rubens

Postoji mogućnost, al takva će mogućnost nastupiti najvjerojatnije 2011. godine.

Optimistično.

Poslodavac objektivno odgovara za štetu u slučaju da je nastala ozljeda na radu. Bitno je da li su prilikom nastanaka ozljede bile poduzete i primjenjene sve mjere zaštite na radu. O tome postoji zapisnik inspektora rada kojem je ozljeda bila posredno prijavljena, a ona je ili bi morala biti prijavljena kod HZZO-a. Nije točno da ti nije isplaćena nikakva naknada. Isplaćena ti je nadoknada plaće za vrijeme bolovanja u 100% iznosu i plaćeni su ti troškovi liječenja. Zastara za potraživanja nastupa 3 godine od dana nastanka štetnog događaja, a da li imaš šanse nešto utužiti ili ne zavisi od spomenutog zapisnika inspektora rada, opisa nastanka ozljede............ btw. ako misliš nešto potraživati, prvo postavi odštetni zahtjev poslodavcu, nakon toga razmišljaj o tužbama, ovrhama......

Bilo bi vrlo zanimljivo vidjeti taj tužbeni zahtjev, mislim ukoliko bi on nju za nešto tužio. Zaista mislim da bi trebao prijaviti policiji ovo veselo društvo, prije no što problem ne bude veći no što je sad, a nadam se da shvaćaš da u ovome što si gore naveo postoji osnova za jedno 4 prekršajne i eventualno 1 kaznenu prijavu.

Najniža osigurana svota po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iznosi 3.500.000,00 kuna. Odštetni zahtjev po osnovi osiguranja oštećena osoba može podnijeti neposredno odgovornom osiguratelju. Ako oštećena osoba podnese odštetni zahtjev neposredno odgovornom osiguratelju, u odgovoru na takav zahtjev odgovorni osiguratelj ne može isticati prigovore koje bi na temelju zakona ili ugovora o osiguranju mogao istaknuti prema osiguranoj osobi zbog nepridržavanja zakona ili ugovora o osiguranju. Društva za osiguranje mogu sklopiti sporazum prema kojem odštetni zahtjev po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti može rješavati društvo za osiguranje kod kojeg je oštećena osoba sklopila ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti.

1) ostani u radnom odnosu 2) liječi se prema uputama izabranog doktora, imaš pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja u 100% iznosu za tu dijagnozu ukoliko je ona neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Zahtjev se podnosi HZZO-u (medicinska dok., ratni put, prijedlog izabranog doktora) 3) nakon vještačenja kod MIO, ako ti nije pravomoćno utvrđena invalidnost, odnosno ukoliko nisi pravomoćno proglašen nesposobnim za rad (radna sposobnost) možeš normalno ostati u radnom odnosu (vidi 1)

Očito da tada nije imao što prijaviti osiguravatelju, kad nije ništa ni plaćao (predmet spora). Prema tim policama osiguravatelj je refundirao troškove poslodavcima po osnovi nastalih ozljeda na radu (troškovi liječenja, nadoknada plaće, eventualna naknada štete isplaćena radniku) a neki su osiguravatelji i direktno plaćali troškove. treba vidjeti što je on to u sporu izgubio, treba pogledati opće uvjete osiguranja po toj tada važećoj polici..... Inače poslodavac objektivno uvijek odgovara za nastalu štetu po osnovi ozljeda na radu, a vrlo bitna je činjenica da li su prilikom nastanka ozljede bile ili nisu bile poduzete mjere zaštite na radu.

Po meni mijenja, jer onda pada u vodu sve ono o nezaposlenim majkama. U tom slučaju ona je osoba u radnom odnosu i po toj osnovi ima pravo na rodiljnu naknadu. Obavezno provjerite njen status kod HZZO. Pogledajte "plavi" primjerak prijave, tamo piše po kojoj je osnovi prijavljena, odnosno vidljivo je tko je prijavu podnio.

