Floki

Kad sam napisao da nisi proučio problem, htio sam reći da nisi proučio sudsku praksu. Laprdanja pojedinih likova na internetu koja ti shvatiš ispravnima ne doživljavam "proučavanjem" a pogotovo je besmisleno uhvatiti se (kopirati nekoga) za nešto za što ne znaš je li točno i onda ovdje (neispravno) dijeliti savjete. A vidiš, čak i na toj stranici MojPosao ponekad napišu gluposti. A previdio si da im iznad svakog odgovora piše "Molimo provjerite, moguće je da se praksa promijenila". Drago mi je da se zanimaš za radno pravo, i stoga ti preporučujem knjigu Zakon o radu kroz sudsku praksu. Autori su: Gović, Milković, Pezo i Petrišić. Tako ćeš zasigurno PROUČITI - SUDSKU praksu i vjerujem da će BESMISLICE na ovom portalu (poput ove da je otkaz nezakonit ako u njemu nije naveden otkazni rok i pravo na otpremninu) ubuduće biti manje izražene.

Bilo bi POŽELJNO da POSLODAVAC sve te odredbe unese, no ako one nisu unesene to NE ZNAČI da će odluka o otkazu biti NEDOPUŠTENA, kako si ti tvrdio. Jer neće. U prethodnom sam postu naveo s obzirom na koje se elemente ocjenjuje dopuštenost otkaza. A ovo sve što pišem - ja vam pišem sa stajališta sudske prakse. Ne stoji meni bezveze u potpisu to što mi stoji

Draga gospođo Daja007, Zakon o radu predviđa minimalna prava radnika. Kada Kolektivni ugovori, pravilnici o radu, ugovori o radu isto pravo reguliraju na drugačiji način, za radnika se uvijek primjenjuje najpovoljnije pravo. Kako gospođa nigdje nije navela je li uopće u njezinom ugovoru o radu predviđen otkazni rok i koliki bi on bio, ne znam odakle vam smjelost decidirano tvrditi da se primjenjuje otkazni rok iz ugovora za kojeg ne znamo uopće je li naveden u njemu, odnosno je li drugačiji, odnosno povoljniji od onoga uređenog ZOR-om. Moram i Vas uputiti da ne blebećete bezveze i ne dovodite u zabludu svojim izjavama one koji čitaju ovaj forum i kojima je potrebna STRUČNA pomoć oko rješenje njihovog problema. Prema tome, ono što se sa sigurnošću može reći - jest da je njoj minimalno trajanje otkaznog roka predviđeno zakonom 1 mjesec i 2 tjedna - Vas gospođo dajo upućujem pogledati odredbu članka 114 Zakona o radu. Ukoliko je to pravo povoljnije uređeno nekim drugim propisom, primjenjuje se povoljnije pravo. Prema tome, izričito se može tvrditi koliko je minimalno uređenje trajanja otkaznog roka (jer to trajanje određuje Zakon), dok se ne može izričito tvrditi primjena nekog drugog izvora prava o kojem upitopostavljačica nije ništa napisala.

