Mario137

Tako nekako. Pravilnik o porezu na dohodak omogućuje uračunavanje poreza uplaćenog u inozemstvu čak i kada nema ugovora o izbjegavanju. Vodite računa da postupak isplanirate i iskalkulirate unaprijed, da kasnije ne bude iznenađenja. Ispitajte kako stoje stvari u Meksiku s oporezivanjem nerezidenata i načinu na koji ćete pribaviti potvrdu o uplaćenom porezu od njihovog poreznog tijela. Istu trebate prevesti na hrvatski od ovlaštenog sudskog tumača. U poreznu obvezu u RH uračuava vam se dohodak po načelu svjetskog dohotka, što znači da će sva vaš dohodak biti oporezivan u RH. Kada postoji ugovor, onda je lakše, ovako dosta ovisi o tumačenju poreznog tijela iz zemlje rezidentnosti. Ali mislim da u vašem slučaju ne bi trebalo biti komplicirano.

Dug još uvijek nije utvrđen, zato nije evidentiran ni na vašoj ni na knjigovodstvenoj kartici vaše firme kod Porezne uprave. Zastara prava na utvrđivanje doprinosa je je 6 godina, dakle, nemate što učiniti nego pripremiti se na eventualnu obročnu otplatu duga ako/kada dug bude utvrđen. Dobit ćete rješenje od HZMO ili Porezne uprave i kada dug dospije, možete sklopiti upravni ugovor i platiti kroz najviše 24 rate, ako zadovoljavate uvjete za isti. Postoji i sasvim mala mogućnost da vam dug uopće neće biti utvrđen, ali bojim se da će biti barem za dio duga, s obzirom na promjenu zakona. Ranije se znalo događati da se dug po toj osnovi uopće ne utvrdi, ali vremena su se promijenila, jer je to postalo politički aktualno. Dakle, nemate što poduzimati dok ne dobijete rješenje, a dug će dospjeti najvjerojatnije 30 dana nakon što vi primite rješenje.

Tehnički, to bi prošlo. Udruga za edukaciju bi mogla plaćati predavače i obavljati djelatnost edukacije, ali zbog djelatnosti koju obavlja, odnosno zbog konkurencije drugima, bila bi prema članku 2 stavku 7 Zakona o porezu na dobit vezana i porezom na dobit, pa bi na kraju ispalo nepovoljnije nego drugi gospodarski oblik tipa d.o.o. ili obrt..

Mogu li pitati kako znate da ste dužni doprinose? To mislite ili ste vidjeli na knjigovodstvenoj kartici firme kod Porezne uprave? Pitam to jer ako niste sami poslali JOPPD obrasce, odnosno ako se niste sami zadužili, na vašoj firmi 99,9% nema nikakvog duga doprinosa. U situaciji koju opisujete, dug eventualno može ići na vaše ime, ali ne i na firmu. Provjerite to..

Imam pitanje vezano za ukidanje radnog mjesta, radi se o državnoj upravi, konkretno, Ministartvu financija. U samo jednoj organizacijskoj jedinici ukinuto je radno mjesto, dok je osoba bila na roditeljskom dopustu. Inače to radno mjesto i dalje postoji na razini Ministarstva u svakoj županijskoj organizaciji, osim u toj jednoj gdje je ukinuto od strane neke komisije koja je predlagala radna mjesta u novoj sistematizaciji. Osoba je raspoređena na drugo radno mjesto na kojem je plaća manja 10%. Kako se radi o državnoj upravi, u igri su u najmanju ruku Zakon o državnim službenicima i Zakon o radu. Članak 36. Zakona o radu: Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove Članak 36. (1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korištenja toga prava. (2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava. U ovom slučaju radno mjesto još uvijek postoji svugdje u RH osim u jednoj organizacijskoj jedinici, pa se ne može reći da je ukinuto općenito, nego samo parcijalno i samovoljno u jednoj jedinici, pod obrazloženjem da srednja i viša stručna sprema ne trebaju u toj jedinici. Godinu dana nakon toga jedna osoba SSS odlazi u mirovinu i oni raspisuju natječaj za polaznika stručnog osposobljavanja VŠS, čime pokazuju da to nije istina i da potreba tog posla i dalje postoji, kao i svugdje drugo u RH. Budući je riječ o državnoj upravi i nema ugovora o radu, nego se radi temeljem rasporednog rješenja, prava su regulirana prvenstveno kroz upravni postupak koji je dug i neizvjestan. Osim žalbe u upravnom postupku, što konkretno poduzeti? I budala vidi da je riječ o samovoljnom postupanju lokalnih šerifa, što bi bilo razumljivo da je privatnik u pitanju, ali ovo je država, pa bi trebalo biti lakše, ali mi se ne čini da će biti. Ako su nečija prava iz radnog odnosa regulirana kroz upravni postupak koji se teoretski može vrtjeti ukrug beskonačno, što se još paralelno može poduzeti da se osoba vrati na to radno mjesto i da joj se isplati razlika plaće plus kamate? Hvala!!

