Grabarić Imbra

Po mom mišljenju, primjenjuje se čl. 40. ZUP-a, koji kaže da se postupak smatra pokrenutim od trenutka podnošenja urednog zahtjeva. Ako zahtjev nije uredan, odnosno ne sadrži svu dokumentaciju koja je potrebna da bi se po zahtjevu moglo postupati, ako ne postoje zakonske pretpostavke za podnošenje zahtjeva (čl. 41. ZUP-a), zahtjev će se odbaciti. Ili javnopravno tijelo može postupati po čl. 47. ZUP-a pa nedostajuću dokumentaciju tretirati kao dokaz, za koji će stranci odrediti primjereni rok da istu dostavi, te ako istu ne dostavi u ostavljenom roku, zahtjev odbiti. 
Dakle, po meni bi se pravo trebalo priznati od trenutka dostave nedostajuće dokumentacije.

Obiteljski zakon, čl. 170., piše: "u izvanparničnom postupku".

Iako ZOUP glede podnesaka (u koje spada i zahtjev) traži samo da budu razumljivi i da sadrže sve što je potrebno da se po njima može postupiti, ako poseban zakon propisuje specifičnu formu u vidu obrasca, onda bi to trebalo poštovati, no ne bez davanja stranci mogućnosti da se uskladi sa zakonom.
Smatram da bi, u najgorem slučaju, nadležno javnopravno tijelo vratilo zahtjev podnositelju i odredilo mu rok u kojem ga treba uskladiti sa zakonskim propozicijama.

Da, to je novčana naknada za nezaposlenu osobu.

Bit će mu dodijeljen novi poslovni broj.

Neće biti preuranjena i neće biti odbačena. Rješenje je zaista doneseno i stranka se osnovano žalila.

Po mom mišljenju, ne može (pod uvjetom da je osobno predana žalba nakon isteka roka), ali davno su naša upravna tijela dobila packu od europskih institucija glede pretjeranog formalizma, pa ne mogu tvrditi da upravno tijelo ne bi uvažilo ovakvu žalbu.

Ne, niti je u tome bila poanta. Dokazivanje bi eventualno imalo svrhe da postoji nekakov ugovor, rješenje ili bilo što drugo o davanju na korištenje i sl. koje bi bilo upisano u ZK a koje bi se onda moglo pretvoriti u vlasništvo temeljem st.1 i 2 navedenog članka. Poanta je bila u boldanome tj. pravu RH kao upisanoga vlasnika i sljednika društvenog vlasništva (MZ) kojim bi dokazivala da se davanjem takove suglasnosti zapravo radil o pravu služnosti do opoziva. 

Na stranu voćke i ograda, pa ni to što zemlja nikada nije tražena natrag, u nekakovom postupku pred sudom bi vjerovatno bi se najviše cijenilo ovo,
a ZVDSP propisuje u čl.362
(3) Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(4) Što je u stavku 1. do 3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu.

Sve i da ima kvalificiran posjed stećen dosjelošću na temelju zakona, RH mu vjerovatno neće izdati tabularnu ispravu kojom bi se upisao kao vlasnik nekretnine. Pa mu preostaje tužba za utvrđenje vlasništva dosjelošću i za izdavanje tabularne isprave, no kako se radi o RH prije toga bi stvarno i mjesno nadležnom DO trebao uputiti zahtjev za mirno rješenje spora. 

Ako su se promjenile okolnosti i ako su se stekli uvijeti za izmjenon važeće odluke, tj. povećanjem visine iznosa uzdržavanja (dob djeteta, povećane potreba djeteta isl.), trebate zatražiti izmjenu važeće odluke o roditeljskoj skrbi i određivanje većeg iznosa uzdržavanja..
Dakle, kod suda koji je donio važeću odluku pgokrenete postupak za izmjenom iste, podnesete Tužbu radi izmjene roditeljske skrbi na način da se odredi veći iznos uzdržavanja, pozovete se na br. predmeta u kojoj je ista donesena (stavite poslovni broj predmeta), obrazložite temeljem čega to tražite (predlažete) i priložite dokaze na kojima temeljite tužbeni zahtijev (povećanje uzdržavanja)

1. Nemože s obzirom da se svako novčano davanje djeci van odluke trerira kao dobrovoljni dar djetetu i nema veze sa plaćanjem uzdržavanja temeljem važeće odluke o roditeljskoj skrbi
2. Obratiti se nadležnom CZSS

Po mom mišljenju, ukoliko su ovi ugovori na određeno zapravo produžavani svaka 2 mjeseca na nova 2 mjeseca i ukoliko imate 9 mjeseci rada u zadnjih 24 mjeseca, ne vidim zapreke za ostvarivanje prava na NN.

Po mom mišljenju, gleda se kontinuitet, koji je nesporan.

Može se tražit u prigovoru,a sudac će sam odlučiti da li je potrebno.

Može, jer zakon postavlja samo uvjet u pogledu vlasništva tj. suvlasništva, tako da predstavnik suvlasnika ne može biti osoba koja nije suvlasnik u stambenoj zgradi, a nije bitno gdje ima prijavljeno prebivalište ili boravište. Naravno, praktičnije bi bilo da je na predmetnoj adresi gdje je izabran za predstavnika suvlasnika.