virtalni

Ja bih rekao da sve naopako radite od početka i sami sebe dovodite u sutiaciju u kojoj jeste.

Netko je u VAŠOJ šupi napravio nered i presjekao kabel od struje!?!?!?!?! - Halo!??!

Odmah ste trebali ići na policiju i isto prijaviti i ukazati na mozebitne pocinitelje,

podnijeti kaznenu prijavu radi oštećenja tuđe stvari,

postaviti imovinsko pravni zahtjev u istoj radi naknade štete.

A kabel od struje ako je samo prekinut, ikakav sposoban električar spoji i rješi za par minuta...

Da, to što može, i ima načine i uporište u zakonu, ne znači i da hoće, pa makar "joj" i govorili, upućivali je u isti zakon, jednostavno "nije ih briga"...
Imam isti "problem", gdje jednostavno s njihove strane nema niti odgovora, a i ako ga dobijete, sve su to općeniti odgovori, "rješit će se", jednoga lijepoga sunčanoga dana (nikada...)

A onda, kada žele (iz kako kada kojeg razloga nije bitno sada...), da ih samo vidite kako reže, pozivaju se na zakone, članke, stavke, sve!! i riješe to u roku odmah... S policijom i to interventnom!! dolaze, ljude odvoze, da, doslovno odvezu ih, utrpaju u policijsku maricu i uklone ih i omoguće sami sebi daljnje provođenje ideja koje im se nadju zacrtane...

Tako da, pošto jackpot "zovi interventnu" mi nemamo, nema druge nego kvocati, zivkati, slati dopise, čuvati iste, prosljeđivati nadređenima. Ali iskreno sve mi to i postaje jako iscrpljujuće. Novinari nemaju baš nešto interesa, osim ako nije nekakav spektakularno dramatičan slučaj ili ako nemate dobrog osjećaja za stvaranje drame...

To što on želi ili će iste podmiriti vam ne znači puno ako isto i ne napravi, sljedom čega, u krajnjem slučaju će te morati ići tužbom protiv njega radi ne ispunjenja ugovorne obveze...

Najbolje Vam je otici kod SVIH pruzatelja usluga; vode, struje, i ostalo. S prodavateljem, da vam daju na uvid stanje duga s tim danom! (na pisano obvezno)

Ili u kranjem slucaju umanjiti cijenu za iznos preostalih dugovanja!

Svakako naznačite da sud Rješenje o obustavi ovrhe  uputi i FINI radi deblokade vaših računa.

Ili u dogovoru s hipotekarnim vjerovnikom ići u prodaju te nekretnine radi podmirenja duga...

A ako novi vjerovnik pokrene tuzbu radi ishođenja ovršne isprave, temeljem ugovovora o otkupu duga, prekida se zastarni rok i teče iz početka. (Ako isto napravi unutar prvobitnog roka zastare od 10 g.)

Zakon o cestama:

https://www.zakon.hr/z/244/Zakon-o-cestama

Upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige članak 131.

(1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.
(2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotudivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. (3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. (4) Nerazvrstane ceste izgradene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. (5) Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrdenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste. (6) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotudivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. (7) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotudivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.


Članak 132. (NN 92/14)

(1) Postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta koje su na temelju ovoga Zakona postale ceste iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotudivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Podatke o zemljišnoknjižnim česticama potrebne za promjenu upisa iz stavka 1. ovoga članka u zemljišnim knjigama, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. (3) Ceste iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog ela borata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 106. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. (4) Ceste iz stavka 3. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotudivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.


Članak 133.

(1) Nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotudivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.
(2) Na upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 128. ovoga Zakona. (3) Na evidentiranje u katastru i upis u zernijišne knjige nerazvrstanih cesta iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduje prostorno uredenje i gradnja, o parcelaciji gradevinskog zemljišta te evidentiranju gradevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, niti odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne članku 131. i 132. ovoga Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka. (4) Evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta na način propisan člankom 131. i 132. ovoga Zakona i stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka ne isključuje mogućnost njihova evidentiranja u katastru i upisa u zemljišne knjige na način propisan zakonima i drugim propisima iz stavka 3. ovoga članka.

Zakon o obveznim odnosima:

https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

Članak 226

Građevinska dozvola je potrebna isključivo ako se radi o rekonstrukciji.
Pod rekonstrukcijom se smatraju građevinski i drugi zahvati kojima se utječe na temeljne zahtjeve (mehanička otpornost i stabilnost/statika, sigurnost i zaštita od požara itd.).
Rekonstrukcijom se također utječe na lokacijske uvjete kao što su npr. brutto površina: nadogradnja ili uklanjanje dijela zgrade, podijela jednog stana u dva, utjecaj na udaljenost od međa i sl.

Ukoliko se izvode radovi kojima se ne utječe na spomenute temeljne zahtjeve i lokacijske uvjete tada građevinska dozvola nije potrebna već je potreban samo glavni projekt.
Glavni projekt se dakle radi kada se vrši preuređenje kojim se mijenja organizacija prostora, prilikom čega se miču nenosivi zidovi, mijenjaju instalacije, podovi ili gdje se vrši prilagodba poslovnog prostora za obavljanje nove djelatnosti od one koja je navedena u građevinskoj dozvoli.

