rubens

Ako ste imali 2 isplate plaće prije nego što ćete ići na komplikacije u trudnoći (bolovanje) onda ćete za komplikacije u trudnoći kao nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja dobiti prosječni iznos vaše plaće, najviše do 4.250 kn i taj se prosjek računa i za eventualni kasniji porodiljni dopust, prvih 6 mjeseci. Ako niste imali dvije isplate plaće (pazite na obračunska razdoblja) onda ćete za komplikacije u trudnoći (bolovanje) dobiti 1.700 kn netto, i ako ne budete prekidali bolovanje zbog ponovnog odlaska na posao, dobit ćete i 1.700 kn porodiljnu naknadu. U HZZO vjerojatno ne izlaze s informacijama prije no što su sigurni o kakvom se slučaju radi, a u vašem slučaju moguće su najmanje tri varijante prema kojima se iznos i bolovanja i porodiljnog račna na tri različita načina.

Narušavanje javnog reda i mira

Poslodavac je bio dužan prijaviti ozljedu na radu nadležnom područnom uredu HZZO na propisanom obrascu, HZZO po primitku obrađuje predmetnu ozljedu i dostavlja nadležnim službama primjerak istog. Ukoliko se radi o teškim tjelesnim ozljedama ili o smrti zaposlenika tada poslodavac direktno obaviještava nadležnog inspektora rada + ovo gore navedeno. Za slučaj ozljede na radu zaposlenik ima pravo u slučaju bolovanja pravo na nadoknadu istog u 100% iznosu. Poslodavac objektivno odgovara za nadoknadu štete nastalu u takvim slučajevima direktno. Od tog rizika može se ali i ne mora osigurati. Dakle: 1) provjeri u nadležnom uredu HZZO da li je na propisan način prijavljena ozljeda na radu, ako nije odi u pravnu službu iste, odnosno u prijamni ured i podnesi zahtjev za donošenjem rješenja i priznavanjem odnosnog prava, priloži svu dokumentaciju koju posjeduješ,, provjeri u kojoj je osnovici i pod kojom dijagnozom obrađeno i realizirano bolovanje 2) po potrebi obavijesti nadležnog inspektora rada o svemu navedenom, u pismenom obliku 3) podnesi odštetni zahtjev poslodavcu za nadoknadu štete

Ovo o čemu pričajte i sve što navodite su eventualne olakotne okolnosti (slabe), uvijek morate držati takvo rastojanje između vozila da u svakom trenutku možete sigurno vozilo zaustaviti bez obzira na to zbog čega se vozilo ili bilo što drugo ispred vas zaustavilo. A na kraju ni ne znate zbog čega se vozilo ispred zaustavilo (može biti kvar, može biti zdravstveno stanje vozača, može biti svašta). Krivi ste i bok.

Tako to ide. Al u praksi baš i ne ide. Postoji velika vjerojatnost da će te sudac uputiti na građansku parnicu.

Sve je moguće, al ovdje se radi o obveznim odnosima i vrlo kompliciranim stvarima kao što su procjena štete, podjeljena odgovornost, itd, itd. tako da toplo preporučam odvjetnika, makar samo za sat konzultacija. Moraš znati da nasuprot sebe imaš pravnu službu osiguravateljske kuće, a ko laik teško češ izaći na kraj s njima. A sporovi se rješavaju na sudu u takvim slučajevima.

Je tarifa je meritorna. Tu si u pravu. Al realno ak pogledaš, puno je to love, a tržište radi svoje. Imaš odvjetničkih ureda koji će za ono što je kolega rekao 6 tisuća, reći i manje, ispod tarife. Ako ideš iz Splita na Hvar, recimo, na jedno ročište ostavine, ja bih rekao 2.000 kn + troškovi uvrh glave.

Mislim da ovdje tužba ne bi imala nikakvog smisla jer se radi o dobrovoljnom osiguranju na koje Vas nitko ne prisiljava, a imate na tržištu fala bogu više osiguravatelja koji vjerojatno neće tražiti takve vrste provjera. A i ako će tražiti, to je po meni njihovo pravo. Vidi uvjete osiguranja po polici životnog osiguranja.

Dobro onda. Premalo je 6.000 kuna za jedno ročište. Zaista mislim da bi trebalo biti barem 50.000 kuna plus troškovi prijevoza, ručka, kave i "vremena" na putu.

Previše je. Vidi tarifu na netu. Odvjetnička komora.

