ledena_kisa

Samo da je neko ozbiljno kazneno djelo u pitanju kontaktiralo bi Vas se odmah. A ja bi sve skupa ignorirao i ni slučajno pristajao na sugestije druge strane o nekom "dogovoru" da nešto platite ili sl, a da zauzvrat on odustane od tužbe. 
Privatno Vas može tužiti pa biste dobili poziv za sud, a da je u pitanju kazneno djelo kontaktirala bi vas policija, i to poprilično brzo, uvjeren sam.

Neće vas tužit nitko za ništa, jedino ako ste ukrali značajnu svotu pa se utvrdi. Iz ovog što ste napisali vaše djelo spada u skupinu onih koji se progone putem privatne tužbe, policija nema ništa sa tim. Sve i da vas netko tuži privatnim putem za krađe male vrijednosti u zatvor nećete. Ali nemojte da vam takve krađe postanu praksa.

To što ste vi rekli da ste nekom prodali, a ta osoba nije uhvaćena u posjedu ili preprodaji, za tu osobu ne znači - ništa. Osim potencijalnog "budnog oka".

Administratora biste trebali prvo zamoliti da objave ukloni, a ako ne ukloni, tek je onda podložan nekakvim tužbama. Ipak bi se orijentirao na ovoga tko iznosi neistine. Njih dokumentirajte, poslikajte, izdvojite i slobodno se pravite da ste za njih saznali danas, osim ako nema nekih dokaza da ste saznali od prije. Ako netko želi vašu robu neutemeljeno prikazati nezdravom i  tako širi neistine i otežava vam prodaju proizvoda i slično, možete ga tužiti pa neka sudu objasni zašto je vaša roba nezdrava.

To što ste vi rekli da ste nekom prodali, a ta osoba nije uhvaćena u posjedu ili preprodaji, za tu osobu ne znači - ništa. Osim potencijalnog "budnog oka".

Atomic te pitao za nešto drugo. "Crvena prijava" ide od liječnika policiji, ali je li policija nakon toga podnijela kakvu prijavu?
Što se tiče naplate troškova, morat ćeš otići kod nekog odvjetnika, proći s njim sve detalje i vidjeti ima li načina za uspješno vođenje postupka.

Alkohol je problem što se tiče krivnje za eskalaciju događaja, mogućnosti prosudbe, pouzdanosti svjedočenja i sl.

Kod izdvajanja nezakonitih dokaza, sud se poziva na čl. 86. ZKP-a. Jasno je da zakon ne može taksativno pobrojati što sve jeste nezakonit dokaz (jer to nije ni moguće zbog kazuističkog pristupa, iako spomenuti čl. 86. nešto čak i nabraja), no u ovom slučaju evidentno je da se radi o izvidima kaznenih djela, koji se, osim ukoliko nisu poduzeti u formi posebne dokazne radnje (čl. 332. ZKP-a), definiraju kao neformalne radnje koje imaju čistu spoznajnu vrijednost, a nikakvu dokaznu. Jasno, tu definiciju izvida ne nalazimo u zakonu, ona je teoretsko-pragmatična.
Po mom mišljenju, u ovom slučaju (obavijesni razgovori) posebnog obrazloženja ne treba, što ne bi bio slučaj kod recimo nezakonite pretrage (jer su ili falili svjedoci ili nisu ispoštivane odredbe posebnih zakona koje reguliraju dodatne uvjete pravovaljanosti pretrage).

Prekršaj je.
Iako biste trebali dobiti obavijest o počinjenom prekršaju o kakvoj Drot govori. 

Međutim, da ste počinili kazneno djelo dobili bi još i više papira, pa biste znali to.

Bit će kazna od 5 do 20 tisuća kuna, ako je prvo djelo, vjerojatno bitno manja. Odazovite se na sud i odradite ono što ide, priznanje, kajanje itd.

Ako utvrde da tamo ne stanuješ, mogu te odjaviti s adrese i poništiti ti osobnu iskaznicu. Nije neki strašni problem, ali obično do njega dođe kad ti ne odgovara...
Možeš nazvati direktno sud i provjeriti ima li što na tvoje ime. Ako i je pravomoćna presuda, možeš ju podići jer policija sigurno neće riješiti zabranu do kraja godine (dogovoriš se da podigneš presudu za koji dan, pa još za koji dan to sud pošalje na policiju, pa dok policija to prožvače, pa možda ne preuzmeš odmah obavijest...). Po meni, bolje nego potpuno ignorirati...