Da je o tom zahtjevu pravomoćno odlučeno, pa Vi podnesete novu tužbu u kojoj bi činjenični opis tužbe i tužbeni zahtjev bili jednaki (nije dakle dovoljno da su tužbeni zahtjevi jednaki, već da je tužba identična u svakom pogledu), onda bi sud odbacio vašu tužbu iz razloga presuđene stvari. Međutim, kako Vi niste podnijeli prijedlog za donošenje dopunske presude, smatra se da ste od tog dijela tužbenog zahtjeva odustali, ondnosno da ste povukli tužbu u tom dijelu. Kada je tužba povučena, smatra se kao da nikad nije ni podnesena. Prema tome, možete ponovno podnijeti tužbu radi odlučivanja o dijelu tužbenog zahtjeva o kojem nije odlučeno u prijašnjoj parnici. Kako sam već naglasio, institutom ispravka presude se ne možete poslužiti (ovo vam pišem jer ude očito ne razumije značenje ovih institita) jer se presudom ispravljaju samo očite omaške u pisanju (u slovima, brojkama i tome slično). Ispravkom presude ne može se odlučivati o dijelu tužbenog zahtjeva o kojem je propušteno odlučiti, jer za to postoji institit donošenja dopunske presude. Kako ste Vi propustili rok od 15 dana za traženje da sud odluči i o tom dijelu tužbenog zahtjeva o kojem je propustio odlučiti (dopunska presuda), jedini vam je izlaz podnošenje nove tužbe, ili uz određene uvjete prijedloga za povrat u prijašnje stanje. Navedeni prijedlog se može podnijeti samo ako imate opravdani razlog zašto u roku od 15 dana od dana dostave presude niste tražili donošenje dopunske presude (primjerice, bili ste hospitalizirani), ali tada uz prijedlog za povrat u prijašnje stanje morate poduzeti propuštenu radnju, tj. istodobno podnijeti prijedlog za donošenje dopunske presude.

marybeg, tvoj smo slučaj raspravljali 02.02. Trebala si tamo i nastaviti. No da sad ne kompliciramo. Daja ti je dobro rekla ti imaš pavo na otpremninu s obzirom da ti je poslodavac otkazao ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga a provela si kod njega više od dvije cijele godine.Također imaš i pravo na otkazni rok kako od dva mjeseca.Poslodavac je u Odluci o otkazu bio DUŽAN uz obrazloženje zbog čega ti je dao otkaz ,navesti i obvezu isplate otpremnine i odrađivanja otakaznog roka. I zbog tih razloga ovakav otkaz nije dopušten . Moram priznati da zbog nespretne rečenične konstrukcije nisam siguran koliki si joj otkazni rok naveo, no ona ima pravo na otkazni rok u trajanju od mjesec i dva tjedna. Međutim, nije točno kako navodiš da je poslodavac "dužan" u odluci o otkazu navesti i podatak o isplati otpremnine i podatak o odrađivanju otkaznog roka, pa da, ako to nije naveo, otkaz je nedopušten. Naime, poslodavac je dužan sukladno članku 113. Zakona o radu otkaz sačiniti u pisanom obliku, kao i obrazložiti otkaz. Poslodavac nije dužan u otkazu navesti podatke o otkaznom roku niti otpremnini, jer su to samostalna prava koja ne utječu na valjanost otkaza. Dakle, neće otkaz biti nedopušten jer ne sadrži podatke o otkaznom roku i otpremnini - paziti, cigo, da ne pišeš više ovakve besmislice Dopuštenost otkaza ocjenjuje se s obzirom na postojanje otkaznog razloga i poštivanje procedure otkazivanja ovisno o vrsti otkaza (je li izvršeno savjetovanje ili suodlučivanje sa radničkim vijećem, jesu li primjenjene odredbe o zabrani otkaza određenim kategorijama radnika, je li poslodavac poštivao kriterije otkazivanja-dob radnika, obveze uzdržavanja, trajanje ugovora o radu i dr.). I još jedna stvar: čak i da joj je protekao rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava, ona ga može podnijeti i nadati se da će joj poslodavac odgovoriti i time otvoriti mogućnost tužbe. Dakle, kada god poslodavac odgovori na zzp, odnosno odbije ga, radniku od dana zaprimanja teče 15 dana za podnošenje tužbe. Dakle, prvo proučiti, onda rastumačiti, pa tek onda (ispravno!) savjetovati

