Mario137

Nije čudo da nemate konkretne informacije na internetu, jer se u slučaju oporezivanja inozemnog dohotka svaki slučaj promatra za sebe. 1. Nema poreza na imovinu iz inozemstva, ali ima poreza na dohodak iz inozemstva. 2. Bankovni račun morate imati jer kao "stranci" morate imati sredstva za uzdržavanje dok ste u RH, ali u praksi vas ništa ne spriječava da koristite novac iz Austrije putem bankomata kako ste rekli. 3.Mislim da po Zakonu za boravak morate imati račun s nešto novca na njemu. Ako postajete hrvatski porezni rezidenti, de facto vas oporezuju obje države po načelu svjetskog dohotka, jer nemamo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD, s tim da RH kroz poreznu prijavu priznaje razmjerni dio poreza iz SAD prema potvrdi IRS. Sam postupak utvrđivanja rezidentnosti u poreznom smislu nije jednostavan, ali počinje tzv Obrascem TU koji možete pronaći na stranicama Porezne uprave, pa pogledajte što se sve uzima u obzir.

Može se reći da imate ista prava, ali nažalost samo zato što tih olakšica više nema.

Potpuno se slažem, nema nikakve realne opasnosti za takvo nešto, iz prve ruke znam kako i kada idu ti postupci. Možete mirno spavati, a ako kojim čudom budete ipak pozvani od strane PU, javite se pa ću vam konkretno reći što treba učiniti da se to brzo i povoljno okonča.

Pokušajte sa ugovorom o plodouživanju. Bilo bi dobro da je taj stan odvojena čestica. Čak je upitno da li je potreban ugovor, nekad je dovoljna suglasnost. Naime, ured za gospodarstvu pri uredima državne uprave je vrlo neodlučan u tom smislu. Svake godine drugačije.

Nisam siguran da nije. Po 'starom' OPZ-u, postoji rok realtivne zastare. Ako porezno tijelo u 3 godine nije ničim prekinulo tijek zastare, onda je zastara nastupila. Zastara se prekida svakom radnjom poreznog tijela koja je data na znanje obvezniku. Drugim riječima, ako je prijava podnesena 2015. godine, zastara počinje teći od 1/1/2016, te ako u 2016, 2017. i 2018 ništa nije bilo uručeno poreznom obvezniku - zastara je nastupila.

Vrlo je važno da provjerite što Vam je uručeno unutar te 4 godine. Po starom zakonu, rok relativne zastare je bio 3 godine. Ukoliko se promet nekretnina dogodio 2015, zastara se počinje računati od 2016 godine. Dakle, ako ni 2016, 2017 niti 2018 niste dobili ni jedno jedino pismeno od Porezne uprave, tijek zastare nije prekinut i cijeli dug nije mogao biti utvrđen zbog zastare prava na utvrđivanje poreza. Međutim, ukoliko ste išta dobili u tom roku, ikakav dokument, zastare nema. Vodite računa da je prema OPZ-u dovoljno da poštar pokuša uručenje 2 puta i ukoliko je dostavnica ispravno popunjena - smatra se da vam je uručeno. Trebate izvršiti uvid u dokumentaciju. Dakle, ne tako na rijel 'poslali smo vam'. To u porezno dužničkom odnosu ne znači ništa. Neka vam pokažu dostavnice što vam je uručeno u te 3 godine (2016/2017/2018). To je prvo što trebate. Druga je stvar što piše u rješenju, zašto vam je odbijena prva kupnja. To treba vidjeti tek ako zastare nema. Imate pravo žalbe na to rješenje. Naravno, i tu treba utvrditi kada su vam ga točno uručili.

Čudno izgleda, ali moguće je. Možete li objaviti izreku rješenje gdje se vide svi ti brojevi - bez osobnih podataka, naravno? Vjerojatno se dogodilo da ste prešli godišnji limit za studenta, te vam je po novom propisu od veljače 2017 sada obračunat i dohodak i odgovarajući porez od 24 % plus prirez. Kada se na to nadoda nesamostalni rad zadnja 3 mjeseca u godini, moguće je da se pojavila neka razlika među stopama, ali nije loše provjeriti.

