Floki

Ne. Ugovorom se ustanovljuju prava i obveze između ugovornih strana. Ako je samo jedan bračni drug naveden kao davatelj uzdržavanja, samo on dobiva zauzvrat ono što je objekt ugovora (dakle, nekretninu. Kod ugovora o dosmrtnom karakteristčno je da se davatelj uzdržavanja mogao odmah upisati kao vlasnik nekretnine po sklopljenom ugovoru, nije morao čekati smrt primatelja uzdržavanja da bi ishodio vlasnički list u gruntovnici.

Prilozi su dokazi koji su predloženi u tužbi za svaku pojedinu točke tužbe. Dakle, tužba se sastoji od historijata opisanog u točkama tužbe. Ispod svake točke predlažu se dokazi kojim se dokazuju činjenice navedene u izloženoj točki. Ukupan broj dokaza koji se prilažu sudu = broj priloga. Svaki dokaz se predaje u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnika, dakle najmanje 2 primjerka (jedan za sud i jedan za protivnika). Jel sad jasnije?

Ovo me podsjeća na odgovor jedne kolegice na ispitu iz Upravnog prava. Ispitivač: Kolegice, gdje se objavljuju zakoni? Kolegica (ko iz topa): U Ustavu!

Pravo na neplaćeni dopust je tvoje PRAVO iz radnog odnsoa s poslodavcem. Dakle, ti to PRAVO ostvaruješ iz RADNOG ODNOSA. Tvoje radne obveze miruju ali si ti i dalje u radnom odnosu. Prema tome, ne možeš koristiti neko pravo iz radnog odnosa i istodobno zasnovati drugi radni odnos. Jednostavno i logički - jer si u radnom odnosu. Drugi ćeš radni odnos moći zasnovati tek pošto otkažeš ugovor o radu s poslodavcem koji ti je odobrio pravo na neplećeni dopust. Jer, opet to pravo je pravo IZ RADNOG ODNOSA. Ne možeš istovremeno imati zasnovana 2 radna odnosa sa punim radnim vremenom.

uspostavi Radničko vijeće. To je bolje za tebe i za radnike. Jer će ti funkciju radničkog vijeća, odnosno sindikata, odnosno sindikalnog povjerenika (u nedostatku gore navedenih) obavljati Hrvatski zavod za posredovanje pri zapošljavanju - nadležna služba - onda kada prema Zakonu o radu budeš morala imati suglasnost jednog od gore (kojih nemaš) na neke odluke vezane uz prava i položaj radnika. Zato ti je bolje da uspostaviš Radničko vijeće.

Nekada se (prema Zakonu o porodičnim odnosima) dokazivalo koliko je tko od bračnih drugova sudjelovao u stvaranju imovine stečene u braku (bračne stečevine). Danas se to više ne radi, jer Obiteljski zakon presumira da su bračni dugovi sudjelovali na jednake dijelove, i ta imovina, odnosno bračna stečevina se među njima (u slučaju diobe bračne stečevine) dijeli 50-50.

