Mario137

Pa popunite taj obrazac, naznačite da firma nije počela s radom i eto. Nekome u Poreznoj je, vidim, jako dosadno. Iskreno, ovo je jedan od najbizarnijih i najbesmislenijih slučajeva za koje sam čuo. Sad bi im ja za ovo besmisleno birokratiziranje i iživljavanje poslao predstavku internoj kontroli da vidimo imaju li taj obrazac u svakom dosjeu i ako ne da se očituju za nejednako postupanje. Ukratko, neće vam ništa s tim.

Možete prodati, prodaja osobne imovine nije oporeziva. Neće vas nitko pitati za to.

Dodao bih samo da ako primate i/ili pružate usluge iz EU morate se upisati kao mali obveznik PDV-a, a to će kod vas biti slučaj, jer se namjeravate oglašavati, kupovati softver i druge stvari koje su oporezive PDV-om prema mjestu sjedišta primatelja usluge. Prag stjecanja za vas nema baš veze, jer ćete daleko prije dočekati upis u VIES po ovoj drugoj osnovi primanja/obavljanja usluga u EU. Ako kupujete softver od neke firme u EU oni vam ne mogu zaračunati svoj PDV ako ste u VIES bazi, a morate biti. Kad vam netko izda račun sa klauzulom 'reverse charge' to znači da na vas prebacuje obvezu prijavljivanja i plaćanja PDV-a i da nisu zaračunali PDV svoje zemlje. Za treće zemlje (netko bi se mogao uvrijediti na 'zemlje trećeg svijeta ) vrijedi isto kao i u EU, samo što nema korištenja PDV-ID broja odnosno VIES baze.

Plaća u naravi može biti ako je taj vlasnik/ direktor zaposlen u firmi odnosno kao inače prima plaću, ako nije, morat će ići porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja. Što se PDV-a tiče, treba obračunati PDV na vlastitu potrošnju na tržišnu vrijednost usluge koju je koristio vlasnik.

Nejasno mi je zašto tako kažu. Jesu li ponudili neki propis iz kojeg se to vidi? Naime, trgovačka društva što se njih samih tiče uopće ne moraju imati zaposlenih. Dakle, ne može se nijednom trgovačkom društvu nametati da plaća doprinose na propisano direktorsku plaću, za to ne postoji mehanizam. Naravno, u propisima stoji da je obveznik obračuna i uplate društvo, međutim, to je nešto drugo. Ako je direktor osiguran na godišnjoj razini na manju osnovicu, Porezna uprava utvrđuje obvezu plaćanja razlike doprinosa upravo tom direktoru, a ne firmi. Tako plaćeni doprinosi ne mogu biti priznati trošak (rashod) firme, jer terete direktora kao fizičku osobu. Po meni, intencija zakonodavca ovdje je bila da se direktori (članovi uprave) osiguraju na plaću koja na godišnjoj razini nije manja od minimalno određene, bez obzira gdje radili. Sjećam se da je nešto vrlo slično bilo i na e-Savjetovanju: Poštovani, Radim u dvije tvrtke na pola radnog vremena i plaća mi je veća od minimalne u obje tvrtke. Uredno odradim svojih 40 sati tjedno i za to platim poreze i doprinose. Ujedno sam i direktor u jednoj od te dvije pa Vas sad pitam zbog čega bi trebao biti kažnjen većim doprinosima u toj tvrtki koga ja to varam? Hoću li ja u redu za čekanje kod doktora vikati da sam direktor pa ići preko reda mislim da ne. Stvarno neozbiljan prijedlog zakona. Znači direktori koji rade na osam sati u tvrtki ili tvrtkama nemaju obvezu većih doprinosa po novom prijedlogu zakona a ne samo oni zaposleni u toj tvrtki u kojoj su direktori. Država ne smije braniti rad u više tvrtki kad zakon o radu to dozvoljava. S poštovanjem Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Dakle, ako postoji neka osoba X koja je u firmi F prijavljena kao član uprave/direktor, onda se na kraju godine u Poreznoj upravi iz JOPPD obrazaca po stjecatelju gleda da li je ta osoba prosječno na godišnjoj razini platila manje ili jednako/više doprinosa nego što to propisuju odredbe Zakona o doprinosima za članove uprava kada se uzmu o obzir sve moguće vrste osiguranja. Logično je da se sve svodi na godišnju razinu, jer neke osobe mogu raditi u više firmi na nepuno radno vrijeme, neke mogu biti nezaposlene dio godine, a u ostatku godine plaćati doprinose veće od propisanih i na kraju opet zadovoljiti uvjete iz Zakona o doprinsima: Članak 187.e Godišnja osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se kao razlika između osnovice na koju su doprinosi utvrđeni prema osnovi osiguranja temeljem koje je prijavljen kao obvezni osiguranik i najniže osnovice za člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona odnosno članka 37. stavka 2. ovoga Zakona. Članak 187.f (1) Razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa je razdoblje od imenovanja do opoziva člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge odnosno do nastupa pravnih učinaka otvaranja stečajnog postupka i/ili likvidacije trgovačkog društva odnosno zadruge, prema podacima iz nadležnog sudskog registra. (2) Kada se doprinosi obračunavaju prema osnovici iz članka 187.e ovoga Zakona, a razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće je od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.

