Grabarić Imbra

S obzirom na odredbe Zakona o upravnim pristojbama (posebno čl. 18. st 4. i čl. 19) ima li prvostupanjsko tijelo slobodu odlučivanja hoće li žalbu bez pristojbe (koja nije plaćena niti nakon poziva) tretirati kao da je stranka od nje odustala ili će je proslijediti na rješavanje drugostupanjskom tijelu bez pristojbe pa pokrenuti prisilnu naplatu, ili je takvo prosljeđivanje bez pristojbe obvezatno? S obzirom na odgovor Spitfire-a žalba bez pristojbe ne smije se odbaciti! Dakle, u slučajevima podnošenja žalbi bez pristojbi i oglušivanja stranke da istu plati obveza je primjeniti članak 19. Zakona o upravnim pristojbama?

Može li se naknada štete počinjene kaznenim djelom zahtijevati prije nego je u kaznenom postupku dokazano da je kazneno djelo počinjeno? Npr. kod kaznenog djela prijetnje. Meni je logično da se to ne može, nego je potrebno imati presudu kaznenog suda pa tek tada eventualno tražiti naknadu štete u odvojenom postupku.

Tko je prema sadašnjoj situaciji u obvezi u situaciji plaćati režije? Dakle žive zajedno, a jedna je vlasnica tog zajedničkog prostora u kojem žive a druga ima pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja tog istog prostora.

Hvala Matrix. Majka mora otići iz stana na nekoliko mjeseci. Boji se da bi kćer mogla uništiti stan i prodati stvari i sl. Iz tog razloga razmišlja o zabrani dopuštenja kćeri da ulazi u stan. No, iz Vašeg odgovora proizlazi da to nije moguće. Taj odnos ili neki eventualno budući bi već bio obveznopravni? Mislim da na takav strah da se počini šteta i sve što ide uz to.

Na temelju kupoprodajnog ugovora kćer je upisana kao vlasnica stana, a istim ugovorom predviđeno je i pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja za korist majke, te su te osobne služnosti upisane kao teret u zemljišnoknjižni izvadak. Kćer i majka žive zajedno u stanu. Sve režijske troškove podmiruje majka (inače, režije su naslovljene na kćer (na vlasnicu), osim vode i interneta). 1) Može li kćer u sadašnjoj pravnoj situaciji istjerati majku iz stana? Ona govori da to može jer je vlasnica stana. Pod kojim uvjetima bi to mogla? 2) Može li majka u sadašnjoj pravnoj situaciji istjerati kćer iz stana? Pod kojim uvjetima bi to mogla?

Kako postupiti u slučaju prijetnje ako osobi s prebivalištem u RH prijeti osoba koja je u drugoj državi (ta država nije članica EU)?

Žalba na rješenje o porezu na promet nekretnina ne događa izvršenje rješenja, tako stoji u rješenju. To znači da se mora platiti cijeli iznos u ostavljenom roku? Jel sigurno da će vratiti ako žalba prođe? Dakle, mora se platiti nešto za što nema osnove pa se onda boriti i dokazivati da si u pravu?

U rješenje za određeni porez na promet nekretnina piše da žalba nema odgodni učinak. To je očito neka promjena u odnosu na ranije. Žalbu je potrebno podnijeti. Treba li sad platiti cijeli razrezani porez ili ne? Jer tko će to kasnije vratit, odnosno nije li to već priznavanje iznosa (čim se plati) ?

Trebalo bi baš za oduzimanje skrbi jednom roditelju (zbog zanemarivanja djeteta, nebrige itd.)

Postoji li privremena mjera za ostvarivanje samostalnog skrbništva? To je onda izvanparnični postupak? Može li se ostvariti samostalno skrbništvo bez razvoda braka?

U ovom konkretnom predmetu CZSS je sudu predložio produljenje mjere i čeka se da sud zakaže ročište (u izvanparničnom postupku). Imam tehničko pitanje u vezi takvog predmeta - hoće li se voditi pod istim poslovnim brojem ili se na sudu vodi kao novi predmet?

Čl. 104. st. 2. ZUP: Ispravak pogreške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. Ovo znači i da stranka ne dobiva dodatni rok za žalbu od 15 dana na prvotno rješenje koje se ispravlja? Pogotovo jer se radi samo o "tehničkoj" pogreški u rješenju koje treba ispraviti. Radi se o tome da je poslano rješenje pogrešne klase i stranka je uložila žalbu na to rješenje pa je i greška tada uočena. Nakon toga doneseno je rješenje kojim se ispravlja prvotno rješenje u tom dijelu (klasa).

Stranka je na prvostupanjsko rješenje doneseno u upravnom postupku, u ostavljenom roku podnijela dva podneska, od kojih je jedan naslovljen „upit“ a drugi „dopis“. U „upitu“ traži odgovor prvostupanjskog tijela zašto nije ostvarila pravo, a u „dopisu“ koji je prošireni „upit“ traži isti odgovor. Uglavnom, navodi nisu sasvim jasni i razvodnjeni su, u ovom dopisu se spominje i nezadovoljstvo nekim prijašnjim rješenjem, itd. Moje pitanje: mora li se takav dopis smatrati žalbom (ja recimo bih, da kasnije nema nikakve sumnje) ili postoji kakva druga mogućnost? Jer nisu niti biljezi plaćeni, pa ako pozovem stranku da plati može li se ona braniti da nije podnijela žalbu nego samo upit?

Supruga i ja smo zatražili propusnicu za odlazak u drugu županiju radi njege nezine bolesne majke. Nadležni su javili da samo jedan od nas može dobiti propusnicu za to. To nam je predstavlja veliki logistički problem. Ima li netko sličnih iskustava s tim ovih dana i na koji način dobiti takve dvije propusnice?

Hvala!

Ma ne, ja sam voditelj postupka, pa bih sad pozvao stranku zaključkom da ispravi nedostatak i potpiše žalbu. Ali idem u korist stranke, pa da se ne bi smatralo da je žalba izvan roka. Ono što sam istraživao je da se neće smatrati da je žalba izvan roka jer je zapravo podnesena u roku, samo što nije potpisana. Nadam se da sam u pravu.

Molim savjet. Stranka je 4.3.2020. zaprimila rješenje s kojim nije zadovoljna, što znači da je zadnji dan žalbenog roka danas (19.3.2020.). Stranka je 17.3.2020., dakle u roku, poslala žalbu koja je zaprimljena jučer, 18.3.2020., ali žalba nije potpisana. Hoće li se žalba smatrati podnesenom u roku i ako nakon zaključka stranka istu podnese potpisanu izvan zakonskog roka koji je počeo teći od dana zaprimanja rješenja?

Otac živi sa suprugom u prizemlju obiteljske kuće, a imaju kuću u suvlasništvu, svaki ½. Na katu iste kuće živi njihov problematični sin s punoljetnim djetetom. Sin je ovisnik o alkoholu, ponekad pravi nered, a nikako ne želi pridonositi zajedničkim troškovima kućanstva (ne plaća režije uopće). Koji bi bili koraci da se stanje promjeni? Krajnji slučaj na koji su roditelji spremni je da se sin odseli, ako će i dalje odbijati sudjelovati u podmirenju režijskih troškova. Može li se sina i unuka sudski „natjerati“ da plaćaju troškove?

Brak je sklopljen u jednoj županiji u kojoj su bračni drugovi zajednički živjeli i imali posljednje zajedničko prebivalište. Nakon toga supruga se preselila u drugu županiju i prijavila tamo prebivalište. Ona hoće pokrenuti razvod braka. Koji sud je nadležan za razvod braka? Pročitao sam da bi to mogao biti ili sud na području kojeg su bračni drugovi imali zajedničko prebivalište ili sud na području kojeg tuženik ima prebivalište. Može li i sud na području kojeg tužitelj ima prebivalište?

Za taj drugi slučaj dijete je staro 15 godina. Roditelji su formalno u braku ali udaljeni par stotina kilometara i faktično odvojeni preko 10 godina. Otac brine o djetetu i plaća mu učenički dom i troškove, a dijete je preko tjedna u učeničkom domu a vikendima kod majke. Otac bi htio samostalno obavljati roditeljsku skrb, ali sporazuma tu nije moguć.

Majka će porazgovarati s ocem djeteta pa će pokušati dopuniti Plan na spomenuti način. Ako ne uspije, onda će podići tužbu za ostvarivanje samostalne skrbi nad djetetom. U ovom slučaju majka nije u braku s ocem djeteta. Ima li postojanje braka kakav utjecaj na ostvarivanje roditeljske skrbi, odnosno na želju jednog roditelja da preuzme samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom i da dijete živi s njim? Npr. slučaj kad su roditelji formalno u braku, ali ne žive već dugi niz godina zajedno.

Takav postupak za povećanje iznosa uzdržavanja je izvanparnični?

Nažalost neću moći dostaviti tu informaciju jer nemam kontakt građana koji je to tražio.

Hvala. A što se događa ako sad jedna od stranaka (majka) ne želi da se potvrdi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je ranije potpisala? Ona ne ži da se Plan pošalje sudu na potvrdum nego bi samostalno izvršavala roditeljsku skrb. Je li to moguće i kako?

Evo ako će netko imati sličan slučaj - ipak je Porezna izdala neku hibridnu potvrdu o imovnom stanju, na način da su izlistali dohodak i primitke, a stranka je samostalno popisala svoju imovinu (nekretnine). E sad, hoće li to Sud EU uvažiti pitanje je.