razloga žaliti, po mom mišljenju, samo ne smijete propustiti rokove.

Govoreći strogo prema odredbama ZOO-a o ugovoru o djelu i materijalnim nedostacima, Vi biste bili dužni platiti nesporni dio računa, dakle, ono što je dosad utrošeno i izvedeno, prema računu koji Vam je dužan izdati majstor. Nije mu potreban svjedok, potrebno mu je samo da izda račun, račun je vjerodostojna isprava. Vi možete, ako dođe do izdavanja rješenja o ovrsi, istome prigovarati, ali svoje navode tada morate dokazati: da radovi nisu izvedeni do kraja, da su izvedeni nestručno itd., i o tome predložiti svjedoke, vještačenje i sl. Međutim, to istovremeno neće značiti da niste dužni platiti račun, već eventualno možete tražiti smanjenje cijene zbog nestručno ili nepotpuno izvedenih radova. Moje iskustvo je da suci ne prihvaćaju ovakve prigovore, pogotovo ako su radovi izvedeni u najvećem dijelu.

Nažalost, pitanje dostave je strogo formalno, i stoga morate pričekati da se pokuša uručiti rješenje (možete li mi potvrditi da rješenje glasi da će mu se izreći novčana kazna ukoliko ne preda ključeve, ili kako?), nema druge.

, Sve-N je napisao:

a šta ako su rođena djeca a nije bilo vanbračne zajednice i života na istoj adresi, a traži se da bi se utvrdila zajednica radi nasljedstva?

a što ako istovremeno stignu 2 zahtjeva za utvrđivanje vanbračne zajednice? jedna tražiteljica nema potvrdu i svjedoke, a ima dijete, a druga nema dijete, a ima potvrdu boravka da su oboje stanovali na istoj adresi?

da li je rodni list djeteta  sa imenom oca i majke dovoljan za utvrđivanje izvanbračne zajednice?

Dobro pitanje. Po mom mišljenju, ne mogu istovremeno egzistirati dvije izvanbračne zajednice. Ja bih dala prednost zajednici stola i postelje (dakle, prebivalištu) jer je zajedničko dijete moguće imati i bez postojanja zajednice. Što se tiče nasljeđivanja, to dakle, isključuje majku djeteta, ali dijete neovisno o tome sudjeluje u nasljeđivanju iza pokojnog oca.

Ako se ne varam, bez Vaše suglasnosti, supruga će morati pokrenuti izvanparnični postupak gdje će tražiti da sudska odluka nadomjesti Vašu suglasnost, iako sam čula i za slučajeve gdje je sam Centar za socijalnu skrb davao takvu suglasnost, iako smatram da to nije ispravno tumačenje zakona. Centar Vas, dakako, ne može natjerati ni na što, pa ni na davanje suglasnosti.

Tako je, morate utužiti na utvrđivanje bračne stečevine (pravni interes je da suvlasnik želi raspolagati većim dijelom suvlasništva nego na što ima pravo), gdje ćete u slučaju dobivanja spora upisati svoje suvlasništvo u polovici i tada suprug kao suvlasnik neće moći prodati više nego samo svoju polovicu nekretnine.

Automobil mu može oduzeti tužbom za povrat vlasništva u posjed vlasnika; ako je firma osnovana za vrijeme trajanja bračne zajednice, ima pravo na polovicu poslovnog udjela, za alimentaciju ga može ovršiti, a može utužiti i polovicu kredita. Što se tiče dugova, može otići u stečaj potrošača i otresti se dugova, ali lakše bi joj bilo da polovicu utjera od njega, ako on ima ikakve imovine ili prihoda.

To je vjerojatno stoga što je AZOP zatrpan upitima o primjeni GDPR-a.

Premješteno u odgovarajući PF.

Nikako, nažalost.