Ne vidim zašto poslovni udjeli ne bi mogli biti prodani. To što to društvo trenutno ima dugove nema veze. S druge strane, to što ste vi potpisali, vjerojatno se odnosi na članak 40a Zakona o sudskom registru, prema kojem osoba koja osniva društvo, odnosno u istom ima više od 5% vlasništva ne smije imati dugova po osnovi poreza i doprinosa i sl. Isto vrijedi i za onoga tko preuzima poslovne udjele. Navedeno se rješava izjavom. Zanimljivo, tu Zakon ne traži potvrdu Porezne uprave o stanju duga, nego samo izjavu. Po meni, poslovni udjeli mogu biti prodani odmah, bez obzira na dug društva, a taj koji preuzima poslovne udjele može biti pod ovrhom, ako to nije ovrha vezana za poreze i doprinose.

To je jedna od najvjerojatnijih opcija kako će sve na kraju ispasti. Pitanje je samo koliki rizik nosi equity, ali ako je to ekipa koji rutinski diže i prodaje startupe u takvom okružju kao što je Silicijska dolina, onda nije pitanje hoće li biti nešto od toga, nego samo koliko će biti. Možemo reći da equity ide privatnim kanalima, odnosno da se ne oporezuje kroz obrt - to je točnije reći. Idemo malo s tim dijelom. Recimo da idete na opciju da vam preko paušalnog obrta ide cca 25 k mjesečno, a ostatak ide tako da stječete poslovne udjele u firmi bez nakande. To je prvi korak, oporezivanje stjecanje tog udjela (equitya). Ne znam kakav je tu porez u SAD, ali u RH je to drugi dohodak iz inozemstva, a osnovica je nominalni iznos udjela koji stječete. https://www.rrif.hr/Porezni_tretman_dodjele_dionica_iz_inozemstva-3436-misljenje.html Dakle, ravnajte se prema nominalnom udjelu - to je osnovica za obračun drugog dohotka iz inozemstva: http://www.ekonos.hr/porezi/drugi-dohodak-ostvaren-u-inozemstvu-i-dio/ Što se tiče oporezivanja po 12%, to je samo ako vam oni u te dvije godine ili koliko već startup traje za vas, budu isplaćivali dobit ili ako budete prodavali udjele prije isteka roka od dvije godine. Ukoliko ne bude isplate dobiti (a ne vjerujem da hoće, jer se to kod ovakvih pothvata ne radi), onda je samo bitno da poslovne udjele držite duže od 2 godine i kod prodaje ne plaćate nikakav porez u RH, a koliko se sjećam niti u SAD. Tu će vjerojatno kolege iz SAD isto čekati 2 godine, tako da vam to odgovara. Primate sve u dolarima na devizni žiro račun, ali primitak vam se u poslovnim knjigama obrta računa prema sredenjem tečaju HNB na dan isplate, odnosno tako ga banka preko središnjeg registra računa prikazuje Poreznoj upravi. Dakle, budite oprezni, pogledajte povijesno kretanje tečaja, uzmite u obzir da je predsjednik SAD Donald Trump (faktor nestabilnosti) i napravite dovoljno konzervativnu procjenu da slučajno ne probijete limit od 300k kn. Naravno, uvijek na zadnjem računu u godini možete fakturirati manje i time sve kompenzirati.

