Grabarić Imbra

Majka bi htjela samostalno ostvarivati roditeljsku skrb. E sad, u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je definirano drugačije, ali nije još potvrđeno na sudu. Ako se podnese sadašnji Plan na sud, sud će ga potvrditi bez da ispita stranke i bez mogućnosti promjene? Majka bi samostalno ostvarivala skrb jer je praktičnije, sad za svaku stvar koju rješava u vezi djeteta mora imati suglasnost oca itd.

Majka i otac imaju zajedničko prebivalište, ali u naravi majka živi cca 400 km dalje s mlt. djetetom. Roditelji su zajednički pred CZSS dogovorili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i CZSS je izdao Izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom i naveo dužnost da se to Izvješće dostavi na Općinski sud. U Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji su sporazumno definirali da će dijete živjeti s majkom i da će se viđati s ocem u određene dane. Što bi sad bilo najbolje napraviti s obzirom da bi majka htjela samostalno ostvarivati skrb o djetetu, je li to moguće i kakav postupak bi trebalo pokrenuti? Ako majka želi voditi postupak u sadašnjem mjestu stanovanja potrebno je promijeniti prebivalište na tu adresu?

Naslov teme mi odgovara pa ću postaviti pitanje ovdje. Gdje se može dobiti potvrda o imovnom stanju za potvrde oslobođenja plaćanja troškova u postupku pred sudom Europske unije (Opći sud Europske unije)? Porezna uprava kaže da nije nadležna jer oni daju samo potvrdu o oslobođenju plaćanja pristojbi (pretpostavljam upravnih, ali nebitno) i to nije potrebno. Jer su navodno svi građani EU oslobođeni plaćanja pristojbi pred tim sudom. Dakle, postoji li institucija u kojoj bi se mogla pribaviti takva potvrda o imovnom stanju (presjek sve imovine) koju bi stranka priložila zahtjevu za oslobođenje plaćanja troškova postupka pri Sudu Europske unije pa će oni odlučiti ima li pravo na oslobođenje? Porezna kaže da to ne može izdati. Ili je potrebno da stranka sama od svih nadležnih institucija ishodi pojedinačne potvrde (npr. iz gruntovnice (za nekretnine), stanice za tehnički pregled (za vozila), porezne (za dohodak), banaka (stanje računa) Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (za dionice) itd.)?

Hvala na odgovoru! Dakle, stranka nema nikakav utjecaj niti može inicirati promjenu?

Tako je. Piše da je temeljem čl. 158 st. 1. OBZ-a mjera izrečena u trajanju do godine dana.

U travnju 2019. godine sudskim rješenjem u izvanparničnom postupku roditeljima je oduzeto pravo na stanovanje s djecom koja su povjerena na skrb trećoj osobi. Kojim postupkom bi roditelji sad mogli tražiti ponovnu skrb na djecom? Ponovno izvanparnični pred istim sudom ili neki dugi?

Stranka je postavila prijedlog za ponavljanje postupka i to drugostupanjskog (radi se o podjeli bračne stečevine). Prijedlog je sukladno zakonu upućen prvostupanjskom sudu i vidim da je pod istim poslovnim brojem pod kojem je vođen prvostupanjski postupak zakazana rasprava. Kako se dalje provodi postupak? Tko će odlučiti o ponavljanju postupka? Vodi li se postupak pod novim poslovnim brojem pa se to smatra novim postupkom ili će se voditi pod istim posl.br? Bitne su mi i te proceduralne stvari pa zato pitam, bez da uopće postavljam pitanje o meritumu stvari.

Hvala. Mogu li ikako zaustaviti nastavak postupka od strane ovrhovoditelja ako ima takve namjere, a što sam mislio upravo nekim dopisom prema sudu ili direktno ovrhovoditelju?

Postupili smo po vašim uputama i evo nastavka... Stiglo je rješenje suda kojim je ovršno rješenje stavljeno izvan snage i postupak se nastavlja kao u povodu prigovora povodom platnog naloga. Rješenje je dostavljeno i ovrhovoditelju (sada tužitelju) i to zajedno s prigovorom, te mu je određen rok od 15 dana za iznošenje činjenica i dokaza na kojima temelji zahtjev, a nakon toga će i ovršenik imati rok od 15 dana za obranu. Što bi najbolje bilo napraviti? Čekati odgovor ovrhovoditelja pa poziv suda ili se odmah očitovati? Kome - sudu, ovrhovoditelju, punomoćniku ovrhovoditelja, svima? Hvala!

