Jump to content

Floki

Korisnik
  • Broj objava

    2100
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Floki objavio

  1. od lipnja počinju to primijenjivati pa će valjda naknadno to promijeniti.
  2. Osim navedene novine, čuo sam da će se sada grupa GRAĐANSKO/TRGOVAČKO podijeliti tako da će se izvlačiti 3 pitanja iz obveznog, 2 iz stvarnog, 2 iz nasljednog i 3 iz trgovačkog. Ima li još netko ovu informaciju?
  3. baš mi je danas kolegica javila za tu "novinu". ma savršeno. sad još samo da izmisle nova pitanja iz EU...
  4. Molim kolege da nadopune pitanja koja NEDOSTAJU: RADNO: 3. 4. 11. 12. 21. 22. 30. 31. 36. 48. UPRAVNO: 59. 67. 70. 80. 92. 94. 101. 103. 111. 114. 115. 116. ------------------------------------------------------------ Radno pravo ima sveukupno 51 pitanje. U upravnom pravu je zahtjev za zaštitu zakonitosti 120. pitanje po redu. Zna li netko postoje li daljnji brojevi kartica (od 121. pa nadalje ili je 120. zadnja?)
  5. ajmo kolege, gdje ste aktivirajte se malo da popunimo ovo što fali
  6. thx. no ovo je poredak "starih pitanja", nakon stupanja na snagu novog ZUP-a i ZoR-a, promijenjena su (zapravo dodana neka) pitanja. Ova grupa najprije počinje sa radnim, a završava sa upravnim. Ako netko ima pitanja posložena po novom, neka ih ovdje stavi, ili oni koji su slušali ispit, neka u temi "Pitanja s kartica-Radno i upravno" nadopišu pitanja koja fale. Fali 10-ak pitanja iz radnog i 12 iz uprave.
  7. Jadranka, možeš staviti još grupu radno/upravno?
  8. Možete u istoj parnici. Iznos postavite na oko 1800-1900 kuna.
  9. Nije točno da nemate pravo tražiti obračun otpremnine. Članak 85. stavak 2. Zakona o radu: Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Opomenu možete i sami napisati, pozivom na gore citirani zakonski članak. Ne treba vam odvjetnik za to koji će vam uzeti masne novce za par redova koje ćete znati i samo sastaviti.
  10. Molim kolege da nadopune pitanja koja NEDOSTAJU: RADNO: 3. 4. 11. 12. 21. 22. 30. 31. 36. 48. UPRAVNO: 59. 67. 70. 80. 92. 94. 101. 103. 111. 114. 115. 116. ------------------------------------------------------------ Radno pravo ima sveukupno 51 pitanje. U upravnom pravu je zahtjev za zaštitu zakonitosti 120. pitanje po redu. Zna li netko postoje li daljnji brojevi kartica (od 121. pa nadalje ili je 120. zadnja?)
  11. knjiga je super. ja radim po njoj. pitanja su ti doslovce po toj knjizi postavljena. pripazi samo na promjene u vezi d..-a.
  12. Kolegice mtb, svatko se može prijaviti gdje želi i nakon završetka natječaja prijeći raditi na sud. Prijašnje radno iskustvo nije zapreka ako nije u cijelosti odrađen vježbenički staž. U suprotnom bi se radilo o diskriminaciji. To biste kao pravnica trebali znati, zar ne?
  13. Dostavite im rješenje o nasljeđivanju iz kojeg će biti vidljivo tko su nasljednici, a nasljednici preuzimaju obveze ostavitelja nakon njegove smrti. Za detaljnije informacije kako doći do dokumenta od strane javnog bilježnika koji je prestao s radom (a dok se čeka imenovanje novog), obratite se Hrvatskoj javnobilježničkoj komori.
  14. može malo vremena (najviše do godine dana) dobiti ako zatraži odgodu izvršenja kazne zatvora (ako i kad osuda postane pravomoćna) zbog polaganja ispita, odnosno studiranja.
  15. ooooo da, itekako znam! ja ih tamo šaljem
  16. Ti nisi ni u što sigurna. Vezivati pritvor uz određeni stavak određenog kaznenog djela - sramota! Nisi nikad čula da se nekoga osudi na zatvorsku kaznu te da se temeljem čl. 67. KZ-a prema okrivljeniku primijeni uvjetna osuda? Ili pak izvrši zamjena za rad za opće dobro na slobodi? Uostalom, upitopostavljačica je navela "posjedovanje" - a to je obilježje stavka 1. čl. 173. KZ-a. Što se tiče "velike količine" to je relativan pojam iz perspektive upitopostavljača. I smisli svoju parolu, ne kradi od mene Ček, ti si napisala da se za posjedovanje ne ide u pritvor?
  17. Ne piši gluposti. Ne postoji katalog kaznenih djela radi kojih se određuje pritvor. Pritvor se određuje radi postojanja zakonskih osnova za određivanje pritvora. Primjerice, radi toga što okrivljenik, iako je uredno pozivan, ne dolazi na glavnu raspravu ili pak po nekoj drugoj zakonskoj osnovi.
  18. Kakav predsjednik suda, treba obavijestit predsjednika države.
  19. ako je optužen samo za posjedovanje (čl. 173. st. 1 KZ-a) i ako nije ranije osuđivan, dobit će uvjetnu. Dakle, neće u zatvor.
  20. svatko tko još nije stekao 18 mjeseci staža kod odvjetnika, J.B.-a ili na sudu, odnosno tko nije odradio pripravnički staž u cijelosti može se nadati zaposlenju.
