Floki

to nije tajna, uvijek se piše presuda iz županijske nadležnosti. Bilo je to iznenađenje na roku u 10. mj. (prvi rok po novom zakonu), a onda su ispitivači najavili da će radnja iz kaznenog prava na pisanom dijelu pravosudnog ispita biti iz županijske nadležnosti.

pošalji još jednom. ako odbija primitak, smatra se da je dostava izvšena.

Reš pečeno mišljenje inspektorice i dalje je samo njeno mišljenje (možda je i ona ovo mišljenje ispekla dok je radila krumpir salatu ), i ne samo da je suprotno ZUP-u (prema kojem je škola dužna postupati) već i ustavnom pravu na jednaku dostupnost radnog mjesta. Kako je radno mjesto tajnika jednako dostupno onome koji tamo već radi i onih ostalih 107 kandidata s kojima se ravnatelj nije ni upoznao? Naravno da nije.

78. je zaštita vlasništva (vlasničke tužbe), a 84. stjecanje vlasništva temeljem prava građenja

zlekiću, zašto se nisi žalio na natječaje? zašto nisi išao s tužbom Upravnom sudu? i - bez više detalja (kakav je posao u pitanju, koja je instituacija u pitanju i sl.) ti ne možemo dati konkretniji odgovor.

po ovome što ste napisali, ne radi se o diskriminaciji, već o zaštiti dostojanstva radnika. Radnik mora ustati s tužbom za zaštitu svog dostojanstva, odnosno radi prestanka uznemiravanja.

1. Za radnika se uvijek primjenjuje povoljnije pravo, pa neovisno što je poslodavcu takva mogućnost dana pravilnikom, ona je prema Zakonu o radu zabranjena. 2. U ZOR-u izričito stoji da je zabranjeno ustezati plaću bez suglasnosti radnika. Dakle, takav potez poslodavca nije zakonit. 3. Poslodavac bi plaću mogao ustegnuti samo kada bi mu radnik dao pisanu suglasnost. 4. Da.

u upravnom sporu svaka stranka snosi svoje troškove, što znači da ako izgubite spor, ne plaćate troškove druge strane (to je dakle, upravno tijelo). drugačije je sa sudskom pristojbom na tužbu. Ako izgubite spor, bit ćete pozvani od suda platiti sudsku pristojbu. Zato bi najbolje bilo da se tijekom spora pozovete na odredbu Zakona o sudskim pristojbama kojom su branitelji odlobođeni plaćanja troškova sudskih pristojbi i priložite dokument kojim dokazujete da ste branitelj, ili se na oslobođenje pozovete naknadno, nakon što dobijete poziv za plaćanje pristojbe.

Cigo, nisi čuo da je znatiželja ubila mačku?

moram vas sad sve razočarati koji mislite da je to u skladu sa zakonom... ja mislim da nije... u postupku sudjeluje 108 kandidata, a nijedan nije pozvan na razgovor? Nemoguće da je sve po zakonu. Ovo vam govorim s obzirom na odredbe Zakona o općem upravnom postupku prema kojem, kad u postupku sudjeluje više stranaka sa protivnim interesima (ovdje je 108 stranaka, nesporno je da je svatko svakome protivnik), mora im biti omogućeno ostvarenje načela saslušanja.. Puno ostvarenje ovog načela podrazumijeva i usmeni razgovor. Ovaj način koji vi opisujete svakako jest uobičajen, ali ni u najmanju ruku nije zakonit.

ako je izvođenje dokaza vještačenjem bio vaš prijedlog, vi ga i plaćate. ako sud presudi u vašu korist, tuženik vam je dužan platiti vještaka i troškove vašeg odvjetnika. vještaka svakako, a ako niste dosad plaćali odvjetnika, on će se naplatiti od parničnih troškova koje je dužan platiti poslodavac ako izgubi spor, a ako ste plaćali svaku radnju odvjetnika, onda ono što poslodavac uplati na ime troškova postupka pripada vama.

Je li vam utvrdio iznos otpremnine i gdje je taj iznos utvrđen (u odluci o otkazu)? Zašto smatrate da biste trebali dobiti veći iznos od onog kojeg propisuje Zakon o radu?

Ovaj problem imam već 2-3 dana, a pojavio se netom nakon što je Legalis "vraćen" nakon što je bio nedostupan prije par dana. Nikako mi ne otvara stranicu, ili je jedva otvori (predugo čekanje). Na podforume nikako ne mogu ući (ili ako mi se posreći, jedva uđem), a ako mi se posreći da uđem na podforum, milijardu godina čekam dok mi otvori temu ili pak dok pošaljem odgovor. Čini se meni da nisu baš sve grješke od neki dan uklonjene?

odgovor na vaše pitanje je: da, za vrijeme bolovanja otkazni rok ne teče.