Na koji način se može postaviti službena osoba (voditelj upravnog postupka) u slučaju kolizije svojeg viđenja rješenja postupka i viđenja rješenja istog postupka od strane nadređenog. Dakle, ponekad postoje situacije koje omogućuje barem dva moguća rješenja koja mogu biti u potpunosti oprečna (a oba zakonita), zavisno od kuta gledanja, tumačenja propisa, dokaznih sredstava itd. Dokle seže sloboda odlučivanja voditelja postupka, - mora li se u opisanoj situaciji pokoriti naredbi svog nadređenog ili može inzistirati na svojem rješenju? O čemu to ovisi i postoji li kakva sudska praksa?

Hvala!

Hvala. Može li se to tražiti odmah nakon pravomoćnosti sporazuma o razvodu braka (npr. mjesec ili dva kasnije), odnosno može li se druga strana tada pozivati na važeći sporazum i reći da je sve u njemu definirano „nedavno“? Ili bi takav zahtjev za povećanjem alimentacije ovisio samo o – kako navodite – povećanim potrebama djeteta, ili recimo i o saznanju majke da otac ima i dodatne „prikrivene“ prihode radi čega bi morao uzdržavati većim iznosima. Konkretno, ovo i je razlog mojeg pitanja, dakle, majka pristaje da se sporazumno sve riješi jer je brže, ali već zna da otac ima i dodatne prihode jer radi na crno, ali bi to dokazivala kasnije. Ponavljam, postupak sporazumnog razvoda je u tijeku.

Temeljem čega se oslobađa od plaćanja pristojbi u sudskom prekršajnom postupku? Ne mogu nikako naći, a čini mi se da nije temeljem Zakona o sudskim pristojbama.

Pokrenut je sporazumni razvod braka (još uvijek traje) i predloženo je određeno plaćanje alimentacije (suprug će plaćati). Supruga se ne slaže s tim iznosom, ali je pristala na sporazumni razvod da se što prije završi. Na koji način može tražiti povećanje alimentacije? Treba li proteći određeno vrijeme nakon sporazumnog razvoda braka da bi na sudu tražila povećanje alimentacije ili može odmah?

Hvala na odgovoru! A što je s troškovima javnog bilježnika, nadam se da ću biti oslobođen plaćanja jer definitivno su nastali nakon podmirenja dugovanja.

Stigla mi je ovrha iz Zagrebačkog Holdinga - Podružnica Čistoća. Dug sam ranije u potpunosti podmirio pa me zanima što mogu dalje, odnosno moram li podnositi kakav prigovor? Ako ga ne podnesem vjerojatno sve ide u parnicu, hoću li tada morati snositi kakve troškove? Radi jednostavnijeg pregleda situacije kronološki ću napisati tijek radnji u ovom slučaju: 1) 20.12.2019. - Datum Izvoda iz poslovnih knjiga temeljem kojeg na doneseno rješenje o ovrsi. 2) 24.12.2019. - Dan kad sam platio sve zaostatke Holdingu (čistoća, komunalna naknada i voda). Uplatnicu za sve te troškove mi je izdao djelatnik Holdinga dan ranije i rekao da mogu platiti zbirni iznos za sve nepodmirene obveze na jedan račun, a tako sam i napravio. 3) 31.12.2019. - Datum prijedloga za ovrhu 4) 15.1.2020. - Datum donošenja rješenja o ovrsi * Nastali trošak ovrhe je 300,00 kn, a predvidivi trošak je 243,75 kn.

Može li se voditi i kakav bi to postupak bio u sljedećoj situaciji: Žena je živjela sa suprugom u kući sa svekrvom. Suprug je umro i svekrva je istjerala snahu iz kuće. Tijekom braka je ulagala sa suprugom u kuću i htjela bi isplatu za taj ulog. Na koji način to može ostvariti i u kakvim omjerima? Ona nije upisana kao (su)vlasnica kuće a nije niti suprug, nego su neki drugi suvlasnici navedeni. Je li to od kakvog utjecaja?