Tako je. Po meni, svi primici od samostalne djelatnosti vas kao osobe se zbrajaju kod ulaska u PDV. Pazite ovo: https://plaviured.hr/pausalni-obrt-ulazak-sustav-pdv-a/ Potrebno je obratiti pažnju na sljedeće – osim prometa paušalnog obrta, u navedeni iznos ubrajaju se i sljedeća primanja: primanja po autorskom ugovoru, primanja po ugovoru o djelu, primanja po osnovi iznajmljivanja privatnog smještaja. Ukoliko prihod po sva tri oblika samostalnog prihoda prijeđe 300.000 kuna, paušalist je dužan obračunati PDV, ali i dalje ostaje u sustavu paušalnog oporezivanja. Moram priznati da mi boldirani dio nije jasan. Iako je zaista moguće da netko ostane na obračunu autorskog honorara i samo dodaje PDV u obračun, nejasno je kako kolege misle da paušalni obrt može ostati. Naime, iz Pravilnika jasno proizlazi da je osnovni uvjet za paušalni obrt da obveznik nije u sustavu PDV-a. Članak 2. (1) Obveznik poreza na dohodak kojemu se dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu je fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona, u skladu s propisima o obrtu i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz članka 29. stavka 3. Zakona te koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost i 2. da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost. Za ovaj dio treba tražiti dodatno pojašnjenje od ovih koji su to pisali. Što se izdataka tiče, pod njih idu apsolutno svi troškovi koje možete dovesti u izravnu vezu sa ostvarivanjem prihoda. Recimo, u vašoj djelatnosti bi za tu svrhu mogli proći kompjuteri, telekomunikacijski uređaji, softver, literatura, trošak struje, prostora i slično, a ne bi moglo ptoći npr da u te troškove stavite krumpir, pivo ili odjeću... Da ilustriram, jednom je moja poznanica iz Porezne pregledavala knjige čovjeku koji je mesar. Stavio je u poslovne troškove kupnju kauča i fotelje. Njeno pitanje je glasilo: 'Jesi li ovo kupio kauč da ti krave sjede na njemu?'

Nejasno je kako porezno tijelo namjerava naknadno izvesti dokaze za tako nešto (ako ih već na posjeduje u toj formi. Takvo nešto bi trebalo utvrditi neposrednim opažanjem u samom postupku poreznog nadzora. Vjerojatno porezno tijelo i cilja na ovaj dio. Naime, vlasnik ne smije to učiniti ako ne želi ući u vrlo oštre porezne škare. Ukoliko on privatno boravi u toj nekretnini, to je porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja (ako je samo vlasnik, ali ne i zaposlen). Na tako nešto treba platiti PDV po tržišnoj cijeni te usluge (prije eventualnih popusta, ako je pri nabavi korišten pretporez) i treba obračunati porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja po stopi od 36%. Eventualno, vlasnik to može kompenzirati sa zadržanom dobiti, ako je uopće ima. Ukoliko je riječ o osobi koja je zaposlena u toj firmi, onda to može biti i plaća u naravi, a ako je riječ o nepovezanoj osnovi to je drugi dohodak u naravi. I to sve vrijedi ako on to učini a priori sam u svojim poslovnim knjigama. Ako nadzor to utvrdi, onda se pored svega još plaća i porez na dobit na to, odnosno uvećava mu se obveza poreza na dobit za taj dio. Članak 66. (1) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit. https://www.teb.hr/novosti/2014/izuzimanje-vlasnika-sto-je-to/ https://burza.com.hr/portal/izuzimanje-imovine-i-koristenje-usluga-od-strane-vlasnika-drustva-za-privatne-potrebe/11738 https://www.teb.hr/novosti/2016/izuzimanje-imovine-u-privatne-svrhe/ Po meni, ako je firma registrirana za najam/zakup možete sklopiti ugovor i izdati račun za boravak vlasnika u nekretnini, ako je isti u tržišnom iznosu i sa PDV-om (ako je firma u redovnom sustavu PDV-a). Pazite, ovdje vam to prolazi samo zato što niste odbijali pretporez prilikom nabave nekretnine i što niste koristili amortizaciju. Da jeste, to bi vam porezno tijelo pobijalo, uvjet je da nekretnina generira barem 7% prihoda godišnje u odnosu na vrijednost njene nabave, a to ne uključuje transakcije s povezanom osobom, u ovom slučaju vlasnikom.