A nisam ti vidio nick, jerbo sam riplajao onome koji je postavio upit, pa eto, isprika slobodnom flajeru. PS sad sam ga naučio napamet

Mislim da ti je ovaj gore dao krivu informaciju, što si očito i sam provjerio, naime, teško da će ti neka banka zatvoriti nenamjenski kredit, stambenim. Iako, sve je moguće. Ako to uspiješ napraviti, onda daj javi ljudima ovdje (al nećeš)

Nevjerojatno, pravnici su njonjavi. Što to znači? Kad diplomiraš na pravnom faksu onda ti se nešto onjonjavi? Hm....meni se do sad nije ništ takvog dogodilo, osim što mi se ne #### na određeni tip žena, vjerojatno upravo ovakvih koje tako razmišljaju.

Pitanje je da li se radi o odgovornosti, odnosno šteti koja je počinjena upotrebom stvari ili štete koja proizlazi iz ugovora o najmu. Ja mislim da ovdje nema govora o odgovnornosti najmodavca jer šteta nije uzrokovana ničim na što je on morao i trebao imati utjecaj (najmoprinčeva perilica rublja). Analogno: što da je najmoprimcu recimo eksplodirao televizor?, bi li tad odgovarao najmodavac?

Ne bu išlo.

Po meni, vlasnik stana nije odgovoran, isključiva je odgovornost ovdje najmoprimca. On ogovara za stvari koje su u njegovom vlasništvu, pa i za štetu koja nastane uporabom tih stvari. Najmodavac nema veze s tim.

Nažalost, to je ipak tako. Ako policajac prekršajnom sucu da iskaz da je nebo bilo žuto crvene boje, ovaj će to prihvatiti i to napisati u obrazloženju rješenja. Čast izuzecima, al takvih je malo, za prste jedne ruke u RH. Molba, nemoj me uvjeravati u suprotno, mnogo je toga iza mene.

HRT pretplata ti je neka vrsta parafiskalnog poreza, po tome ona se plaća po prijamniku, a ne po tome gleda li netko HRTove ili ne. Znači treba plaćati i jedno i drugo (nažalost)

Najradije bi ti poslao fotke koje je pofotkao moj frend (probao pofotkati), inače nekakav poluprofi za fotografiju, naime bio sam prisutan kada je fotkao klasičnim digitalnim fotoaparatom nešto, u stvarnosti objekt, no na slici je bila fleka, koliko god se on trudio, nije uspio dobiti ono što vidimo golim okom. Tako da nisi u pravu, odnosno nisi upoznat s mogućnostima te tehnologije (ne radi se o stelth tehnologiji već o nećem drugom)

Ma sve bi to palo u vodu da je iole normalan sudac. Mislim da se ovo zaista ne može podvesti pod ništa inkriminirano, pa ni pod ono što sam ja gore naveo. A inače da postoje takve vrste kemikalija sam sam se uvjerio, naime amerikanci nešto slično (vjerojatno mnogo bolje) koriste a premazivanje borbenih aviona i brodova, zanimljiv je efekat koji proizvode na fotografijama i snimcima (provjereno, da ne navodim detalje)

Najmoprimac odgovara po općim propisima za štetu koju on ili korisnici stana prouzroče u stanu i na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

Članak 244. ZOPC (8) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač vozila koji nema propisan broj registarskih pločica ili na kojem su te pločice ili međunarodna oznaka postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu čitljive.

Čuj pseudo, daj odi u područni ured HZZO, uzmi svu dokumentaciju sa sobom (potvrdu s faxa, potvrdu o danu diplome), pa zatraži da te ipak prijave kao nezaposlenu osobu, jerbo vidi što je tamo napisano pod d) 30 dana ne od dana diplomiranja, završetka školovanja, već od isteka školske godine u kojoj si završio redovno školovanje (inače istek je ove školske godine 31.08.)