Poslodavac ne smije otkazati trudnici. Takav otkaz je nezakonit. Zna li vaš poslodavac da ste trudni? Ako ne zna (a pretpostavljam da zna da ste na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći), obavijestite ga - pošaljite mu preporučeno sa povretnicom (povratnica je bitna jer od dana zaprimanja počinju teći rokovi određeni zakonom) zahtjev za zaštitu prava u kojem ćete navesti da ste trudni, da je otkaz trudnici nezakonit i da ga stavi izvan snage, u suprotnom ćete ga tužiti. Taj zahtjev za zaštitu prava mu morate poslati čim prije, najkasnije u roku od 15 dana od dana kad vam je otkaz uručen. Ako ne pošaljete Zahtjev za zaštitu prava u kojem ćete navesti da ste trudni i da prema odredbama Zakona o radu je otkaz trudnici ništav, nećete moći sa uspjehom tužiti. Dakle, on ima onda 15 dana da vam odgovori (ili ne odgovori), a vi daljnjih 15 dana za tužbu. Pazite da ne propustite rokove. Ako ne stavi otkaz izvan snage, tužite ga i mirno uživajte u trudnoći i provodite vrijeme kod kuće, sve dok sud ne utvrdi da je otkaz nezakonit. Odluka će 100% biti u vašu korist jer zakon izričito zabranjuje davanje otkaza trudnici. Dakako, morate ispoštivati gore opisanu proceduru. Lijep pozdrav, Floki.

ne.

kada nakon jednog ugovora sklopiš drugi drugi je važeći. jer ste ti i poslodavac dogovorno prvi ugovor stavili izvan snage. u tvom konkretnom slučaju, ti se nalaziš u radnom odnosu temeljem ugovora za radno mjesto referenta prodaje.

Niti se u Xarinom primjeru radi o preraspodjeli radnog vremena, a niti je jednostrana izmjena ugovora dopuštena, pa bila ona regulirana i kolektivnim ugovorom ili nekim drugim propisom, jer se za radnika, u slučaju kada je isto pravo (ili obveza) regulirana različitim aktima,primjenjuje ono što je za radnika najpovoljnije. A i opće je poznato da ugovor nastaje i mijenja se samo suglasnšću volja obiju stranaka, u ovom slučaju radnika i poslodavca (za razliku od otkaza, koji je jednostran akt, bilo poslodavca, bilo radnika). Kao što si savjetovao Xari da se informira o svojim pravima,ja tebi savjetujem da se informiraš o pravima radnika prije nego daš netočan savjet ili savjet koji nije u vezi sa pitanjem.

Ugovor o radu nastaje suglasnošću volja radnika i poslodavca. Dakle, da bi nastao ugovor o radu potrebno je da obje strane prihvate njegov sadržaj i da ga obje strane potpišu. Ti, dakle, imaš pravo nakon porodiljnog dopusta, vrtiti se na poslove koje si ranije obavljala (poslove koje si obavljala prije porodiljnog). Poslodavac ne može jednostrano promijeniti tvoj ugovor na neodređeno u ugovore na određeno "koji će se o potrebi produljivati". Dakle, to su njegove šuplje priče u prazno. da bi došlo do take situacije, moraš i ti potpisati novi ugovor. ne potpišeš li, tj. ne pristaeš li na lošije uvjete,ostaje i dalje na snazi tvoj raniji ugovor. Obzirom da imaš malo dijete, za rad noću mu treba tvoj pisani pristanak.

Neće uspjeti sa zahtjevom za ispravak presude, ne može se ispravljati izreka, jer kad nije odlučeno o dijelu tužbenog zahtjeva, a nije podnesen prijedlog za donošenje dopunske presude, smatra se da je tužba u pogledu dijela tužbenog zahtjeva o kojem nije odlučeno - povučena. Dakle, možete ponovno podnijeti tužbu u kojoj ćete istaknuti tužbeni zahtjev o kojem nije odlučeno u prijašnjoj parnici.

idi u ovrhu za dio za koji si diobio obračun. za razliku otpremnine tuži. sa odvjetnikom se dogovori da se on podmiri od parničnih troškova, odnosno da ga ne plaćaš unaprijed već tek po završetku parnice.