  21. Od natječaja do zapošljavanja računajte da će proći barem 4-6 mjeseci (ide ljeto, pa se zapošljavanje obično prolongira na jesen). Kandidati na natječaju u travnju 2008. godine čekali su 6 mj od trenutka natječaja do prvog radnog dana, dok su oni koji su se javili na natječaj u listopadu 2008. čekali godinu dana (tad je bila aktualna zabrana zapošljavanja). Sad možda taj period bude i kraći jer je novi Zakon o vježbenicima oduzeo mogućnost žalbe protiv rješenja o prijemu.
  22. OK - definirali smo - kuća je suvlasništvo u jednakim dijelovima. Nadalje, navodite da je Vaš otac vama oboma dao taj iznos od 40.000 Eura(tako ste napisali). Prema tome, ako Vam je oboma otac darovao taj novac, ne može se govoriti o tome da je Vaš otac išta ulagao u vašu kuću. Što se tiče kredita koje otplaćujete, i ona ih mora otplaćivati. Izračunajte koliko ste kredita dosad sami isplatili i recite joj da ćete, ukoliko se ne dogovorite mirnim putem, toliko potraživati na sudu da plati + što će u budućnosti morati plaćati pola kredita do njegove otplate. Valjda ćete uspjeti naći neki kompromis. Ako ne, kuća bi vam mogla završiti na dražbi (a što ne odgovara ni njoj ni Vama jer se na dražbi redovito dobivaju puno niže cijene od onih koliko nekretnina zaista vrijedi).
  23. Ta dva stambena kredita su za auto, valjda... a po čemu si zaključio da su ta dva stambena kredita baš za tu njihovu kuću? možda otplaćuje 2 vikendice na moru. u svakom slučaju, nagađanja su nebitna, bitno je da ti ne razumiješ osnovne institute i to bračne stečevine, suvlasništva i druge pravne institute.
  24. Vidim da si najviše teksta potrošio na objašnjavanje da se bračna stečevina dijeli popola, bez obzira koji je od supružnika koliko doprinosio - što baš nikada nisam niti osporavao. Ne krivi me što sam ti kao malom djetetu pokušao nacrtati pravo. Zakon ne dozvoljava dokazivanje koliko je tko uložio u tu kuću ako je stečena vlastitim radom. Naglasak - vlastitim radom.Za trajanja bračne zajednice.Onda valjda dozvoljava dokazivanje ako su , npr. kuću sagradili mladencima roditelji jednog od supružnika? U takvom slučaju se onda uopće neće raditi o bračnoj stečevini. Već o nekom drugom pravnom institutu, najčešće darovanju. Naglasio si da su mladencima (dakle oboma) darovali tu nekretninu a ne ulazi u bračnu stečevinu imovina stečena na način drugačiji od onoga koji propisuje ObZ za bračnu stečevinu. Tu dakle ulazi darovanje, pa nema bračne stečevine. Treba i razumjeti pravo. Tebi to baš ne polazi za rukom. Ta kuća nije stečena kupnjom, nego je očito građena za trajanja braka. Čije je npr. bilo zemljište , nije nam poznato. Vlasnik zemljišta vlasnik je nekretnine izgrađene na tom zemljištu. Ne mogu postojati dva različita vlasnika. Ako su roditelji bili vlasnici zemljišta, oni su i vlasnici kuće koja se izgradila. Kada daruju kuću, više nisu vlasnici. Zemljište je neodvojivo od nekretnine izgrađene na njoj. Djelom je sagrađena novcem roditelja jednog od supružnika, (dakle dar roditelja; je li i to bračna stečevina?), a djelom kreditom koji nije otplaćen za trajanja bračne zajednice. Ponavljam, nekretnine su predmet stvarnoga prava, ostali zahtjevi obveznog. Ne možeš od kruške stvorit jabuku. Niti jedno niti drugo ne ispunjava uvjet čl. 248. ObZ-a - nije stečeno vlastitim radom za trajanja bračne zajednice . Već sam odgovorio da to onda neće biti bračna stečevina, već će bračni drugovi po osnovi darovanja steći stvarno pravo nad nekretninom. Marica jest suvlasnik kuće 1/2, ali opterećene potraživanjem 40000 €, i polovinom bankovnog kredita 400000 kn. Da, ali će ona i dalje imati svoje stvarno pravo na kući temeljem darovanja, i ono joj neće moći biti umanjeno zbog obveznopravnog odnosa. Ne razumiješ što ti pričam. Nije šija nego vrat. U Lijepoj Mojoj kaže se vrat a iz koje zemlje ti dolaziš niej mi poznato. Zdravoseljački, i ima i nema polovicu te kuće. Zdravoseljačka tumačenja nisu bitna, bito je i jedino relevantno pravno tumačenje. Ne može se svojim suvlasničkim djelom 'cjenkati' kao da nije opterećen - to je poanta mojeg odgovora na prvotno pitanje. Ako se ne sjećaš što si napisao (kakvu si tezu iskonstruirao prethodno), pročitaj ponovno. Napisao si da CIJELA KUĆA nije bračna stečevina. A ne da se ne može cjenkati. Možda je to tvoj stil, kad se pokaže da ne znaš, ti tvrdiš da si rekao nešto drugo. Ne može se kredit pretvarati u suvlasnički omjer? Formalno po Zakonu ne. Ali u praksi se to stalno događa. Bar tako naprave oni mudriji. Opet brkaš pojmove. Opet ne znaš pravo. Opet pišeš gluposti. O ovom čega si se sad dotakao se pak primjenjuju pravila o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Ponavljam, od kruške ne možeš napraviti jabuku. Ali krušku možeš prodati i od tog novca kupiti pola jabuke. Ali to je drugi par rukava. Nemoj se dalje zakopavati
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija