Grabarić Imbra

Hvala. Sve troje u istom postupku? Mislio sam da je odluka s kojim će roditeljem dijete živjeti i odluka o održavanju osobnih odnosa izvanparnični postupak koji prethodi parničnom postupku za utvrđivanje alimentacije. Je li i skrbništvo tu još ulazi ili ne?

Majka i otac djeteta imaju izvanbračno dijete i nakon što su se razišli dijete je većinom kod oca a majka bi htjela da dijete bude s njom, odnosno da se to nekako službeno uredi što do sada nije. Dijete je priznato od oca. Kakav postupak je potrebno voditi? 1. Postupak radi odluke o s kojim roditeljem će dijete živjeti? 2. Postupak radi odluke o skrbništvu nad djetetom? Za uzdržavanje sam čitao da se uređuje naknadno, u posebnom postupku. Točno?

Običnom pošiljkom zaprimio sam opomenu pred ovrhu poslanu od ZG Holdinga (Podružnica Čistoća), za "dug" radi neplaćanja odvoza smeća. Nakon provedene legalizacije objekta, Podružnica Čistoća počela je za isti slati račune za odvoz smeća, bez da su prije toga izdali rješenje. Uveli su nas u sustav, ali ne znamo temeljem čega su računi izdavani. Računi nisu plaćani i sada su poslali opomenu za ukupno dugovanje od 2014. godine do danas (glavnica+ kamate). Na koji način postupiti? Postoji li ikakva obveza plaćanja računa ovakve vrste prije izdavanja rješenja u kojem bi se točno specificiralo obračunati iznos i temeljem čega je izračunat. Isto tako, na izdano rješenje postoji pravo žalbe što je neizdavanjem onemogućeno. Hvala.

Da, to stoji. Protiv zaključka nema žalbe, ali ovo je druga situacija. Dakle, samo upravno tijelo je greškom poslalo zaključak stranci a trebalo je zapravo odmah postupiti po zahtjevu stranke i to je uočeno tek nakon što je zaključak poslan. Kako to sad riješiti?

Na koji način voditelj upravnog postupka može postupiti ako je poslao zaključak stranci za ispravak svog zahtjeva (konkretno za dostavu zahtjeva na propisanom obrascu) a onda se utvrdi da to nije potrebno, dakle zaključak nije niti trebao biti poslan, već je trebalo odmah udovoljiti zahtjevu? Može li se u rješenju kojim se udovoljava zahtjevu poništiti zaključak ili je to potrebno urediti nekako drugačije? Hvala.

Stranka je predala zahtjev za ostvarivanje prava u upravnom postupku. U trenutku predaje zahtjeva stranka nema pravo na ostvarivanje traženog, ali izvjesno je da će naknadno, tijekom postupka, dostaviti dokumentaciju koja joj ide u korist i koja bi u trenutku izdavanja rješenja išla stranci u korist (ta dokumentacija će se kod drugog tijela također donijeti naknadno). Specijalni zakon koji se odnosi na predmetni postupak predviđa da stranka ostvaruje prava već od trenutka podnošenja zahtjeva. Može li stranka na ovaj način ostvariti prava već od trenutka podnošenja zahtjeva, tj. od trenutka kad zapravo još prava nema? Moje mišljenje je da može.

Da, samo me zanima zbog nekih drugih stvari koje radim a ovise o tome o kakvom se postupku radi.

Može li postupak lišenja roditelja na roditeljsku skrb biti parnični postupak ili se to rješava isključivo u izvanparničnom postupku?

Tako i ja mislim. Međutim, ne znam kako bi bilo ispravno postupiti ako bi se nakon poziva stranke da ispravi zahtjev (dostavi ga na propisanom obrascu) ona na taj poziv oglušila. Vjerojatno da bi se u takvom slučaju trebalo zahtjev odbaciti (jer se već zauzelo stav o nužnosti podnošenja zahtjeva na propisanom obrascu).

Je li upravno tijelo dužno postupiti po zahtjevu stranke ako zahtjev nije podnesen na propisanom obrascu nego na nekom koji je prestao važiti ili je podnesen u slobodnoj formi? Specijalnim zakonom je propisano da se zahtjev podnosi na baš konkretnom zahtjevu.

Može li odvjetnik tražiti naplatu troškova za dvije objedinjene radnje? Npr. u istom dopisu pošalje odgovor na tužbu i uloži protutužbu. Jesu li to dvije radnje ili jedna? Ili npr. neki podnesak u kojem je i protutužba. Naplaćuje li to kao podnesak i protutužbu, dakle dvije radnje ili samo jednu radnju?

Da, to je čl. 172. Ovršnog zakona. Ulazi li u "privremenu nezaposlenost" i primanje takvih naknada koje osoba prima s HZZ-a? Nalazim samo objašnjenja pojma "privremene nesposobnosti" za rad, ali ne i privremene nezaposlenosti pa ne znam na što se odnosi.

Je li novčana naknada za nezaposlene izuzeta iz ovrhe ili ima isti status kao i plaća?

Tehničko pitanje - sud je u donio rješenje kojim se roditeljima oduzima pravo na stanovanje s djetetom i dijete je povjereno na svakodnevnu brigu i skrb udomitelju. Hoće li u nekom budućem postupku u kojem se traži izmjena rješenja (po čl. 159. ObZ) biti otvoren novi predmet i novi poslovni broj ili će se predmet voditi pod brojem predmeta u kojem je roditeljima oduzeto pravo na stanovanje s djetetom?

Na koji način sud postupa sa žalbom koja je podnesena prije roka? Preuranjena pa se odbacuje ili? Stranka koja se žalila je rješenje na koje je izjavila žalbu pribavila od drugog tijela (CZSS) koji je također u tom postupku. Naknadno, dan nakon podnošenja takve žalbe stranka je zaprimila isto rješenje na koje se već žalila.

Hvala. Kad ove žalbe osobno predane i potpisane (izvan roka) ne bi bilo... U takvom slučaju, je li upravno tijelo dužno upozoriti (pozvati) stranku da ispravi žalbu i preda istu sukladno propisanom? Možda prema načelu pomoći neukoj stranci? Ako bi tu i postojala takva mogućnost a stranka je predala neurednu žalbu u roku, može li se njena uredno predana žalba nakon roka i intervencije upravnog tijela smatrati urednom? Po tome mi se čini da bi neuredno podnesena žalba imala ulogu "čuvanja roka".

Prvostupanjsko upravno tijelo zaprimilo je žalbu u roku (posljednji dan) koja je poslana putem e-maila (nema elektronički potpis, nije čak niti potpisana u smislu skeniranog potpisa). Takav način podnošenja žalbe nije predviđen u Zakonu o općem upravnom postupku. Naknadno, bez intervencije upravnog tijela ista stranka predaje istu žalbu (potpisanu) osobno. Može li se žalba smatrati uredno predanom (u roku)?

Hvala puno! Tako ću mu izložiti pa neka vidi. Iako, ako sam dobro shvatio iz dijela Vašeg citata čl. 362. st. 3. "a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati", to dokazivanje bi bilo upravo pozivanje na dosjelost. Ili je to sad već vožnja u krug?

Hvala! RH neće izdati tabularnu jer je to modus operandi u ovakvim slučajevima, pa čak ni kad je sve jasno jer žele još nešto iskamčiti u sudskoj borbi? Zna li se možda kako inače prolaze tužitelji protiv RH u ovakvim slučajevima? Što uopće može RH u sudskom postupku? Ta zemlja nikad nije tražena natrag (nisam siguran jer nije definirano u Suglasnosti kojim je dana, ali čini mi se da je riječ o jednoj cijeloj čestici). *Jedino što bi eventualno mogli biti kontraargumenti je da su u Suglasnosti zabranili sadnju voćaka i podizanje ograde, a to nije ispoštovano (doduše ograda je od živice), međutim sve mi se to čini tanko na strani RH.

Ako je posjed kvalificirani (zakonit, istinit, pošten) vrijeme za stjecanje nekretnine u vlasništvu RH je 20 godina (čl. 159. Zakon o vlasništvu). Mislim da zakonitost i istinitost u ovom slučaju kojeg ima moj susjed nije sporna, ali me zanima kako se gleda na poštenje. Još 1988. na vlastiti pisani zahtjev ishodio je suglasnost koje je izdala Mjesna zajednica općine u kojem se navodi da on taj dio napuštenog zemljišta može obrađivati, a zemljište se nalazi uz njegovu kuću. U istoj suglasnosti navodi se da je imenovani dužan u slučaju potrebe vratiti to zemljište DPZ, tj. Skupštini općine. Takvo stanje zadržano je do danas, dakle već 31 godinu. U vrijeme izdavanja Suglasnosti zemljište je bilo društveno vlasništvo a sada je u vlasništvu RH. U katastru je upisan Grad Zagreb. Nije definirano o kojem točno zemljištu se radi ali se zna. Ima li kakvih zapreka da se stekne vlasništvo dosjelošću i na koji način se to može ostvariti ako zapreka nema?

Hvala! Dakle, čak niti ako bi se radilo o nekom većem iznosu dodatnih troškova mimo alimentacije (npr. skupo liječenje) nema osnove za ikakvo potraživanje natrag, tj. podjelu troškova? Na koji način se traži eventualna promjena iznosa alimentacije? Vodi li se to kao nastavak predmeta (isti poslovni broj) ili se otvara i vodi novi postupak?

Nakon razvoda braka (2016.) djeca žive s ocem. Otac je zbog neizvršavanja alimentacijskih obveza majke s uspjehom ovršio majku. 1) Može li majka i na koji način tražiti povrat tog iznosa s obzirom da je i ona imala razne troškove prema djeci, a što može dokazati računima? 2) Na koji način majka može zaštititi djecu koja su vidno zanemarena od strane oca u svakom pogledu?

Zna li netko jesam li obveznik prijave poreza ako sam u prošloj godini promijenio poslodavca, a imam i nešto sitno dobiti od dividende?

Da, tako je, svaka 2 mjeseca je produljen ugovor, znači 2 produljenja. Ali to znači da je ovaj zadnji (koji se gleda kod odlučivanja o naknadi) trajao samo 2 mjeseca... E sad, ako to gledaju drugačije super, ali tko bi njih znao.

Na sadašnjem sam radnom mjestu zaposlen 6 mjeseci na određeno, ali sam svaka 2 mjeseca sklapao novi ugovor na 2 mjeseca (ukupno 3 sklopljena ugovora). Prekid od prošlog zaposlenja nisam imao, a radni odnos prije sadašnjeg prestao je sporazumnim raskidom. Sad je raspisan natječaj preko kojeg nisam zaposlen ja nego drugi radnik. Meni u svakom, a tako i u zadnjem ugovoru sa sadašnjim poslodavcem piše da radim najduže 60 dana. Postoje li ovdje neke smetnje za ostvarivanje prava na naknadu s burze ili je sve u redu pa ću imati pravo na naknadu?