ja o kruškama, cigić o bananama stay good, cigo

Ako u ugovoru stoji ta odredba o otpremnini koju si navela, onda si već u plusu u odnosu na odredbu Zakona o radu koja regulira pravo na otpremninu. Naime, prema ZOR-u pravo na otpremninu pripada radniku koji je radio najmanje 2 godine kod tog poslodavca i koji je dobio otkaz koji nije uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika. Dakle, ti (ukoliko dobiješ otkaz) prema ZOR-u ne bi imala pravo na otpremninu. No ako je u tvom ugovoru predviđeno tako kako si napisala, ostvarit ćeš otpremninu u navedenom iznosu. Ja osobno mislim da poslodavac tebi neće dati otkaz. Jednostavno - jer mu se ne isplati. Zašto bi ti davao otkaz kad ti ugovor i tako i tako istječe za 2 mjeseca. Sa otkazom bi samo sebi nagrnuo možebitne probleme (tužbu te višemjesečni, možda i višegodišnji spor) te je za njega puno povoljnije da pričeka da tvoj ugovor o radu istekne. Ja bih tako, da sam poslodavac. Usto, ako pričeka istek tvog ugovora, ne mora ti davati otpremninu. Stvarno ne vidim zašto bi poslodavac išao protiv sebe. Al ako se to ipak dogodi i dade ti otkaz, a ti smatraš da nisu valjani razlozi za otkaz koje je naveo u svojoj odluci, možeš u roku od 15 dana podnijeti zahtjev za zaštitu prava, osporavati otkaz, tražiti sudski raskid, isplatu za ta dva mjeseca, te naknadu štete u iznosu od 3 plaće. Sa zahtjevom za povrat na rad nećeš uspjeti. Dobra bi pak situacija za tebe i poslodavca bila da sklopite sporazumni prestanak radnog odnosa u kojem ćete utvrditi da ugovor o radu prestaje vašom obostranom voljom, da se on tebi obvezuje na ime otpremnine isplatiti tu spomenutu 1/3 plaće kao i naknadu plaće za 2 mjeseca koja nećeš raditi. To je maksimum koji možeš ostvariti, ali onda ne možeš ostvariti naknadu sa Zavoda za posredovanje pri zapošljavanju. Najbolja bi situacija po tebe bila (ako ti on baš odluči dati otkaz) da ti dade poslovno uvjetovani otkaz, isplati otpremninu, uz taj otkaz sklopite sporazum u kojem se ti odričeš prava na odrađivanje otkaznog roka, a on tebi umjesto odrađivanja otkaznog roka isplati naknadu plaće. Mislim da je to najviše što možeš dobiti. Bilo bi super kada bi ti još uz to isplatio jedan mjesec (odnosno sveukupno ta dva mjeseca koja bi inače trebala odraditi). Vidi kako će se karte sutra posložiti pa sama odluči.