Ugovore i rješenja vezana za porez trebate čuvati 6 godina, koliko iznosi rok zastare prava na utvrđivanje poreza. Da su vas do sada uhvatili bila bi to Carinska inspekcija, koja bi pokrenula prekršajni postupak protiv vas. Ne znam kolike su u praksi kazne u pitanju, ali rad na crno ne isplati se i iz drugih razloga. Primjerice, znam slučajeve u kojima ljudi nisu prijavili goste ni na jedan način (ni TZ-u ni Poreznoj..), a kasnije su isti nekim nesretnim slučajem ozlijeđeni, pa se uključuje policija. Jednom je bila riječ o smrtnom slučaju i tada su izneseni podaci da je protiv vlasnika stana pokrenuta kaznena prijava i zaštitna mjera zabrane djelatnosti za neko vrijeme.

Jest, legalno je. Malo tko to radi tako, ali znam neke primjere koji su prolazili tako određeno vrijeme. Carinska inspekcija nije nadležna, jer ne radite 'na crno', imate pokriće kroz ugovor o (kratkoročnom) najmu stana. Za turističku inspekciju ne znam, u teoriji oni to mogu proglasiti turističkom djelatnošću, ali ne vjerujem da hoće, jer će jedva čekati da i oni imaju pokriće kroz ugovor o najmu. Krivnja je na onome tko obavlja djelatnost, a ne onome tko je vlasnik. Međutim, mišljenja sam da u vašem slučaju neće biti tih problema ako pokažete ugovor o najmu i rješenje Porezne uprave o plaćanju poreza. Ipak je taj porez koji plaćate nepovoljniji od samog paušala, pa nije logično da vas netko tereti za izbjegavanja plaćanja poreza. S druge strane, nadležna turistička i/ili carinska inspekcija nema nekog motiva djelovati, odnosno pobijati ugovor o najmu da bi utvrdili 'svoje', jer nema osnove da plaćate oboje. Čak mislim da im to uopće nije bitno što se tiče samih javnih davanja. Npr. čak i kada bi vi imali dozvolu za iznajmljivanje turistima, čest je slučaj da takvi ljudi umjesto paušalnog poreza koji se plaća kada sami obavljate djelatnost, sklope ugovor o zakupu sa nekim trgovačkim društvom koji se bave time, po principu 'puno za prazno'. Ako vam turistička inspekcija utvrdi neki prekršaj jer obavljate tu djelatnost, a nemate uvjete za nju, a to možete pokušati pobijati time da to nije ta djelatnost - nego da se radi o (kratkoročnom) iznajmljivanju stana, a ne djelatnosti u turizmu. Koliko će to uspjeti, ovisi o upornosti i motivaciji inspekcije. Međutim, iz mog iskustva, samo u američkim filmovima i serijama se institucije međusobno tuku i prepiru za nadležnost nad nekim, u stvarnosti jedva čekaju da se riješe iste - osim u rijetkim slučajevima. Izgledi za uspjeh su kratkoročno vrlo dobri.

Pogledajmo što piše u Zakonu o porezu na promet nekretnina: Porezno oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade Članak 15. Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem 2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom 3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose. Iz citiranog ne vidim kako mišljenja o oslobođenju mogu biti proturječna. http://primjeri-ugovora.com/ostalo/ugovor-o-darovanju/

Još nešto - ukoliko se dogodi da drugi stupanj vraća predmet prvom stupnju, a prvi stupanj uporno ignorira shvaćanja drugog stupnja i i dalje rješava predmet po svome, onda ne može doći u obzir članak 81. ZUS-a, s obzirom da predmet niti ne može tim tempom doći do Upravnog suda? Postoji li neki način da se stranka u žalbi pozove na to da, zbog upornog ignoriranja uputa o rješavanju drugostupanjskog tijela, drugostupanjsko tijelo 'mora' riješiti stvar meritorno, odnosno umjesto prvostupanjskog tijela ili da samo osigura izvršenje presude? Drugim riječima, znamo da meritorno rješavanje nije praksa, ali zar u ovakvim slučajevima viša upravna instanca ne bi na neki naačin 'morala' koristiti upravo taj institut?