U tom slučaju nejasno je zašto se uopće otvara nadzor...

Točno! Idemo po redu. 1) Paušal - izračunato i jasno 2) Prelazak limita od 300 000 kn, samostalna djelatnost - poslovne knjige. Dakle, recimo da počinjete 1/1/2020 vi prvo otvorite paušalni obrt, recimo da fakturirate mjesečno 50.000,00 kn. Nakon 6 mj ste ostvarili 300 000 kn i po sili zakona od 1/7/2020 ulazite u PDV i morate voditi poslovne knjige koje su propisane za obrte i druge samostalne djelatnosti po Zakonu o porezu na dohodak. Dakle, vaš obrt ostaje i dalje otvoren, i dalje možete raspolagati s novcem odmah, ali se porezni tretman mijenja. U vašem slučaju ne plaćate PDV po izlaznim računima za usluge prema SAD, to je oslobođeno kao izvoz. Morate jedino staviti napomenu na račun 'PDV nije obračunat prema tom i tom članku Zakona'. Međutim, nema više paušala. Sada se vode primici i izdaci, bilo bi poželjno da to radi knjigovođa, koji osim toga mora redovno podnositi i PDV obrasce. Primici - izdaci = dohodak. Primici su poznati, cca 50 000 kn mjesečno. Izdaci su sve ono što potrošite u poslovne svrhe (doprinosi, računi za struju, telekomunikacije , plaćeni doprinosi) recimo da je to cca 5 000 kn mjesečno. Mjesečni dohodak iznosi 45 000 kn. Do 30 000 kn porezna stopa je 24%, a iznad je 36%, https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/MjesecnePorezneOsnoviceIStopeDohodak.aspx dakle 7200+5400=12600 kn poreza. Plus (rekli ste) 12% prireza 1.512,00 kn. Ukupno porez i prirez 14.112,00 kn na mjesečnoj razini. Otprilike ovdje vam država 'jede' nekih 30% od ukupnih brutto primitaka. Pokušajte ovo i sami procijeniti (izdatke) i izračunati. Sve ovo ulazi u godišnju poreznu prijavu gdje mogu postojati još neke olakšice, počevši od osnovnog osobnog odbitka, pa uvećanja za uzdržavane članove, dana darovanja i slične stvari, ali generalno, to je to. Da kojim slučajem niste oslobođeni PDV-a bilo bi vam još 20-ak% nepovoljnije pa bi vam država odgrizla otprilike pola brutto primitka. Znači, to je ono što se događa sa razlikom, ulazi se u sustav vođenja poslovnih knjiga po zakonu o porezu na dohodak i do daljnjeg ostaje tako, onaj paušalni obrt ostaje u prošlosti. U praksi se pojavljuje kombinacija gdje obveznik otvara paušalni obrt i tu prima dio primitaka, a za drugi dio osnuje firmu, jer je to i u apsolutnom iznosu i u smislu raspolaganja s novcem ponajbolja kombinacija. Međutim, ovo se mora izvesti vrlo precizno da bi bilo 'neprobojno', inače bi se u teoriji moglo proglasiti prividnim pravnim poslom i agresivnim poreznim planiranjem. Naravno, u praksi se to rijetko događa, jer Porezna uprava nema previše znanja, kapaciteta i motiva za takve poslove. U vašem slučaju bi se moglo primijeniti, po mom mišljenju, bez ikakvog rizika, ukoliko poslodavac iz SAD surađuje i po meni, tu nema nikakve štete za proračun RH.

U tom slučaju možebitni predmet nadzora može biti način korištenja te nekretnine. Nadam se da navedenu nekretninu ne koriste vlasnici firme u privatne svrhe, jer porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja nije lijepa stvar. Osim toga pitanje je da li je prilikom nabave nekretnine ili njene adaptacije korišten pretporez, kao i da li je za istu korištena amortizacija. Vjerujem da porezno tijelo cilja na nešto od navedenog.