opet krivo. članak 110. samo propisuje mogućnost redovitog otkazivanja. to ne znači da je svaki redoviti otkaz zakonit. je li otkaz zakonit, procjenjivat će se u sudskom postupku, ako dođe do spora. i za redoviti i za izvanredni otkaz se moraju ispuniti pretpostavke određene zakonom da bi on bio pravno dopušten (primjerice, redoviti poslovno uvjetovani otkaz bit će opravdan samo ako nitko drugi neće nastavljati obavljati poslove otpuštenog radnika. Ako bi netko drugi nastavio obavljati te iste poslove, takav otkaz će biti nezakonit). Dakle, sama činjenica da je ugovorena mogućnost da se ugovor sklopljen na određeno vrijeme- otkaže - ne znači da je taj otkaz zakonit. Nitko se ne može unaprijed (prilikom sklapanja ugovora) odreći prava na pobijanje otkaza. Drugo, ne radi se ovdje o prepirkama ekipe. Već o sukobu neznanja i znanja. Ja osobno, poludim (ne shvatiti doslovno ) kada vidim da netko osobu krivo savjetuje. Takva osoba (najčešće radnik) se može krivo povesti za nečijim (pogrešnim) savjetom i ne ostvariti pravo koje bi joj po zakonu pripadalo. Primjera radi, kada netko savjetuje nekome da protiv odluke o otkazu ne podnese zahtjev za zaštitu prava, pa osoba takav savjet i prihvati. A zapravo ne zna težinu takvog savjeta (niti onaj koji daje niti onaj koji prima savjet), jer je radnik tada definitivno onemogućen u ostvarivanju prava pred sudom i mogućnosti povratka na posao (nepodnošenje ZZP-a uzrokuje odbacivanje tužbe i ispuštanje svake mogućnosti povratka na rad). Zbog toga smatram da je vrlo bitno da se (ukoliko se doista želi nekome pomoći) daju ispravni savjeti, a ne savjeti "mislim da je tako...". Sve u svemu, trebalo bi apelirati na "savjetodavce" da ne pišu nešto prije nego provjere ili budu 100% uvjereni u točnost dane informacije te apelirati na "primatelje savjeta" da iste uzmu sa rezervom i dodatno se o svom problemu informiraju. Cigić je dobra osoba, vrlo je nesebično od njega što sate i dane provodi za računalom nastojeći pomoći oosbama koje traže pomoć. Samo ponekad skrene s puta.

opet nisi odgovorila na pitanje. jel piše u tvom ugovoru o radu da se taj ugovor može raskinuti redovitim otkazom?

tvoj ugovor istječe 30.04. - bolovanje ne igra nikakvu ulogu. i otkaz ti se može dati iako si na bolovanju, ako za to postoji opravdani razlog.

Ajde flokiću, reci ti meni gdje sam ja u gornjem postu pogriješio? nisam rekao da ta odredba nije točna, već da si odgovorio ono što se nije tražilo znaš, kruške i jabuke, sjećaš se? dama uopće nije navela da u njenom ugovoru ne stoji odredba o redovitom otkazu. stoga, ako je ta odredba uključena u njezin ugovor (kako je za zaključiti i za peetpostaviti, jer teško da bi poslodavac sam sebe onemogućio neunošenjem te odredbe), onda tvoj odgovor uopće nije svrsishodan (nije, dakle, odgovor na postavljeno pitanje). naravno, da te odredbe nema, onda bi taj odgovor bio pravno relevantan. iskustvo, cigiću, iskustvo

to ni ne mora pisati. to je predviđeno zakonom. eto vidiš cigiću, stvar je u tumačenju i razumijevanju zakonskih odredbi ne kažem ja da ti nisi značajan forumaš, itekako jesi samo, ponekad je bolje prešutjeti nego reći netočno.

Pitanje nije jasno. Precizirajte pitanje i dovedite ga u vezu sa stvarnim slučajem.

prvo Vi odgovorite na pitanje je li u Vašem ugovoru sadržana odredba: "Ovaj se ugovor može redovito otkazati".

I inače mi zavide na brzini Odgovaranja, da ne bude zabune Izvanredni otkaz na vas proizvodi pravne učinke trenutkom uručenja odluke o izv. otkazu. to znači da nemate pravo na otpremninu, otkazni rok i da vam radni odnos kod poslodavca prestaje danom uručenja odluke. Radniku koji je obolio zbog profesionalne bolesti poslodavac ne smije otkazati u razdoblju privremene nesposobnosti za rad. Za odgovor na pitanje moraju li vas vratiti do donošenja odluke suda ključan je odgovor je li kod vašeg poslodavca ustrojeno radničko vijeće ili sindikat ili sindikalni povjerenik i jesu li se protivili izvanrednom otkazu. ako jesu, a vi takav zahtjev postavite, mora vas vratiti do okončanja sudskog postupka.