Evo da javim pa ako kome pomogne.
Potvrda za prekršajnu evidenciju treba samo za Novi Zeland

Žena koja pobaci ne čini kazneno djelo, pobačaj je dozvoljen. 
Ostalo što ste htjeli reći ili pitati, ne razumijem.

Administratora biste trebali prvo zamoliti da objave ukloni, a ako ne ukloni, tek je onda podložan nekakvim tužbama. Ipak bi se orijentirao na ovoga tko iznosi neistine. Njih dokumentirajte, poslikajte, izdvojite i slobodno se pravite da ste za njih saznali danas, osim ako nema nekih dokaza da ste saznali od prije. Ako netko želi vašu robu neutemeljeno prikazati nezdravom i  tako širi neistine i otežava vam prodaju proizvoda i slično, možete ga tužiti pa neka sudu objasni zašto je vaša roba nezdrava.

Priznaju. Pogotovo ako je to učinjeno javno, npr. na društvenoj mreži, odnosno na nekom kanalu koji je dostupan većem broju ljudi, iz vašeg slučaja pretpostavljam da je to u pitanju, pošto spominjete administratore, facebook i tako dalje. (KZ 149, ST. 2.)
Konkretno, kleveta je kazneno djelo koje se progoni po privatnoj tužbi, odnosno sami podižete tužbu Općinskom sudu. 
Što se tiče roka kojeg ste spomenuli, ako ste vi sami saznali za to kazneno djelo, da vam nije netko javio ili slično, odnosno ako ne postoji neki dokaz iz kojeg je razvidno da ste saznali za djelo prije više od tri mjeseca, to nitko ne može dokazati i možete se praviti da ste saznali tek sada.
Također, što se tiče obraćanja policiji. Policija ne postupa u slučaju počinjenja kaznenog djela koji se gone privatno. Policija postupa prema kaznenim djelima ex ofo ili po prijedlogu. Možete li opisati na koji ste način maltretirani, jer tu eventualno može postojati kazneno djelo nametljivog ponašanja, ako vam primjerice, netko mimo vaše volje učestalo i bez prestanka šalje uznemirujuće poruke ili vas zove na telefon.

Priznaju. Pogotovo ako je to učinjeno javno, npr. na društvenoj mreži, odnosno na nekom kanalu koji je dostupan većem broju ljudi, iz vašeg slučaja pretpostavljam da je to u pitanju, pošto spominjete administratore, facebook i tako dalje. (KZ 149, ST. 2.)
Konkretno, kleveta je kazneno djelo koje se progoni po privatnoj tužbi, odnosno sami podižete tužbu Općinskom sudu. 
Što se tiče roka kojeg ste spomenuli, ako ste vi sami saznali za to kazneno djelo, da vam nije netko javio ili slično, odnosno ako ne postoji neki dokaz iz kojeg je razvidno da ste saznali za djelo prije više od tri mjeseca, to nitko ne može dokazati i možete se praviti da ste saznali tek sada.
Također, što se tiče obraćanja policiji. Policija ne postupa u slučaju počinjenja kaznenog djela koji se gone privatno. Policija postupa prema kaznenim djelima ex ofo ili po prijedlogu. Možete li opisati na koji ste način maltretirani, jer tu eventualno može postojati kazneno djelo nametljivog ponašanja, ako vam primjerice, netko mimo vaše volje učestalo i bez prestanka šalje uznemirujuće poruke ili vas zove na telefon.

Priznaju. Pogotovo ako je to učinjeno javno, npr. na društvenoj mreži, odnosno na nekom kanalu koji je dostupan većem broju ljudi, iz vašeg slučaja pretpostavljam da je to u pitanju, pošto spominjete administratore, facebook i tako dalje. (KZ 149, ST. 2.)
Konkretno, kleveta je kazneno djelo koje se progoni po privatnoj tužbi, odnosno sami podižete tužbu Općinskom sudu. 
Što se tiče roka kojeg ste spomenuli, ako ste vi sami saznali za to kazneno djelo, da vam nije netko javio ili slično, odnosno ako ne postoji neki dokaz iz kojeg je razvidno da ste saznali za djelo prije više od tri mjeseca, to nitko ne može dokazati i možete se praviti da ste saznali tek sada.
Također, što se tiče obraćanja policiji. Policija ne postupa u slučaju počinjenja kaznenog djela koji se gone privatno. Policija postupa prema kaznenim djelima ex ofo ili po prijedlogu. Možete li opisati na koji ste način maltretirani, jer tu eventualno može postojati kazneno djelo nametljivog ponašanja, ako vam primjerice, netko mimo vaše volje učestalo i bez prestanka šalje uznemirujuće poruke ili vas zove na telefon.