3 godine unatrag. Odredbe o zastari prava na utvrđivanje poreza su mijenjane od 1.1.2017. g. i sada postoji jedinstveni zastarni rok od 6 godina, međutim, prijelazne i završne odredbe sugeriraju da se primjenjuje za stranku povoljniji rok. U praksi malo kada ćete vidjeti da se porezni nadzor proteže kroz više od jedne godine, tako da je za očekivati da će vam gledati samo prethodnu godinu. Vjerojatno su vam se najavili telefonski, a uskoro ćete dobiI i pisanu obavijest o poreznom nadzoru i tu će pisati predmet nadzora i razdoblje. Naravno, oni to uvijek mogu proširiti. Napominjem da po OPZ-u imate pravo ispraviti predana izvješća do trenutka uručenja obavijesti o nadzoru.

Dakle, ne trošim puno vremena, pišem i računam iz glave, ne morate se zahvaljivati, moj benefit je što pokušavam održati oštar um kada su porezi u pitanju. Ne bavim se time već duže vrijeme, a nemam ambicije savjetovati ozbiljno i za novac. Bavim se drugim područjem financija i to mi je dovoljno. Doduše, kada bi se u RH zaista morao plaćati porez i ja bi onako u hodu usput mogao zaraditi 50k kn mjesečno kao vi, bez velikog truda, ali činjenica je da kod nas prolazi sve, pa malo koga zanimaju takvi savjeti. Logično je da ste odbacili d.o.o. Naime, ako smo rekli da je ukupni državni ugriz kod paušala samo 7% kod firme je to oko 27% (i to kad doo nije u sustavu PDVa) u vašem slučaju i to uz izrazito nepovoljan cash flow. Kao što smo rekli, kod paušalnog obrta odmah imate u džepu 25k kn mjesečno, a u firmi ako želite porezno optimizirati biste imali samo minimalnu plaću i onda jednokratno godišnje isplatiti dobit. 1. Po novom zakonu, čim prijeđete 300 000 kn od sljedećeg mjeseca ste u PDV i vodite poslovne knjige. Dakle, imate primitke i izdatke, a razlika primitaka i izdataka je dohodak. Za razliku od paušala ovdje se do 30 k kn mjesečno porez plaća po stopi od 24%, a za dio iznad po stopi 36%. Plus prirez. 2. Odgovorio sam uglavnom pod 1, razlika je, kao što vidite, velika. Pretpostavka je da nećete imati puno izdataka. Primitke otprilike znate ako znate koliku bi vam ponudili brutto plaću, a i rashode možete procijeniti (oprema, struja, voda, telefon, plaćeni doprinosi i sl). Ono što ostane vam je porezna osnovica. 3. Srećom, sam PDV po sebi kod vas spada pod izvozna oslobođenja, jer izvozite usluge u SAD. Pogledajte članak 17 stavak 1 o PDVu. I pogledajte obrazac pdv vidjet ćete pod oslobođenjima izvozne isporuke. Da nije tako bila bi to ogromna stavka. Sustav PDV za vas znači da više niste paušal i da vodite poslovne knjige, te plaćate porez po ostvarenom dohotku, ali po višim stopama. Napominjem da i ovdje imate pravo na tzv akontaciju dohotka, tj raspolažete s njima odmah, samo vam je sam obračun poreza i doprinosa nepovoljniji nego u paušalu. Što se tiče procjene kod paušala, to vrijedi samo za određivanje predujmova poreza na dohodak. U vašem slučaju to nema veze jer vi u pdv ulazite sigurno samo je pitanje da li nakon 5 ili 6 mjeseci. Iskalkulirajte malo da vidimo gdje smo