Da, sebe su zaštitili izjavom o namirenju, a kod tebe su ostavili mogućnost za eventualno daljnje namirenje, tipično za osiguravatelja. Mada čisto sumnjam da će se po ovome bilo što više voditii, obzirom na obrazloženja prekršajnih sudova (obrazloženja rješenja). Da budeš 100% siguran/na, pogledaj samo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, protiv tebe bi trebala biti "brzina", a protiv onog drugog uzrokovanje prometne nezgode + znak stop. Ako je to tako onda bi to trebalo biti gotovo, budući da prekršajni suci uopće ne vode računa o podijeljenoj odgovornosti, niti ih je za to briga.

Ne kužim kaj je ono gore 10%?? Ako je to 10% njegove suodgovornosti, nek prihvati (mislim ako hoće), al nije mi jasno ono klauzola o povratu, ako sud odredi veću suodgovornost????? Pa on će ukoliko to prihvati potpisati pretpostavljam sporazum o namirenju i to je to. Nema onda više nikakvog suda.

Porezna uprava, i svi ostali legitimirani za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka prema Zakonu o prekršajima (dakle svi, pa i ti)

III. OSIGURANE OSOBE 1. OSIGURANICI Članak 5. Status osiguranika prema ovom Zakonu stječu: 1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 2. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću i ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, 3. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju, 4. članovi uprave trgovačkih društava ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi, 5. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa sukladno Zakonu o radu, 6. osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada, 7. poljoprivrednici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada, 8. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada, 9. korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske i korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj, 10. nezaposlene osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana: a) od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, b) od odsluženja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti zbog bolesti zbog koje su otpuštene s te vojne službe, c) od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi, d) od isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje, e) od dana navršenih 18 godina života ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, f) od dana prestanka primanja novčane naknade na koju imaju pravo prema ovome Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, 11. učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta koji su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište, odnosno boravište u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine u kojoj su završili redovito školovanje, 12. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima o školovanju izgubile status učenika, odnosno redovitog studenta ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta i ako pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, s tim da to pravo mogu koristiti najduže dvije godine od dana prijave Zavodu, 13. supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako je prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti supružnika, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi, 14. osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog ili civilnog invalida rata i mirnodopskog vojnog invalida, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, 15. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, 16. osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, 17. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su bile korisnici zdravstvene zaštite po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Narodne novine", br. 53/91.), Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida ("Narodne novine", br. 75/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata ("Narodne novine", br. 57/85., 55/86., 27/88. i 57/89.), Zakonu o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima ("Narodne novine", br. 52/78., 48/80., 20/86. i 27/88.) i po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.) ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, 18. osobe na odsluženju vojnog roka (ročnici), obveznici civilne službe (civilni obveznici) te pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u oružanim snagama Republike Hrvatske, ako nisu osigurane po drugoj osnovi, 19. osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna ili fizička osoba uputila na obrazovanje ili stručno usavršavanje, dok traje obrazovanje, odnosno stručno usavršavanje, 20. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, dok traje praktični rad, 21. osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje, dok se nalaze u inozemstvu po toj osnovi. Pod radnim odnosom sukladno stavku 1. točki 1. ovoga članka podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim propisima koji uređuju pitanja zapošljavanja. Djelatnosti osoba iz stavka 1. točke 6. ovoga članka su: registrirana djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva, slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne djelatnosti za čije je obavljanje odobrenje izdalo mjerodavno tijelo za samostalno obavljanje djelatnosti fizičke osobe, upisane u odgovarajući registar toga tijela te djelatnost s obilježjem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja stalnog izvora prihoda poreznog obveznika upisanog u registar obveznika poreza na dohodak, sukladno propisima o porezu na dohodak kada se radi o samostalnoj djelatnosti za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili obveza registracije te djelatnosti. Osobe koje su status osiguranika stekle prema stavku 1. točki 10., 13. i 15. ovoga članka zadržavaju taj status do stjecanja statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju prema nekoj drugoj osnovi utvrđenoj ovim Zakonom, odnosno dok se vode u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.............. ima još i nevjerojatno, ali sve je objavljeno u Narodinim novinama.