Poštovane kolege, došao sam u posjed prvostupanjske i drugostupanjske (pravomoćne) presude o kojoj je kolega ivonjska govorio. Citiram presudu Općinskog suda u Zagrebu oda 11. srpnja 2004. godine, predmet Pr 17672/04 : "Prema pravnom shvaćanju suda tužitelju pripada pravo na sudsku zaštitu već u nastaloj činjeničnoj i pravnoj situaciji te je neprihvatljivo stajalište na koje se poziva tužebik da se poslodavčevo upozorenje iz čl. 117. st. 1. ZOR-a može osporavati tek u parnici protiv odluke o otkazu ugovora o radu, dakle, tek nakon što radni odnos prestane. Sud je mišljenja da takav stav neopravdano oslabljuje pravnu poziciju i zaštitu radnika te je upravo logično i u dhu općeg principa postupanja "in favorem" radnika da se pitanje valjanosti upozorenja iz čl. 117. ZOR-a (i opravdanosti razloga upozoravanja kao potencijalnog otkaznog razloga) odmah i sudski raspravi u slučaju spora o njegovoj opravdanosti, a ne tek kad radni odnos definitivno prestane otkazom. Odredba članka 126. ZOR odnosno sada čl. 133. ZOR (NN 137/04) o sudskoj zaštiti kondemnatornom tužbom ne isključuje pravo radnika na tzv. preventivnu pravnu zaštitu tužbom za utvrđenje po članku 187. ZPP-a. Nema nijednog propisa koji bi izričito isključio pravo radnika da podnese ovu vrstu tužbe a takav se zaključak ne može izvesti ni logičkim, odnosno svrhovitim tumačenjem mjerodavnih zakonksih propisa. Upravo obratno - nema razumnog opravdanja da prava radnika iz radnog odnosa budu slabije pravno (sudski) zaštićena od prava subjekata drugih građanksopravnih odnosa koja se mogu štitit deklaratornom tužbom pod uvjetima iz čl. 187. st. 2. ZPP-a. Svi načelni razlozi za dopustivost takve pravne zaštite kojima se opravdava smisao tužbe za utvrđenje, a koje je iznosio tužitelj, u punoj mjeri egzistiraju i u ovom slučaju kada se zahtijeva utvrđenje pravne nedopuštenosti jednostranog pravnog akta poslodavca donesenog na osnovi odredbe iz čl.117. ZOR. Takav akt, naime, mijenja poziciju radnika koji svoje buduće ponašanje mora uskladiti za zahtjevom iz Upozorenja, jer u protivnom lsijedi otkaz i prestanak radnog odnosa. Razumljiv je zato i opravdan interes tužitelja za ovakvu deklaratornu tužbu, jer će njenim usvajanjem polučiti sasvim konkretnu pravnu korist a s obzirom da tuženi poslodavac, za slučaj ponovljenog takvog ponašanja, neće moći otkazati ugovor o radu jer je u pitanju neopravdani razlog za otkaz. Suprotno bi shvaćanje značilo da radnik ima pravo na sudsku zaštitu jedino i tek u slučaju prestanka radnog odnosa jer se tek tada ostvaruje neposredni pravni učinak na prava radnika iz radnog odnosa. Takav stav neopravdano umanjuje razinu i učinkovitost pravne zaštite radnika kao slabije strane u radnom odnosu. Uspjehom u parnici radi ništavosti upozorenja u bitnom se štiti prvana pozicija radnika, jer mu, po redovnom tijeku stvari, poslodavac ne može valjano redovito otkazati zbog skrivljenog ponašanja bez da ga prethodno ponovno valjano ne upozori sukladno čl. 117. st. 1. ZOR. Iz navedenih razloga sud smatra da tužitelj ima pravo na sudsku zaštitu predmetnom deklaratornom tužbom, pa je tužbeni zahtjev i materijalno pravno osnovan i procesno dopušten." Ovu je presudu Županijski sud u ZG potvrdio, i to onako kako je ivonjska napisao. Ja ću ovu presudu - ovaj presedan u RH priložiti uz žalbu sudu koji bude odlučivao o mojoj žalbi protiv rješenja kojim je prvostupanjski sud odbacio moju tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti upozorenja pred otkaz kao nedopuštenu. Ovo objavljujem ovdje, jer možda nekad nekom pomogne! A mi smo tu da mijenjamo krutu i staru praksu VSRH koji nije dopuštao suđenje u ovom postupku, prije svega iz razloga što je dobivanje upozorenja jedna životna situacija i što je sasvim životno i logično dopustiti radniku da utvrđuje neosnovanost danog mu upozorenja!

podnosite sudu koji je donio odluku. Dakle, Prekršajnom. A on dalje prosljeđuje Visokom prekršajnom sudu. Izvadite u Poreznoj potvrdu o visini dohotka i priložite ju uz žalbu, te navedite u žalbi protiv troška da niste u mogućnosti platiti troškove, jer nemate nikakvih prihoda, te zamolite sud da vas temeljem Zakona o sudskim pristojbama (pogledajte o kojem se članku radi, podnaslov Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi) oslobodi plateža troškova odnosno da donesenu odluku u pogledu troška preinači na način da vas oslobađa snašanja roškova.