Navodite sasvim razumne sumnje, pokušat ćemo malo detaljnije analizirati. 1. Kada se pređe 300 000 kn počinju problemi i prava porezna presija. Dat ću vam konkretne izračune, ali recimo za sada da to jednostavno nije dobra opcija, iako sam uvijek za to da sve svi porezi plate, ova opcija je zapravo prženje kapitala 2. Paušalni obrt se lako zatvara, u 1-2 radna dana i za par stotina kuna. Firma se nešto sporije i skuplje likvidira, ali to je olakšano novim izmjenama ZTD-a 3. Preostali kapital vraća se vlasniku firme. Konkretno, kako su vas već savjetovali, paušalni obrt je daleko najbolja opcija. Koliko znam, to je jedan od najpovoljnijih i najjednostavnijih oblika oporezivanja samostalnih djelatnosti van poreznih oaza. Recimo, ako ostvarujete tek nešto manje od 300 000 kn, ukupni porezi, doprinosi i ostali nameti vam dođu negdje oko 22 000 kn, što je efektivno oporezivanje od oko 7.3%. Nadam se da dobro računam napamet, radi se o cca 500 kn mjesečno poreza i 1250 kn doprinosa mjesečno, plus poneka parafiskalna beznačajna sitnica. Od knjiga vodite samo KPR, a to je jednostavna tablica u excelu i podnosite samo 1 obrazac godišnje. I daleko najvažnije, novcem raspolažete odmah, da parafraziram, obrt - to ste vi. Nema podjele na imovinu firme i vašu kao kod drugih oblika. De facto, kada god naplatite nešto možete novac uzeti i trošiti. Naravno, postoji ograničenje jer to sve vrijedi do 25000 kn mjesečno, odnosno 300000 kn godišnje. Taj limit ne smijete nikako preći. Dakle, paušalni obrt svakako, "samo" treba naći model kako tretirati razliku između cca 25000 kn i ostatka koji iznosi još toliko ili više. Za to postoji jako puno metoda koje se koriste u praksi i koje prolaze u praksi, radi se o nekoj vrsti zakonite porezne evazije odnosno rupa u zakonu i postupovnim poreznim odredbama. Konkretno, ne volim savjetovati takve stvari, ali ovdje zaista postoji nerazmjer između opcije objedinjenog vođenja firme ili fiziče osobe u sustavu PDV-a (prženje kapitala i bacanje novca) i ove druge opcije koja je izrazito povoljna, ali samo do 300 000 kn godišnje. Ne znam koliko možete razumjeti ovo moje "skakanje" između pojedinih vrsta poreznog planiranja, pa slobodno pitajte dalje. Jedna moja starija kolegica je govorila da čovjek i magarac (u ovom slučaju ja) znaju zajedno više nego samo čovjek pa ćemo valjda razmišljajući doći do nečega. Mislim, vama bi se isplatilo da vam neki porezni savjetnik napravi sve opcije i kompletnu strategiju čak i da vam to papreno naplati, ali ne znam na koga bi vas uputio, jer će na kraju ispasti sa ste platili a da niste dobili što ste tražili. Porezni savjetnici vole dobro naplatiti samo svoje suhoparno mišljenje koje se sastoji ponajviše od citiranja zakona i mišljenja porezne uprave, krajnje općenito. Nisam baš viđao jasne elaborate sa brojevima, simulacijama, izračunima koji usput sadrže i porezne propise i njihova tumačenja. Na drugom forumu sam nedavno vidio da porezni savjetnik za odgovor na 2 elementarna pitanja o paušalnim obrtima traži cca 2000 kn, a osoba isto može naći na internetu za 5 min i u popularnom obliku i u samim zakonima. Što bi tek bilo sa poreznim i financijskim planiranjem za poslovni pothvat s kolegama iz Silicijske doline, neću ni razmišljati