Potrebno je. Povlačenje novca nije kriterij.

Postoji, opcija se zove upravni ugovor. Pođite u nadležnu ispostavu, uputit će vas na proceduru.

Ne vidim razloga kako bi otac mogao plaćati porez na dečka. Ako pitate za olakšicu, otac ga ne može uzdržavati u poreznom smislu.

Ako vam nije previše stalo do mirovinskog osiguranja i staža, zašto se ne bavite tradingom kao fizička osoba i jednostavno uplaćujete porez na dohodak po osnovi kapitalne dobiti, ako je bude?

Da, porez se utvrđuje na godišnjoj razini. Roditelj zaista treba platiti koliko piše u rješenju, ali iz ovoga što kažete i vi trebate dobiti dio povrata poreza, jer ste 'preko knjižice' zaposleni u 10-om mjesecu, a imate osobni odbitak za cijelu godinu, baravno, pod pretpostavkom da je nekakav porez i uplaćen, odnosno da ste imali plaću iznad 3800 kn.

Naravno da možete.

Paušalni obrt ili drugi dohodak iz inozemstva, ovisi koliko mislite zaraditi. Naravno da je moguće...

Dakle, prva tvrtka je imala duga i vi ste je napustili dok ima dug prema državi, imovinu i radnike prebacili na druge firme? Ako je tako, izlažete se opasnosti tzv 'proboja pravne osobnosti' iz OPZ-a, iako je isto vrlo teško dovesti do kraja od strane poreznog tijela. Drugi problem su te 3-4 firme u naravi jedna te ista firma koja je samo formalno podijeljena na više pravnih osoba. Ako je tako može vam se i to osporavati zbog porezne evazije PDV-a. Jedina dobra vijest za vas je što je oboje izuzetno težak i dugotrajan postupak za porezno tijelo.

Kamate idu od trenutka otkad je rješenje izvršno, pravomoćno. Dakle, to je istek rok za žalbu ako se ne žalite, 15 ili 30 dana otkad primite rješenje. Kamata je oko 7 % godišnje, ali je kamatni obračun jednostavan pa te kamate nisu velike. Kod banaka se radi o složenom obračunu kamata (kamata se pribraja glavnici na kraju razdoblja, pa se nova kamata obračunava na glavnicu+kamate) pa zato budu veliki iznosi.

Ukratko, taj porez o kojem ste čitali nije uveden, porez na neobrađeno zemljište odavno ne postoji, a nasljeđivanje u prvom redu je oslobođeno, dakle ne bi trebalo biti nikakve porezne obveze.

Da, sami pođite na Poreznu s tim rješenjem. Osim toga, provjerite s kojim ste podacima zadnjih godina plaćali sva ta davanja, jer ako je bilo na OIB umrle osobe, moguće je da uplate uopće nisu sjele, nego da su na neraspoređenim sredstvima. Pronađite i dokaze o uplati i sve odnesite na Poreznu.

U principu svi mogu raditi s dugom, iznimka postoji samo onda kada je izrečena zaština mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Naravno, u navedenom slučaju, zbog tolikog duga, za vjerovati je da su od strane Porezne uprave provedene sve mjere ovrhe, očito bezuspješno. Odvjetnica za svoje dugove odgovara neograničeno cijelom svojom imovinom. Logika nalaže da toliki dug nije financijski održiv za prosječnog odvjetnika, što znači da ona ili uopće ne radi ili vješto izbjegava mjere ovrhe. Lako je moguće da odvjetnica vuče za nosu Poreznu, i dalje radi, naplaćuje u gotovini, imovinu je možda prebacila na nekog drugog ili je uopće nema, međutim, takvo nešto ne ulazi u redovan rad Porezne, nego zahtijeva poseban angažman i dugotrajan postupak dokazivanja.