+

http://legalis.hr/topic/91770-etažiranje-stana-u-dva-manja/?tab=comments#comment-460815

Prisilno vas sigurno nece odvesti s broda, jer sumnjam da i znaju na kojem ste...
Trebali ste vec opunomociti odvjetnika, a pozeljno i prije se pojaviti...

U najgorem slučaju će ishoditi nalog za vase dovođenje, kojega policija moze vidjeti prilikom prelaska granice, tj dolaska ili odlaska iz HR.

ne mozete nista napraviti jer je ista upisana prije promjene zakona.

i ista zabiljezba ce vam stajati prakticki dok ne otplatite dug!

internet/mobilnim bankarstvom "brat" sve rjesi...

ili kao sto drok kaze, uz punomoc...

svaka radnja/dopis odvjetnika vam je cca 500+pdv kn.

a bit ce ih par. s tim da je upitno kako bi vi dokazali da je ona potrosila pola? ili 1/3 rezija i sl?...

posaljite prvo dopis, u kojem potrazujete taj iznos, pa neka vam uplati makar 100kn za pocetak, kao "pomalo"...

cime bi prakticki priznala postojanje duga u cjelosti, pa onda s te strane ne bi imali problema u dokazivanju spornoga iznosa...

a tek onda krenuti s eventualnom tuzbom...

Možete pokušati sudskim putem, ali si izračunajte koliki su to sveukupni troškovi, i ukalkulirajte vrijeme izgubljeno na odvjetnika, i godine tužakanja i dokazivanja koje se može razvući i ako dobijete spor, da li se možete uspješno naplatiti od druge strane?

Najjednostavnije je, da slozite oštar dopis (pozeljno odjetnik) i pošaljete istoj poštom, da vam plati dio koji smatrate da je njen trošak.

I ako uplati super, a ako ne, išta više od toga mislim da bi bilo gubitak vremena i živaca jer o koliko se novca radi koji bi potrazivali 2-3 tisuce kuna?

Nema pravo! jer se radi o elementima kuće, kao što su prozori i vrata i sl.

Rješenjem o legalizaciji, legalizirani objekat se ne upisuje automatski, niti uplanjuje! Vec isto sami moreate pokrenuti jer se radi o odvojenome postupku!

Eh da je i meni takav brat.

Mislim da ste i sami svjesni da porezna od 1.1 ima uvid u SVE racune,

a ovo sto ste opisali, bi ih itekako zanimalo, i imali bi sto objasnjavati i pravdati. s upitnim ishodom u vidu da vas opale porezom.

Neka lijepo brat uplati direktno na racun svih onih kojima duguje i gotova prica. (brojeve racuna moze naci na stranicama istih ili ih kontaktirati emailom ...)

A u krajnjem slucaju, moze sam otvoriti svoj racun ovdje u hr! (kod nekih banaka i preko interneta bez potrebe dolazenja u poslovnicu tj hr)

pa prebaciti svoj novac na svoj HR racun, i onda podmiriti sva dugovanja.

I naravno da vam nema pravo po zakonu umanjiti placu po toj osnovi, sve dok mu to isto i ne dopustite dokumentom kojega trazi od vas da potpisete!

Znam iz osobnog slučaja, osoba u blokadi za 30ak tisuca kuna, 

dignula kredit kod banke, u iznosu preko 40ak tisuca kuna, isplacen na racun u blokadi,

fina uzela iznos iz blokade, a ostatak postao raspoloziv nakon par dana.

Tako da ima ocito ima banaka koje se u to upustaju...

A sto stovani spitfire kaze, prakticki traze ocevidnik s fine...

Pokretnina nije sigurno...

Radi se o uređaju, kao i svakome drugome kojim se oprema stambeni prostor...

Obavezno! Oba potpisa supruznika!

Naravno da postoji.

Obratite se odvjetniku da vam slozi izjavu u kojoj supruznici reguliraju imovinsko/pravne odnose oko toga stana,

tj da suprug(a) nece potrazivati dio koji bi mu pripao sukladno bracnoj stecevini, odnosno da se odrice potrazivanja udjela u tom stanu s osnove bracne stecevine...

Ne da nije jednostavno vec je i financijski jako stresno za majku!
Uzimo u obzir da je recimo majka imala placu 6000kn + alimentacija 1500kn! Sto cini njene prihode od 7 500 kn

Okrenemo li plocu sada, pa da ona vama mora placati 1 500 kn, kad se sve oduzme njoj od prvobitnih 7 500 kn, ostaje sada 4 500 kn!! (6000 kn placa - 1500 = 4 500 kn)

Sto je skoro u pola od iznosa prihoda na koji je navikla primati!!

+ Sto je prije svega bitno sto su kolege gore napisale! A to je taktički pristup svemu!

A mozete ovdje i napisati o cemu se radi, pa vam eventualno mozemo dati savjet kako postupiti a da nije nuzno podizanje kaznene prijave (jer ako se ne radi o kaznenome djelu onda mozete vi "nastradati!" poradi laznog prijavljivanja kaznenoga djela...)