Klasična priča iz Silicijske doline. Ako se odlučite na manju plaću i equity, to je stjecanje udjela bez naknade i smatra se dohotkom u naravi iz inozemstva. Ukoliko dobijete taj equity i prodate ga po većoj cijeni u roku kraćem od dvije godine, to se smatra porezom na dohodak od kapitalne dobiti i oporezuje po 12% kod nas. Što se tiče plaćanje poreza na obje strane, već nekoliko godina je taj ugovor 'pred potpisivanjem', pa se možda u međuvremenu i potpiše. Po meni, veliki je grijeh naše vanjske politike da to nije uspjela učiniti do sada, ipak je SAD najjača ekonomija svijeta. Otvaranje i zatvaranje firme, te samo poslovanje nije tako strašno kompleksno kako se to kod nas popularno prikazuje, bitno je samo naći najpovoljniji poslovni model za ovaj pothvat. Nije ni zamišljeno da firma traje vječno. Konkretno, logično je da ćete vi kao osoba biti nositelj equitya, a ne firma. Firma bi eventualno služila kao optimalniji način oporezivanja brutto iznosa koji će vam biti isplaćen, barem dugoročno gledano. Autorsko djelo za vas nije dobra opcija dugoročno, odnosno 2 godine ili koliko već prognozirate da će startup trajati prije prodaje. Naime, već poslije nekoliko isplaćenih plaća ući ćete u sustav PDV-a (limit ukupno 300.000 kn) i onda ste dužni voditi poslovne knjige kao samostalna djelatnost i biti u PDV-u, a sve to možete i kao firma i to nešto povoljnije. Možete početi s autorskim iz inozemstva, ali morate paziti na limit. Isto tako postoji i opcija otvaranja paušalnog obrta koji je kratkoročno vjerojatno najpovoljniji oblik, ali i tu vrijedi da biste brzo 'probili' limit. Kada jednom pređete 300.000 kn brutto, onda je tretman sličan u svakoj opciji. Pokušajte izvući osnovne podatke i napraviti orijentacijski izračun što vam je povoljnije dugoročno i kolika je razlika u pitanju, imam dojam da nije zanemariva. Treba ispitati opcije paušalnog obrta, autorskog honorara i firme. Kada je u pitanju SAD mnogi koriste legalne, ali 'sive' metode 'rotacije' kako bi postigli što bolju poreznu optimizaciju.

Da, moguće je. Porezna neće specijalno tretirati tu uplatu. Tko god vodi knjigovodstvo, postupit će na sljedeći način: proknjižit će priljev novca na žiro-račun na dugovnoj strani i prihod od donacija na potražnoj strani. Ako je to i jedini prihod u toj godini i recimo da nema drugih rashoda, na taj iznos na kraju godine treba platiti 12% poreza na dobit. S ostatkom novca firma raspolaže normalno za daljnje poslovanje i svrha te donacije je ispunjena. Pretpostavka je da će tvrtka iz inozemstva izdati odgovarajuću ispravu koja vjerodostojno opisuje o čemu se radi i koja ovdje služi kao isprava za knjiženje. Dakle, što se tiče tvrtke iz RH, sve je ok. Nećemo previše brinuti za tvrtku iz Njemačke, ali moguće je da će ona u svojoj državi na to platiti nekakav porez.

Savjetnik bi trebao malo bolje objasniti o čemu se radi. Zaista se tako računaju paušalni razredi, ali za plaćanje predujma. Po konačnom obračunu se uvijek gleda ono što je realno ostvareno i to je osnovica za obračun poreza i doprinosa. Drugim riječima, ako plaćate veće predujmove poreza na dohodak nego što je na kraju ostvareno, onda na kraju (nakon podnošenj PO-SD obrasca) dobijete preplatu pa imate pravo tražiti povrat ili preknjiženje. Dakle, i za poreze i za doprinose na kraju se gleda ono što je ostvareno, a kriteriji za određivanje visine predujma nemaju veze s tim, kao što ste i sami logično zaključili. Što se tiče doprinosa, budući ste već u radnom odnosu, plaćate ih jednom godišnje prema ostvarenom rezultatu poslovanja, odnosno razredu paušala u kojem se nalazite. Ako ste u prvom paušalnom razredu, onda vam je osnovica za obračun doprinosa 12.750,00 kn i na nju se primjenjuju stope doprinosa (MO i 7,5%, MO II 2,5%, ZO 7,5%). O tome dobijete rješenje jednom godišnja, izdaje se uz rješenje po PO-SD obrascu, podaci za uplatu pisat će na rješenju.

U ovom slučaju IP kartica nije dovoljna, poslodavac mora ispraviti JOPPD obrazac da bi bila moguća obnova postupka. Da ne gubite vrijeme, pođite u nadležnu ispostavu Porezne uprave i iznesite o čemu se radi, a možete im pokazati i ispis sa tekućeg računa gdje je vidljiv uplaćeni iznos kojeg nema u IP/JOPPD obrascu. Oni bi trebali pozvati poslodavca da ispravi obrasce i korigira uplate, nakon čega se može izvršiti zamjena rješenja po službenoj dužnosti ili obnova postupka, kako god im je draže.

