Grabarić Imbra

Može li se bračna stečevina podijeliti ako nema razvoda braka nego osobe ostaju u braku?

Da, zemljište se koristi, to je oranica od cca 1000 m2.

Brak je sklopljen 1979. a razveden 2019. godine. Muž je umro 2020. godine. Bračna zajednice de facto nije postojala od 1982. godine od kad je muž otišao s drugom ženom, a supruga s kojom je bio u braku nije se sve te godine razvela jer nije znala gdje je on. Također, žena je dugi niz godina (oko 20 godina) živjela u izvanbračnoj zajednici s drugim muškarcem, a s njima su bila i njena djeca od muža koji ju je napustio. Izvanbračna zajednica prestala je 2017. jer tada je umro izvanbračni partner. 1) Ima li sad žena pravo na mirovinu (ili bilo kakva druga prava) koja bi proizlazila iz izvanbračne zajednice? 2) Ako je prepreka ostvarenju prava pod 1) to što je žena zapravo bila u braku, može li ona nekako pobijati taj brak i od ranije s obzirom da žena tvrdi da nije mogla tražiti razvod jer joj je muž cijelo vrijeme bio na nepoznatoj adresi i time nedostupan?

Ne, vlasnik je poznat

Ima li netko kakvu ideju?

Rješenjem suda otvoren je pojedinačni ispravni postupak na prijedlog PLINACRO d.o.o. Namjera predlagatelja je upisati pravo služnosti za plinovod i to tako da u pojasu služnosti koji prolazi nekretninom vlasniku zabrani obradu tla u određenoj širini, zabrani sadnju trajnih nasada i gradnju objekata. Također je u rješenju navedeno (a isto tako i u prijedlogu) da se taj pojedinačni ispravni postupak pokreće iz razloga što predlagatelj to ne može ostvariti redovnim putem u parničnom postupku (!?). U prijedlogu predlagatelj ističe da je vlasnik i korisnik ukopanog plinovoda (građevinska dozvola za plinovod je iz 1974. a uporabna iz 1978.), te da je u neprekinutom mirnom posjedu navedenog plinovoda i pripadajućeg prava stvarne služnosti i da od izgradnje plinovoda nikad nije ometan u posjedu. Pitanje: je li uputno da vlasnik nekretnine uloži prigovor u tom ispravnom postupku i koji su pravni putevi da zaštiti svoje pravo? Prigovor bi išao u smjeru ishođenja naknade za služnost jer se smanjuje mogućnost korištenja zemljišta (zabrana sadnje trajnih nasada, nemogućnost duboke obrade tla itd.) Možda je potrebno utvrditi dubinu ukopanog plinovoda radi obrade zemljišta. Koji je to parnični postupak koji predlagatelj ne može iskoristiti pa bi sad "okolnim putem" ostvario služnost?

Staro je pitanje, a mene sada zanima pa se nadovezujem, možda je bilo kakvih promjena a vjerojatno je netko u međuvremenu dobio točnu informaciju - koji je status OPG-a? Konkretno, u gruntovnici je kao vlasnik upisan "OPG ime prezime" Jel to pravna ili fizička osoba?

Jesu li novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne samouprave te jednokratni novčani dodaci koji se isplaćuju uz mirovine ovršivi? Pročitao sam da nisu ali to piše za slučajeve kad se isplaćuju iz sredstava državnog proračuna. Vrijedi li isto i za isplate od strane lokalne i područne samouprave?

Ima li netko ideju možda?

U upravnom postupku je doneseno rješenje. Novim rješenjem ispravljena je pogreška u rješenju što je točkom izreke u novom rješenju definirano. Sad je potrebno provesti obnovu postupka i to upravo u tom dijelu rješenja koji je rješenjem o ispravku mijenjan. Je li nakon provedene obnove ispravno: Donijeti rješenje kojim se ukida točka izreke iz prvog rješenja (to bi bila točka I. izreke novog rješenja) i istovremeno ukinuti cijelo rješenje o ispravku pogreške (to bi bila točka II. izreke novog rješenja)?

U redu. Hvala. Dakle, bez izdavanja rješenja, samo podnesak.

Na koji način je potrebno postupiti ako je uočena pogreška u rješenju na koji je uložena žalba i spis se nalazi u Ministarstvu na nadležnom postupanju? Može li se rješenje o ispravku greške dostaviti i Ministarstvu i stranci ili samo stranci? Radi se o pogreški koja nije od utjecaja na rješenje, tj. u navođenju poslovnog broja suda navedeno je P, a ne Pn, kako u izreci tako i u obrazloženju rješenja. Vjerojatno bi se Ministarstvo u drugostupanjskom postupku osvrnulo na tu pogrešku, ali s obzirom da sam je sada uočio htio bih ispraviti. Treba li u rješenju o ispravku navoditi da je predmet po žalbi na drugostupanjskom rješavanju?