1. Obavijestite poslodavca o bolovanju i dostavite mu doznake. 2. Vaše bolovanje ne sprječava poslodavca da Vam otkaže ugovor o radu, ako za to ima opravdan razlog. 3. Protiv odluke o otkazu (ako želite pobijati otkaz) uložite poslodavcu zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od primitka otkaza. On ima 15 dana da vam odgovori, a Vi daljnjih 15 za podnošenje tužbe sudu. Pazite da ne propustite rokove.

Bok, Cigo, znaš, ja cjelokupnu stvar sagledavam uvijek u širem kontekstu. A s obzirom da se već nekoliko godina bavim upravo radnim sporovima, sigurno ću iz pitanja znati iščitati nešto što običnom laiku koji se radnim pravom bavi iz hobija neće zapeti za oko. Ti se uhvatiš za nešto što nema veze sa upitom postavljača pitanja. I tako savjetuješ. Gotovo uvijek. Naime, postavljačica nigdje nije učinila spornom činjenicu o postojanju ugovorne odredbe o tome da se ugovor koji je sklopila na određeno vrijeme može otkazati. Gotovo svaki će poslodavac navesti tu odredbu u ugovoru (radi svoje zaštite). Upitopostavljačica je pitala može li joj se ugovor o radu otkazati unatoč tome što joj istječe za 2 mjeseca? Kako, dakle, nigdje nije navela da se poslodavac nije ogradio navedenom odredbom, odgovor je kako sam naveo u svom prethodnom postu. Dakle, moj odgovor je dan na temelju saznanja o činjenicama koje je sama navela. Ona o kruškama, a ti o jabukama Ja o kruškama, a ti o bananama. Jednako kao što si čovjeku u jednoj od tema naveo da ne treba podnositi zahtjev za zaštitu prava u odnosu na nepriznati godišnji odmor. Pogledao sam datum kada je čovjek postavio upit, i kada mu je istekao rok za podnošenje ZZP-a, kako bih sanirao štetu koju si mu prouzročio svojim savjetom. No, šteta se više nije mogla sanirati jer je rok protekao. Unatoč tome što postoji odredba koja kaže da se u slučaju naknade štete radnik ne mora obraćati poslodavcu sa ZZP-om, u ovom slučaju će sud (ako dođe do tužbe radi naknade štete zbog neiskorištenog godišnjeg odmora krivnjom poslodavca) odbiti tužbeni zahtjev), jer se radnik, praktički složio s time da mu ne pripada godišnji odmor (nije podnio zzp, dakle, nije smatrao da mu je poslodavac povrijedio neko pravo). Da bi se mogla dosuđivati naknada štete, mora postojati štetna radnja, a ovdje štetne radnje nema, što proizlazi iz prihvaćanja odluke poslodavca kojom je isti radniku naveo da nema pravo na godišnji odmor. Hvale je vrijedna želja svakoga da pomogne, no ponekad, cigo, savjeti nestručnih osoba mogu prouzročiti više štete nego da osoba ne dobije odgovor na svoje pitanje. Imaj to na umu.

dostavite (ili pošaljite) požurnicu Ministarstvu, da u roku 7 dana donese rješenje. Ako ne donese, po proteku tog roka ponovno podnesite tužbu sudu, u kojoj ćete naznačiti da se tužba podnosi ponovno zbog nepostupanja II. stupanjskog tijela (Ministarstva) po presudi Upravnog suda, te da predlažete da sud donese rješenje koje će u cijelosti zamijeniti rješenje II.stupanjskog tijela. Sud će potom pozvati Ministarstvo da se očituje zašto nije postupilo po presudi Upravnog suda i u roku od 30 dana donijelo novo rješenje, te ovisno o njegovom odgovoru, dalje postupati. Moguće je da jednostavno Ministarstvo nije uspjelo u tako kratkom roku donijeti rješenje (jer je npr. potrebno provoditi vještačenje, očevid, saslušanje svjedoka itd.), pa će se i to cijeniti od strane Upravnog suda RH.