Otac s hrvatskim državljanstvom dobio je dijete s imigranticom iz jedne afričke zemlje. Dijete je rođeno u Njemačkoj i sada je tamo s majkom u jednom kampu. Majka se opire svakom pokušaju oca da s djetetom ostvari neku "papirnatu" vezu, prava i obveze. Između oca i majke nikakvih reguliranih odnosa nema. Na koji način otac može pokrenuti postupak za skrbništvo nad djetetom, zatim postupak da ga se prizna ocem i sl...? Hoće li se takav postupak voditi u Hrvatskoj po našim propisima ili u Njemačkoj gdje su sada majka i otac i pretpostavljeno imaju nekakav zakonit boravak?

Osoba 1 živi u etažiranoj kući u svojem prostoru zajedno s braćom koji su svaki u svojem dijelu. Osoba 1 želi odvojiti vodomjer da ga ima samo za sebe. Iz gradskog vodovoda ugradili su joj vodomjer u šaht (za 2800 kn) i svaki mjesec plaća paušal od 36 kn za vodu iako svoje vode nema, tj. ne troši. Da stvar bude gora osoba 1 uopće nema vode u svojem stanu, dakle više niti preko zajedničkog brojila, jer je osoba 2 (jedan od braće) vjerojatno zatvorila ventil. A ventil je zatvoren u prostoriji koja je u vlasništvu osobe 2 i koja ne dozvoljava pristup unutra, a što bi bilo potrebno i majstoru da bi on presložio cijevi na način da osoba 1 dobije pristup vodi i to preko svojeg ugrađenog vodomjera koji za sad ne koristi. Kakav sudski postupak se može voditi da bi se stranci omogućio ulazak u prostoriju koja nije u njenom vlasništvu, ali je takav ulazak nužan da bi se mogla priključiti na vodovod? Hvala na odgovoru.

Kako se u podjeli bračne stečevine tretira dar koji je suprug darovao supruzi, konkretno 1/2 nekretnine za što je izvršena uknjižba. Ima li to uopće kakvog značaja ili ionako ulazi u bračnu stečevinu bez obzira na kome bilo vlasništvo?

Stranac (osoba bez hrvatskog državljanstva) predao ja zahtjev za besplatnu pravnu pomoć. U trenutku predaje zahtjeva ispunjavao je uvjete propisane čl. 5. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, tj. imao je prijavljen privremeni boravak i postoji uzajamnost. Deset dana nakon predaje zahtjeva prekinut je njegov boravak. Može li mu se odobriti besplatna pravna pomoć, odnosno gleda li se njegov status oko boravka u trenutku predaje zahtjeva, ili je zbog prestanka privremenog boravka (a još kad mu nije izdano rješenje o besplatnoj pravnoj pomoći) potrebno odbaciti njegov zahtjev?

Hvala na odgovoru

Zbog neprovođenja rješenja o nasljeđivanju nekretnina osoba koristi pogodnosti (npr. iznajmljuje te nekretnine, prima socijalnu pomoć i sl.). Druga osoba žali se na to i želi da se ova prva upiše kao vlasnik. Na koji način je moguće inicirati provedbu takvog rješenja o nasljeđivanju? Pretpostavljam da se radi o rješenju koje je izdano prije obveze javnih bilježnika da ih dostavljaju gruntovnici na provedbu. Nisam siguran, ali mislim da je to ranije bila obveza samih stranaka, tj. nasljednika. Ili?

A recimo prodaja suvenira iz vlastite proizvodnje (neki ručni rad npr.)? Ili npr. prodaja nekih proizvoda u svrhu humanitarnih akcija na dražbi npr.? Time bi se povremeno bavila Udruga... dakle, ništa velikog obima i u humanitarne svrhe. Ima li potrebe u statut uglavljivati takve gospodarske djelatnosti?

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o udrugama propisano je: Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležni ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija - Poreznoj upravi. Mislio sam u Statut udruge koju osnivam staviti i neke gospodarske aktivnosti, samo iz razloga što će to možda Udruga obavljati, pa me zanima koje su obaveze Udruge prema Poreznoj upravi u takvom slučaju? S obzirom da se Porezna uprava obavještava već i o samom "postojanju gospodarskih aktivnosti" u Statutu, vjerojatno im treba slati neka izvješća i sl. Zna li netko o čemu se radi? Da si ne tovarim neki dodatni posao ako ga ima puno...