Dobro Lutjena kaže.

uzmi odvjetnika da te zastupa. ako dobiješ spor, troškove zastupanja platit će protivnik.

Netočno. U bilo kojem postupku je HRVI oslobođen plateža sudske pristojbe.

nije baš ohrabrujuće kad na 1 mjesto aplicira više od 40 kandidata..

mistral, moj stav je da pišete zahtjev za zaštitu prava. Ivonjska je pokazao/la da se stav sudske prakse mijenja nabolje, a nadam se da će i ŽS koji je nadležan za odlučivanje u mom predmetu postupiti jednako kao i ŽS u ZG! dakle, ne propustite podnijeti zzp!

bravo ivonjska! hvala Vam! ovo sve što je Županijski sud u ZG izrekao, sve sam ja to istaknuo u žalbi protiv rješenja kojim je tužba odbačena kao nedopuštena! vidjet ćemo hoće li ŽS koji je nadležan za odlučivanje u mom predmetu zauzeti isti stav kao ŽS u ZG! Imam jako dobar feeling! Ivonjska, Bogu hvala na Vama! sad samo da dođem do te presude i idem je poslati sudu!

ivonjska dajte molim Vas, jel imate tu presudu?? da mi je pošaljete?? ili se može naći na netu?? HIIIITNO MI JE!!! p.s. jel možda u Izboru odluka VSRH? koji broj?'

to je teret koji je upiasn uz nekretninu i tu ne možeš ništa. mislim, ako ti je slučajno palo na pamet izbaciti bakicu van

pogledao sam ali dosta toga fali..

ako se tako jako bojiš, onda ga prijaviš policiji a ti bi njega za kaznu što ti prijeti ubojstvom - iselila ženo ako se osjećaš ugroženo, prijavi policiji prijetnje a taj sporazum mora predstavljati stvarnu volju oba bračna druga, neće ti taj zahtjev za sporazumni razvod braka nikako proći ako se muž usprotivi na sudu tome. u tom slučaju će sud postupati tako da će voditi postupak u kojem si ti tužiteljica a on tuženik u sporu za razvod braka.

palo mi je na pamet. i sigurno hoću, al mislim da neće biti u skoroj budućnosti

a nisi se sjetila provjeriti u najnovijem imeniku odvjetnika i odvjetničkih vježbenika? a imaš i na netu

tvoj radni odnos prestaje temeljem ugovora na određeno vrijeme. dakle prestaje 5.8. neovisno što si na bolovanju. bolovanje ne sprječava prestanak ugovora na određeno vrijeme.

ali ti ne zoveš da bi uspostavio vezu s automatom već s voditeljicom. dalo bi se prodiskutirati o ovome. ja smatram da usluga nije isporučena. bilo bi vrijeme da se zabrane ovi kvizovi na tv-u.

Ima tko kakvih iskustava s ovim ispitom da podijeli?

Preslike se bez izuzetka upotrebljavaju kao dokazno sredstvo u praksi, tako da to nije ništa neobično. No, ukoliko želite u potpunosti biti sigurni u istovjetnost i pravomoćnost rješenja o ovrsi, zatražite od tog odvjetničkog ureda neka vam dostavi ovjerenu presliku pravomoćnog rješenja o ovrsi. Oni mogu presliku tog rješenja odnijeti u ovršnu kancelariju gdje će im lupiti (još jednom) pečat pravomoćnosti, i kao takvo, rješenje o ovrsi vam može poslužiti kao pravovaljano. S druge strane, možete i vi nazvati ovršnu kancelariju i provjeriti istinitost tog rješenja. pozdrav!

kaže mi danas teta u Ministarstvu da je preko 2000 prijava stiglo na natječaj..