Iskreno, razgovarajući sa zaštitarima, ta provjera nije rigorozna iz njihovog kutka. Ipak tu piše "operativna provjera", što nije isto što i sigurnosna provjera. Također, zadovoljavate prethodne uvjete s obzirom na rehabilitaciju - vi niste osuđivana osoba po zakonu, a pitao sam vas je li djelo po službenoj dužnosti iz razloga što je po prijedlogu svakako benignije. Oštećenje imovine može biti po prijedlogu. Sjećate li se, jesu li vas gonili po želji susjeda, ili neovisno o tome. Ili da jednostavno kažete što ste oštetili. S obzirom na rehabilitaciju, za samu priču je nebitno, ali može značiti za "operativnu provjeru". Na forumu ima policajaca koji sigurno bolje poznaju taj pojam, pa sačekajte da se jave. I svakako, ako možete, javite jeste li se uspjeli zaposliti. Želim Vam sreću!

https://www.zakon.hr/z/291/Zakon-o-privatnoj-zaštiti
Pogledajte članke 20. i 23. linkanog zakona. PU provodi operativnu provjeru. Mislim da NE BI trebali imati problem. Je li to djelo bilo po službenoj dužnosti ili po prijedlogu? Rehabilitacija je trebala nastupiti. Pogledajte link:
https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/pravna-zastita/rjesenje-o-rehabilitaciji/1622
 

Referirat ću se na jedan slučaj gdje je teško kazneno djelo bilo u pitanju. Također, osoba koja je pozvana u tom svojstvu nije imala nikakve veze sa tome, ali su smatrali da pozna počinitelja. Na kraju se ispostavilo da ne pozna ni počnitelja ni nikog njemu bliskog. A kad je stiglo, iako svjestan da nije ništa kriv i nema veze sa time, bilo je dosta škakljivo. Tako da, ako vi znate da niste činili kažnjivo djelo, bez brige, možda se samo radi o običnom obavijesnom razgovoru. A i da je nešto hitno i opasno, ne bi vas se pozivalo..

Mogu samo dodati - tužitelj u kaznenom/prekršajnom postupku mora dokazati da se djelo doista dogodilo onako kako ga je postavio činjeničnim opisom, jer sud je vezan upravo time (činjeničnim opisom), ne i pravnim opisom djela.
Sud ima dispoziciju intervencije u činjenični opis (tzv. korekcija ili čišćenje), ali samo u dva slučaja - kada mijenja pravni opis, pa činjenični treba prilagoditi, i kada iz činjeničnog opisa miče stvari koje tužitelj nije dokazao, a nije ih sam maknuo. Oba slučaja moraju se obrazložiti i tu dolazimo do srži problema u ovom slučaju (barem po meni). Tužitelj u prekršajnom je zeznuo, a posljedica će najvjerojatnije biti formalna presuda u kaznenom (ili obustava, ako smo van rasprave).
Što se svjedoka tiče, kazneno djelo davanja lažnog iskaza vidim u onom iskazu, koji je tegotniji po osobu, koja je njime pogođena (okrivljenika) - dakle ovom u kaznenom postupku, a svakako treba voditi računa i o vremenskom momentu davanja iskaza (naime, logičnije i vjerojatnije je da je iskaz dan u ranijem postupku, ovdje prekršajnom, istinit zbog kraćeg proteka vremena između događaja i davanja iskaza, jer nikome protekom vremena pamćenje ne "jača"). No, sve to razriješit će tzv. istraživanje, treba samo napomenuti kako kazneni sud (ako uopće nakon svega bude ulazio u meritum) neće zanimati iskaz iz prekršajnog budući njime nije vezan, ali se svakako u kaznenom može postaviti pitanje svjedoku, uz prikladno upozorenje obveze govorenja istine, da pojasni zašto je u prekršajnom postupku iskazivao suprotno.
I još jedna stvar - treba pričekati ishod kaznenog postupka da bi se moglo govoriti o eventualnom kaznenom djelu davanja lažnog iskaza, što je i sam VSRH nedavno u predmetu našeg kapetana nogometne repke vrlo jasno obrazložio.

Sve OK, ja sam vas razumio, ali sam htio to pojasniti radi drugih korisnika.

Ako iz nekog izvora ima tvoj broj, zna s kim razgovara. Ni slična situacija s ovom tvojom. Tebi bi bilo ok da ja nazovem policiju, predstavim se kao atomic i da mi kažu sve što imaju za tebe?
Žališ se MUP-u i Ministarstvu pravosuđa, pa će otkriti gdje je zapelo. Ako je policija predala, u spisu će biti dokaz. Stignu još popraviti ako su fulali...