Pitanje je kome ćete iznajmiti, odnosno kakva je priroda ugovora. Možete iznajmiti nekoj agenciji (pravnoj osobi) za neki fiksni iznos mjesečno (djelatnost davanja poslovnog prostora u zakup) ili možete sami obavljati djelatnost i turistima i putnicima. Porezni tretman ovisi o tome. Za iznajmljivanje turistima i putnicima trebate dozvolu, tj rješenje Ureda za gospodarstvo da se možete baviti tom djelatnošću.

Nije zabranjeno raditi izvan RH, samo morate reguirati svoj status poreznog rezidenta, kako bi se znalo koja vas država oporezuje..

Imate osnovni osobni odbitak od 3800 kn mjesečno plus 400 kn po danu plovidbe, a ako imate permanent plaću od 16 k kn mjesečno, onda vam je pitanje na mjestu, jer biste ulazili u oporezivi dohodak. Pogledajmo taj članak: »(12) Stručni radnik koji je kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike ukrcan na brod u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, u razdoblju ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak. Ako ja dobro razumijem, to znači da ne niste u obvezi plaćati porez ako ste vježbenik i niste ostvarili 183 ili više dana plovidbe u poreznom razdoblju. Ovdje je Pomorski zakonik lex specialis i tu nema dvojbe, čaki ako nije usklađen sa Zakonom o porezu na dohodak - što mora biti. Što se tiče službenika porezne uprave, tu ne možete očekivati odgovore, ali pišite im putem online obrasca 'Pišite nam' sa web stranica Porezne ili pismeno na adresu Središnjeg ureda, Boškovićeva 5, Zagreb. Oni na te upite odgovaraju pismenim (istina, ne baš brzo), i to dobijete i vi i sve teritorijalne jedinice Porezne uprave. Budite uporni, ne odgovore li u roku 15 dana pišite požurnicu, ali po meni, niste u poreznoj obvezi.

Možete li malo bolje objasniti, koliko tvrtki imate, čime se bave, da li su u sustavu PDV-a? Ukoliko ste otvorili 4 tvrtke koje se bave jednim te istim poslom, imaju iste klijente, vlasnici su povezane osobe, dijele opremu, rade u istim prostorima itd ,nijedna nije u PDV-u izlažete se određenom poreznom riziku. Isto tako, ako ste na jednoj od firmi imali dugove, pa otvorili drugu u koju ste prebacili opremu, radnike i sl, to je opet određeni rizik. Međutim, ako su firme međusobno neovisne po više parametara, onda rizika nema, po meni. Pokušajte biti malo detaljniji o čemu se radi.

Tehnički, to je točno,paušalni obrt jest najpovoljniji, ali nosi u sebi jedan porezni rizik. Ako kolega te radionice radi u prostorima i na opremi svog redovnog poslodavca, u teoriji porezna uprava bi to mogla tretirati kao nezakonitu poreznu evaziju, odnosno prividni pravni posao i utvrditi dohodak od nesamostalnog rada po istim. Obrt podrazumijeva odvojenost od poslodavca, rad u svom prostoru, na svojoj opremi i ne nužno samo s jednom firmom... U praksi, to je teško provedivo i mala je vjerojatnost da će se dogoditi, ali kako je u medijima najavljeno 'češljanje' paušalnih obrta po toj osnovi, red je upozoriti. Moje je mišljenje da to neće biti masovne akcije, jer poznajem kapacitete Porezne uprave, ali neki nenulti rizik postoji.

Vlasnik firme ne odgovara svojom imovinom za dugove firme. Jedini slučaj kada odgovornost za poslovanje društva na neki način prelazi na vlasnika firme (koji ujedno obavlja i izvršnu funkciju) je u slučajevima kada je počinjeno neko kazneno djelo ili kada postoji zlouporaba prava (tzv proboj pravne osobnosti) prema Općem poreznom zakonu.