A ovaj zadnji komentar baš i nije bio potreban a ni pametan. Odvjetnici nisu nikakva kasta u Hrvatskoj, oni su visoko obrazovani ljudi koji profesionalno obavljaju svoju djelatnost. Ako si im jalan, ko ti je kriv. Potrudi se puno pa ćeš i ti jedom biti jedan od njih. Moš mislit.

Uzmite odvjetnika. Postavite odštetni zahtjev u pismenom obliku prema Eurohercu. Ako ne isplate štetu u roku od 30 dana od dana postavljanja odštetnog zahtjeva Vaš će odvjetnik podnijeti tužbu. Sud u postupku može odlučiti o onomoe što vas muči pod prethodnim pitanjem ili i bez toga donijeti presudu. Znači ne trebate čekati rješenje Visokog prekršanog suda, a zastara je 3 godine od dana štetnog događaja.

Umirovljenik može imati ugovor o djelu. Možeš imati i ugovor o radu i ugovor o djelu no to zavisi od sadržaja jednog i dugog.

Ako već upotrebljavate riječi kao što su "teška zabluda" onda se barem logirajte da Vam mogu direktno odgovoriti. Pokušao sam laiku najjednostavnije objasniti postupak. Normalno je da kad dođe kod osiguravatelja, da će tamo biti stručna osoba koja će profesionalno obaviti svoj posao na način na koji ste to opisali i normalno je da će u slučaju sumnje poduzeti radnje zbog utvrđivanja uzročno posljedične veze između nastanka štete i štete na vozilima. Pogotovo ako dođu oba sudionika i daju izjave. Ako tada žele nešto muljati, nek muljaju. Nasuprot njima u tom slučaju stoje vrlo educirani pravnici koji će znati što s njima napraviti na način da im tako nešto nikada više ne padne na pamet. A ono što navodite za pozivanje policije je bedastoća. Policija će se u 90% slučajeva na takav poziv oglušiti ili će prilikom dolaska na mjesto događaja uputiti stranke na Zakonom propisani postupak. A ako će se upustiti u "izradu" zapisnika ili službene zabilješke" tada će to otprilike izgledati onako kako je to opisao čovjek gore. Bolje je za eventualni budući parnični postupak odnosno za izvansudsko namirenje štete imati izjavu sudionika koji opisuje događaj i priznaje krivnju nego zapisnik policije iz kojeg se vidi ništa. Pozdrav anonimusu.

Niste uopće trebali zvati policiju trebali ste samo razmijeniti podatke s vozačem drugog vozila i nakon toga javiti se zajedno s njim u njegovu osiguravateljsku kuću. Ovako postoji mogućnost da protiv onoga tko je pozvao policiju bude pokrenut prekršajni postupak. Osiguravatelju uopće ne treba za "manje" štete nikakvo policijsko izvješće, već samo popunjeni obrazac Vas i drugog sudionika prometne nezgode. Temeljem toga se obračunava, procjenjuje iisplaćuje šteta.

Moraju biti najmanje dvije isplate plaće prije stupanja na porodiljni dopust, prikazane na obrascu koji se dostavlja HZZO, pod uvjetom da nije bilo komplikacija u trudnoći, odnosno isplata po toj osnovi. Ako je bilo onda se sve računa na drugačiji način.

Kako to "500 kn ili manja"? Prema čemu to (kojim je to Zakonom i gdje uređeno? Molim da me prosvijetlite pojašnjenjem.

Ma je, grdo sam fulal kod toga - mea culpa, no nažalost takvo sam obrazloženje dobio od kolege koji bi to trebao znati. Pogledao sam danas malo Zakon o radu i Zakone iz zdravstvenog osiguranja, nigdje ne stoji da se ne mogu sklapati ugovori o radu kako sam to prije naveo. Ima čak i presuda Upravnog suda iz 2003. godine koja veli da može, iako realno ako gledamo, nezaposlena osoba koja je npr. 10 dana prije dana očekivanog poroda sklopila ugovor o radu, malo čudno.

Štima, jesam "krivo" interpretirao to da je poslovno nesposobna. Ak sam te nasmijao, onda to nije bilo namjerno. Ne budem više............ Postoji dakle jedino odredba iz Zakona o radu: Radnica obvezno koristi porodni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do šest mjeseci djetetova života (obvezni porodni dopust). Kolko je meni poznato, u to vrijeme ne može slkopiti ugovor o radu, ak može nek me netko ispravi.

Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, a koje nije uređeno ovim (Zakonom o radu) ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava. (čl. 6. Zakona o radu) Dan očekivanog poroda određuje struka, odnosno izabrani liječnik ginekolog žene i to se danas može utvrditi sa gotovo 100%- tnom točnosti. Taj se dan upisuje u tzv. trudničku knjižicu i sastavni je dio medicinske dokumentacije odnosno dokumentacije koja se uzima kao dokaz u utvrđivanju prava na porodiljnu naknadu. E sad, mogu ti sutra na poslu pronaći odredbu, odnosno pozvati se na konkretni propis, ali otprilike ide ovak. Trudna žena 42 dana a najkasnije 28 dana prije dana očekivanog poroda poslovno je nesposobna, odnosno u tom slučaju eventualno tako sklopljeni ugovor o radu je nevažeći i HZZO nije u obvezi prihvatiti takvu prijavu poslodavca samim time rješenjem joj se ni ne priznaje pravo na porodiljnu naknadu po toj pravnoj osnovi, odnosno status joj se utvrđuje po osnovi koja joj već pripada. Javim ti još ove detalje sutra ujutro, pod uvjetom da budem u mogućnosti doći do kancelarije (vani pada i pada i pada i pada). Pozdrav pa se pišemo.

Alzo dakle, gore sam napisao onoj gospođi koja je pitala: tipa ukoliko su dvije isplate plaće (koje su veće od 4.250,00 kn) prije stupanja na porodiljni dopust tada je porodiljna naknada 4.250,00 kn prvih 6 mjeseci. Drugih 6 mjeseci je 2.500,00 kn. Vjerujem, no ne ulazim u to, da je ugovor o radu u konkretnom slučaju zaista bio samo zbog porodiljnog dopusta, no ukoliko je sklopljen izvan 28 dana prije dana očekivanog poroda (odnosno 42), ako Zakon veli da je to ok, onda velim i ja. Ovo master što si naveo zaista nikakve veze nema s porodiljnim naknadama. Vidi Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, Pravilnika o pravima....itd, itd. A ak ti kaj ne bude jasno pitaj. Tu smo da ti pomognemo, objasnimo, nacrtamo.

Istina je da je cifra u proračunu za porodiljne naknade nula u odnosu na neke tamo cifre i istina je da barem oko toga pitanja ne bi trebalo toliko komplicirati. To je to od mene po ovoj temi. Pozdraf.

Bilo bi lijepo kada bi bilo dovoljno novaca za sve, no međutim ovdje se ne birokratizira pitanje djece. Vidi slijedeći slučaj. Sudkinja općinskog suda ima cca 7.500 kn plaće i ima prvih 6 mjeseci nadoknadu plaće (porodiljni) 4.250,00 kn. Drugih 6 mjeseci ima 2.500,00 kn. Radnica koja ima plaću 2.500,00 kn ima prvih 6 mjeseci 2.500,00 i drugih 6 mjeseci 2.500,00. Kako izjednačiti te dvije kategorije. A djeca su sva ista, draga, mila. Molim prijedlog, masteru jedan.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ni u kom slučaju ne prestaje na način na koji ste to opisali. Ugovorom o radu na određeno vrijeme mora biti točno određen dan početka i dan prestanka radnog odnosa. Vrlo je upitna pravna valjanost ugovora (načina prestanka ugovora) koji umjesto dana prestanka radnog odnosa ima naznačen uvjet. To je pogotovo u zadnje vrijeme praksa poslodavaca, kao "našli su rupu" u zakonu, no to baš nije tako (veli Državni inspektorat - inspekcija rada). Savjetujem Vam da pričekate ponedjeljak te da tada zatražite službeno očitovanje poslodavca (probajte se smireno obratiti ravnateljici, zatražite relevantne informacije o prestanku odnosno završetku radnog odnosa, ni u kom slučaju nemojte ulaziti u bilo kakve verbalne sukobe, iznesite joj svoju trenutnu situaciju i zatražite nastavak radnog odnosa). Koliko ja vidim iz onog što ste napisali, smrt bivše zaposlenice može biti razlog da Vas ostave u radnom odnosu, a ne da Vam prekinu radni odnos. U suprotnom tužite, tražite nadoknadu štete. Krakto: probajte mirno spor rješiti sami, ako ne ide obratite se odvjetniku

Sve rečeno štima, osim jedne stvari. O pravu na bolovanje odlučuje izabrani doktor odnosno liječničko povjerenstvo HZZO. Na bolovanje se ne može "otići" kad to netko želi. Ukoliko se zbog medicinske indiciranosti i otvori bolovanje pod dijagnozom komplikacije u trudnoći, morat ćete na komisiju HZZO zbog produživanja bolovanja. U slučaju da je Vaše bolovanje opravdano, novi poslodavac ne bi trebao imati nikakvih troškova.