Moj post predstavlja odgovor na ovo njegovo pitanje: Priča kakvu si smislio sigurno neće proći. Nisu suci od jučer.

školski je točan samo dio udetovog posta no ono što je on napisao nije odgovor na vaše pitanje. Ako bi tužitelj pokrenuo ovrhu na temelju pravomoćne presude, Vi biste bili dužni staviti prigovor ispunjenja, odnosno nepostojanja tražbine ovrhovoditelja i u tu svrhu dostaviti sporazum o izvansudskoj nagodbi. Dalje bi trebalo znati koji je sadržaj vašeg sporazuma, da bi vam se moglo detaljnije odgovoriti na pitanje. Ovo s obzirom na činjenicu je li u izvansudskoj nagodbi ugovoreno da stranke nemaju više međusobnih potraživanja (s obzirom da ste naveli da ste se nagodili isplatiti manji iznos nego je dosuđen u prvostupanjskoj presudi) ili takva odredba nije ugovorena. u slučaju da nije ugovorena, ovrhovoditelj bi (temeljem pravomoćne presude) mogao u ovršnom postupku zahtijevati isplatu razlikovnog iznosa tražbine (dakle, razlike između dosuđenog i uglavljenog iznosa u izvansudskoj nagodbi).

od mene imaš ocjenu dobar (3). Za vrlo dobar i odličan morat ćeš se puno više potruditi i preznojiti Između ostalog, proučavati sudske odluke p.s. ja uvijek dam sve od sebe, ne volim površnost, takav sam u svemu što radim. A i volim svoju struku, volim to što radim. Hvala na priznanju Relativno mlad?

Vidim, ude, da ste konačno shvatili razliku između dopunske presude i ispravka presude. Nije cijeli moj referat o tim iinstitutima bio uzalud Ostajte mi dobro!

da.

uopće te ne mislim ja osuditi, samo je pitanje kako će proći ti koje ti krivo savjetuješ... ako si ih spreman nositi na duši.. ja barem znam da nikome nisam naštetio svojim odgovorom pozz

pa dobro, nije vam time ništa loše napravio. dapače, izlazi vam u susret.

to on sebe štiti ,jer vam može dati poslovno uvjetovani otkaz samo ako vas ne može zaspoliti na drugim poslovima (kod sebe), odnosno u određenim situacijama i negdje drugdje vam pokušati pronaći posao. mislim da nemate razloga za brigu. jeste u programu zbrinjavanja viška radnika?