Stranke nisu u braku. Pred CZSS provedeno je obvezno savjetovanje prije pokretanja postupaka u vezi djeteta. Sad bi majka pokrenula postupak za ostvarivanje prava na (samostalno) skrbništvo i uzdržavanje. Ti postupci (skrbništvo+uzdržavanje) vode se u okviru jednog sudskog predmeta?

ZUP je malo škrt po pitanju promjene u ovakvim slučajevima. Može li se čl. 104. ZUP-a malo šire tumačiti pa primijeniti i sada?

Stranka upravnog postupka ostvarila je pravo i rješenjem upravnog tijela dodijeljena joj je osoba pružatelj pomoći (preko kojeg može ostvariti to pravo). U žalbenom roku stranka obavještava upravno tijelo da dodijeljena osoba više ne pruža takvu pomoć. Je li ispravno uputiti stranku na podnošenje žalbe pa da tako traži drugu osobu ili se rješenje može promijeniti po službenoj dužnosti?

I još jedno pitanje. Jel se može tako izdati dodatno rješenje o obustavi postupka žalbe u istom postupku (ista KLASA)? Ima li takvo rješenje kakav posebni naziv ili se radi o uobičajenom rješenju?

Dakle, ako se pristojba ne plati može se postupak u povodu žalbe obustaviti (vjerojatno rješenjem koje se izdaje u istom postupku), pa ako se na takvo drugo rješenje stranka žali (a ta žalba se odnosi na obvezu da se pristojba plati) potrebno je cijeli spis proslijediti na drugostupanjski postupak i pristojbu naplatiti prisilnim putem?

Razmišljam o ovome. Može li se teoretski dogoditi beskonačno perpetuiranje žalbi? Npr. sad obustavim postupak i u tom rješenju stranka ponovno dobije pravo na žalbu, iskoristi to pravo ali ne plati pristojbu na tu novu žalbu itd.

Hoćete reći da se pokrene postupak za podjelu bračne stečevine i odmah se u tom postupku stavi prijedlog za privremenu mjeru zabrane otuđenja imovine, a razvod braka može ići paralelno s tim ili čak i kasnije?

Za vrijeme trajanja bračne zajednice supružnici su isplatili suprugovog brata i na taj način je suprug upisan kao vlasnik 1/1 kuće u kojoj je živio sa svojom obitelji (do tad je bio i brat upisan kao suvlasnik 1/2 iako nije živio s njima). Mislim da nije bitno za pitanje, ali način prijenosa te polovice dijela je bio darovnicom od brata na majku pa od majke na supruga i nakon toga cijelo vrijeme suprug je zk vlasnik 1/1 a kasnije je bilo ulaganja u kuću, garažu i sl. sa suprugom i ostatkom obitelji. Sada se supružnici razvode. Zbog najave razvoda braka suprug prijeti da će opteretiti nekretninu (možda i prodati i sl.). Može li se njegova supruga i kako, osigurati od takvih pravnih poslova muža i spriječiti njegove namjere u ovom periodu dok se ne pokrene/okončaju sudski postupci razvoda braka i podjele bračne stečevine?

Postoje li kod ESLJP kakvi programi (besplatne) pravne pomoći strankama u postupku?

Hvala!

Imam još jednu situaciju koja me sad zbunjuje. Stranka je podnijela zahtjev ali iz zahtjeva, tj. priloga je jasno da ne ostvaruje pravo. Dakle, postupak nije potrebno niti provoditi jer je jasno da neće ostvariti pravo. Može li se i kod ovakvih slučajeva malo ekstenzivnijim tumačenjem čl. 41. st. 2. zahtjev odbaciti ili je potrebno odbiti zahtjev?

Ako je stranci već usvojen zahtjev i izdano pravomoćno rješenje koje može iskoristiti, a podnijela je novi zahtjev za istu pravnu stvar, je li pravilno:: 1) Odbaciti novi zahtjev temeljem čl. 41. st. 2.? 2) Obustaviti postupak temeljem čl. 46. st. 5. ? 3) Nešto treće

Hvala! Ovo bi se generalno moglo tumačiti da će se prvo riješiti kazneni postupak u slučaju kad takva odluka ovisi o rješavanju glavne stvari. Ima smisla, u mojem konkretnom predmetu - kako ćeš tužiti nekog za naknadu štete proizašle iz kd ako nemaš presudu za to kd? *ja rješavam upravni postupak ali ovo mi je potrebno