Pročitah rješenje još jednom, da sumiram. Protiv vas je podnešena kaznena prijava zbog učina KD prijetnje iz čl 139 st 2?
"Oštećenik" vas je prijavio da ste prijetili u spornom događaju gdje ste se svađali i vrijeđali, ali niste prijetili, međutim, on vas prijavljuje za prijetnju. Slijedom njegovih radnji, pokreće se kazneni postupak. Vas praktično oslobađa krivnje snimka koju ste naknadno dostavili kao dokaz, na kojoj se jasno vidi da vi ne prijetite. U međuvremenu, prekršajni sud donosi presudu za čl. 13 JRM, pretpostavljam samo za viku i svađanje, riječi prijetnje izbacuje iz izrijeke jer to nisu mogli sa sigurnošću utvrditi.
@gman molim za pojašnjenje : zašto se uopće prekršajni sud bavio sa utvrđivanjem toga je li netko izrekao prijeteće riječi? Pročitao sam sinje more presuda prekršajnih sudova gdje su se odluke donosile bez prisustva okrivljenika ili ispitivanja svjedoka, a bile su izrečene prijeteće riječi, pa nije bilo potrebe za provjeravanjem toga, odnosno išle bi presude bez svjedoka i okrivljenika. Prijetnja ionako nije posao prekršajnog suda? Čak i da dobiju takav predmet i idu provjeravati, zar ne bi prekršajni sud trebao provjeravati je li bilo vikanja ili nekog drugog oblika remećenja javnog reda i mira, a ne da utvrđuju sadržaj izrečenog? Ne znam, možda krivo tumačim, ovo je zanimljiv, ali i škakljiv slučaj. Prijava za prijetnju, k tome još prijava za javni red i mir, a prekršajni sud se bavi prijetnjom, a ne remećenjem javnog reda i mira, govorim naslijepo, jer nisam vidio presudu prekršajnog suda, a iskreno volio bi !

Za forumaša :

Po meni, vi nakon pravomoćne presude imate osnova za pokretanje kaznenog postupka za lažno prijavljivanje djela. Ali ja mislim da će to samo ODO napraviti kad postupak završi, ako se utvrdi da niste prijetili tada kad vas se za to prijavilo !
Pozdrav

Da, ako je poslana preporučeno da imaš dokaz da je na poštu zaprimljena na taj dan.

Svi ovi slučajevi potpali bi pod razloge otklona kao varijante (blaže) izuzeća, a tamo ne postoji obveza samog suca da prekine s radom, već samo obveza da obavijesti predsjednika suda o tome, pa će on vidjeti dalje. Naravno, stranke i same mogu staviti zahtjev za izuzeće, u kojem slučaju sudac ima obvezu prestati s radom na predmetu, jedino ako se izuzeće traži po osnovi otklona, može poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odgode.
Jasno, ne treba ni spominjati kako je svaki slučaj svijet za sebe.
Po meni, validna osnova za otklon.
Također validna osnova za otkon.
Ovo, po meni zavisi od načina na koji je brak prestao i vremena koje je proteklo od prestanka braka, iako isto više vuče prema otklonu.
Realno, nije mi ni poznato da li postoji neka relevantna praksa, koja bi bila javno dostupna imajući u vidu da ovo zapravo i nisu odluke o meritumu, već odluke koje se tiče upravljanja postupkom, a treba spomenuti i činjenicu nepostojanja prava žalbe na rješenje predsjednika suda. Jedino ako bi si čovjek uzeo vremena i bio dovoljno uporan pa tražio odluke viših sudova, gdje je žalbom na presudu ujedno napadnuto i rješenje predsjednika suda o zahtjevu za izuzeće.
Također, valja spomenuti kako se isključenje kao varijanta izuzeća, kao apsolutno bitna povreda odredaba kaznenog postupka, spominje u odredbi čl. 468. st. 1. t. 2., a na nju viši sudovi čak nisu ni dužni paziti ex offo, što je u jednu ruku razumljivo, jer odakle njima takvi podaci, no možda ne bi bilo loše propisati neku pojačanu odgovornost suca u tim slučajevima, kada je bio upoznat o postojanju razloga isključenja kao varijante izuzeća, ali namjerno nije ništa poduzeo po tom pitanju (no opet, koliko realno ima takvih slučajeva?). S druge strane, otklon kao varijanta izuzeća, ispada da bi ulazio u tzv. relativno bitne povrede odredaba kaznenog postupka.