Nije dovoljno samo kopirati i zalijepiti zakonski članak (ili izvadak iz prakse), treba ga znati i razumjeti i protumačiti, što Vama očito nije pošlo za rukom. Ja nikad svoje odgovore ovdje ne dajem olako, a pogotovo ne na temelju "procjene", već na temelju svojeg znanja i iskustva, koje, između ostalog, temeljim i na sudskoj praksi. Ne razumijete značenje izmjene izreke presude - opet vam kažem, izreka se može mijenjati kad je riječ o očitoj omašci u pisanju (primjerice, naziv tuženika je krivo označen, npr. ispušteno jedno slovo u nazivu i tome slično.). Na to se odnosi primjer koji ste citirali. NE MOŽE se, koristeći institut ispravka presude, izreka mijenjati na način da se IZREKA DOPUNJUJE DIJELOM TUŽBENOG ZAHTJEVA O KOJEM NIJE ODLUČENO, jer tome služi institut dopunske presude, za kojim u konkretnom slučaju nije posegnuto. Objasnit ću Vam i detaljnije zašto to nije moguće. Dopunska presuda se može tražiti u vrlo kratkom roku - 15 dana od dana zaprimanja presude. Ako tužitelj (jer tužitelj je podnio tužbu i postavio tužbeni zahtjev) ne traži donošenje dopunske presude (a to ne traži ni tuženik), smatra se da je tužbu u tom dijelu o kojem nije odlučeno - povukao, dakle da više nema interesa da traži pravnu zaštitu od suda. Ako on nema interesa da sud odluči o tom dijelu tužbenog zahtjeva, onda ne može sud sam donositi odluku o tome (kao prvo, jer se dopunska presuda može donijeti SAMO NA ZAHTJEV STRANAKA, a stranke su imale rok od 15 dana da traže donošenje dopunske presude), kako po službenoj dužnosti, tako ni na zahtjev stranaka nakon proteka roka, u obliku ispravka jer su stranke imale mogućnost tražiti odlučivanje o zahtjevu o kojem je propušteno donijeti odluku - u prekluzivnom roku od 15 dana. Nakon toga su izgubile to pravo. Ispravak se dakle može tražiti UVIJEK, i sud nije ovlašten mijenjati pravne odnose stranaka na način da tuženika beskonačno drži u neizvjesnosti, dok se DOPUNSKA PRESUDA može tražiti samo u prekluzivnom roku od 15 dana od dana zaprimanja krnje presude - zato i postoje ova dva međusobno različita pravna instituta. Uzmimo praktični primjer. Tužbeni zahtjev je bio postavljen na: -u točki 1 - utvrđenje da je otkaz nezakonit. -u točki 2 - zahtjev radnika da ga poslodavac vrati na rad. Sud je odlučio da je otkaz nezakonit, ali je propustio odrediti da se radnika vrati na rad. Vi biste koristili institit ISPRAVKA PRESUDE (koji ispravak se može uvijek donijeti) i nakon 20 godina tražili poslodavca da vas vrati na rad? Naravno da to nije moguće. Upravo se po tome i razlikuju ova dva instituta. Ispravak se može odrediti i po službenoj dužnosti, dok se dopunska presuda može donijeti samo na zahtjev stranaka. Rok za donošenje dopunske presude je kratak (15 dana) jer se na taj način i pruža pravna zaštita i PRAVNA SIGURNOST tuženiku da je postupak obustavljen u dijelu u kojem o nekom od tužbenih zahtjeva nije odlučeno. Da možemo bilo kada tražiti ispravak na način koji Vi implicirate (da se dodaje u izreku i dio tužbenog zahtjeva o kojem nikad nije odlučeno), to bi dovelo do PRAVNE NESIGURNOSTI - ne bi smisla imali rokovi propisani zakonima a isto bi bilo suprotno pravima zajamčenim Ustavom RH (pravo na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje i drugim pravima). Nadam se da Vam je sada jasnije.

U slučaju koji ste opisali (dobijete poslovno uvjetovani otkaz, mjesec dana radite na određeno, pa vam ugovor istekne i onda ste opet bez posla) - imate pravo na naknadu sa Zavoda po osnovi poslovno uvjetovanog otkaza, dakle kao tehnološki višak. Btw, njegova je zakonska obveza da vas pokuša zasposliti kod nekog drugog. Ja bih na vašem mjestu odrađivao puni otkazni rok. Vi kako želite. Sami procijenite što Vam je u interesu.

Gospođo Dajo, već sam objasnio da se za radnika primjenjuje povoljnije pravo. Ne možete izričito tvrditi da će se za nju primjenjivati u pogledu otkaznog roka ugovor o radu (koji bi taj rok mogao skratiti od zakonskog), jer možda hoće, a možda neće - primjenjivat će se ono što je za nju povoljnije. Iz Vaših postova proizlazi da ste i Vi dobili poslovno uvjetovani otkaz i da prema ZORU imate pravo na 1 mjesec i 2 tjedna otkaznog roka, dok prema ugovoru o radu imate 1 mjesec. U ovakvom slučaju Vi imate pravo na primjenju povoljnijeg prava, tj. na trajanje otkaznog roka od 1 mjesec i 2 tjedna. Pravno gledajući, pozivom na svoje pravo, možete još 2 tjedna ostvarivati plaću, poslodavac će vam 2 tjedna još biti dužan uplaćivati doprinose, radni staž će vam biti duži 2 tjedna. Druga je stvar ako ste vi pronašli novi posao, na koji ćete odmah prijeći, pa vam odgovara da vam otkazni rok bude što kraći. Tada se ne može smatrati da ste zakinuti jer ste sami raspolagali svojim pravom. Jednako tako, ukoliko se ne pozovete na svoje pravo da odradite duži otkazni rok, znači da pristajete na kraći otkazni rok, pa se ne može govoriti o vašem oštećenju ili zakinuću. No, ponavljam, ukoliko biste zahtijevali primjenu za vas povoljnijeg prava od poslodavca, a on vam to ne omogući, imali biste pravo pokrenuti postupak za naknadu štete zbog neodrađenog otkaznog roka krivnjom poslodavca, kao i pravo zahtijevati uplatu doprinosa i upis radnog staža za navedeno razdoblje.