Da, imate za uplatu zato jer ste kao student prošli limit, sve drugo u izreci rješenja izgleda u redu.

Moram reći da ni meni ne djeluje baš previše mudro. Naime, ugovor roditelj/dijete jest oslobođen, ali je nejasno zašto bi roditelj kada posebnim ugovorom prvi put stječe vlasništvo nad vozilom bio oslobođen? Zar nije svejedno da li 5.400 kn plaća roditelj ili 'dijete', iznos je isti? Moguće je da netko naivno misli da roditelj neće platiti pristojbu zato što on ne registrira automobil, ali kada je oslobođenje u pitanju službenik mora provjeriti na koji način je roditelj stekao vozilo i da li je platio pristojbu, inače bi svi tako radili. To je odličan primjer prividnog pravnog posla zbog izbjegavanja plaćanja poreza (ovdje pristojbe) i to na vrlo naivan način. Ako je to negdje nekad nekome prošlo u praksi ne znači da se to može tako raditi.

Zašto vam je equity ulazak u rizik, jeste li poslovne udjele platiti ili ste ih stekli bez naknade? Stjecanje poslovnih udjela bez naknade je u RH dohodak od kapitala u naravi, a ako se stekli uz naknadu, onda se gleda hoćete li ih otuđiti unutar roka od 2 godine. Equity odgovara pojmu kapitala kod nas, to su zapravo poslovni udjeli u neto imovini firme temeljem kojih se može isplatiti dobit imateljima poslovnih udjela. U slučaju isplate dobiti iz SAD, taj iznos će prvo oporezivati SAD, a na kraju i RH, po 12%. Napominjem da je potrebno vidjeti točne propise u SAD koji variraju u odnosu na države i federalne poreze, sustav je bitno drugačiji nego kod nas. Što se tiče dileme da li otvoriti firmu može se izračunati što je povoljnije. Hrvatska i SAD nemaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja niti ugovor o izbjegavanju dvostrukog plaćanja socijalnog osiguranja. To znači da ćete vi, primajući plaću iz SAD, plaćati poreze i doprinose na plaću i u RH i u SAD, uz mogućnost da vam se naknadno kroz godišnju poreznu prijavu prizna iznos uplaćenog poreza iz SAD, prema potvrdi IRS. Doprinosi, odnosno njihov ekvivalent u SAD će se u tom slučaju plaćati na dva mjesta. Drugim riječima, vjerojatno ćete zakonito 'izvući' više novca ako budete fakturirali uslugu u SAD iz svoje firme, jer plaćanje doprinosa i poreza u RH ne možete izbjeći. Recimo da fakturirate svaki mjesec 50 k kn firmi u SAD. Kao direktor firme imate mogućnost isplaćivati i minimalnu plaću od cca 5.500 kn mjesečno, a ako nemate drugih značajnijih rashoda, ostatak od cca 500 000 kn možete isplatiti kroz dobit, gdje porez na dohodak od kapitala iznosi 'samo' 12%. Teško da u dvostrukom tretmanu plaće u SAD i kod nas možete izvući više. Naravno, u vašem slučaju se isplati bolje potruditi, ovo je situacija koja zahtijeva više pažnje od površnih odgovora s foruma, pa pokušajte s nekim ovlaštenim poreznim savjetnikom koji ima znanja i iskustva u području dvostrukog oporezivanja, posebno na relaciji SAD - RH.

Nažalost, to nije moguće. Prema članku 67. stavak 11. Zakona o porezu na dohodak, kapitalni gubici se mogu odbiti od kapitalnih dobitaka koji su ostvareni u istoj kalendarskoj godini i isti se iskazuje najviše do visine porezne osnovice. Znači, ako dogodine ponovno trgujete financijskim instrumentima, izračun opet ide iz početka.

Meni zvuči ok što se tiče equitiya, ali što se plaće tiče čini mi se da je daleko povoljnije da vi otvorite firmu u RH i toj firmi mjesečno fakturirate taj iznos koji je dogovoren kao brutto plaća.