Za ovaj problem morate usvojiti malo drugačiji način razmišljanja. Vaša sadašnja/bivša tvrtka i vi ste strogo odvojeni entiteti. Kada razmišljate o potraživanju firme kao nečemu što se izravno slijeva u vaš džep, to nije dobar smjer Potraživanje je imovina firme. Ako vi prodajete poslovne udjele u svojoj firmi, ta cijena poslovnih udjela mora odražavati i vrijednost tih potraživanja. Ne znam kako ste ugovorili cijenu, ali onog trenutka kada prodate poslovne udjele, nemate nikakve veze sa potraživanjima firme koja će se možda naplatiti u budućnosti. Da se razumijemo, ni budući vlasnik s tim nema veze, to su opet sredstva firme, a ista se u nekom dijelu potencijalno vlasniku mogu isplatiti samo kroz dobit, što će ovisiti o ostatku poslovanja firme, nema zakonitog načina da se ista potraživanja isplate direktno vlasniku (sadašnjem ili bivšem, svejedno) Vrijednost tih potraživanja se obično korigira malo na niže, s obzirom na relativnu neizvjesnost realizacije, ali vi ovdje prodajete i ono što je u bilanci (kao npr potraživanja) i ono što nije u bilanci, npr uhodani poslovni model, listu klijenata, ugled itd itd. Po meni, morate sve uračunati u cijenu udjela. Ako novi vlasnik procjenjuje da će od kupnje firme imati dugoročnu korist, neće mu biti problem isplatiti vas odjednom ili u obrocima, svakako uzevši u obzir i potraživanja.

U tom slučaju, po meni, to je razvrgnuće suvlasničke zajednice (dioba), prvenstveno, pa tek onda darovanje.

Članak 29 stavak 3 Zakona o porezu na dohodak kaže: (3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kuna. Dakle, ne morate otvoriti obrt i plaćati poreze i doprinose ako od te djelatnosti ostvarujete manje od 80.500,00 kn i/ili ako ne primate neke poticanje za poljoprivredu koji su veći od nekog iznosa, čini mi se da se radi o cca 45 000 kn poticaja. Obratite pažnju na ovu formulaciju 'u neprerađenom stanju'. Ne biste smjeli proizvoditi i/ili prodavati maslinovo ulje, nego masline. Inače ste samim time što prerađujete poljoprivrede proizvode obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti. Napomenut ću samo da se ogroman broj OPG-a 'izvlači' s tim što ipak na tržište plasira vino i/ili maslinovo ulje, a ne grožđe i/ili masline, zbog izostanka kontrole. U principu Porezna uprava ne radi nadzor nad OPG-ima, ali u teoriji to može učiniti, kao i Ministarstvo poljoporivrede. Ipak je intencija zakonodavca, kako proizlazi iz citiranog članka, omogućiti ljudima da se 'na malo' bavi poljoprivredom bez porezne presije. Naravno, treba razlikovati ono što je po zakonu i ono što iz raznih razloga prolazi u praksi, a ja uvijek savjetujem da osigurate da sve bude po zakonu.

Hvala! Članak 81 ZUS zvuči dobro, pokušat ćemo zahtjevom za izvršenje presude. Sudu ne bi trebao biti problem utvrditi ne samo da prvi stupanj u ponovnom postupku nije rješavao sukladno shvaćanjima Upravnog suda, nego da praktički prvi stupanj čini cirkus i sprdnju od Upravnog suda...

Ovisi kolike primitke od zakupa plovila očekujete. Ukoliko su očekivani primici manji od 300 000 kn bruto na godišnjoj razini i ako je djelatnost samo zakup, bez da vi osobno obavljate neke poslove (skiper i sl), onda ne morate otvarati ništa, možete iznajmljivati i kao običan građanin. U tom slučaju samo ugovor dostavite u Poreznu upravu i oni vam na iznos iz ugovora razrežu porez i prirez na dohodak od imovine po osnovi zakupa pokretnine (plovila). Obrt i/ili d.o.o. su logičniji izbor ako prelazite navedeni limit.

Preporučujem da ponovno pogledate dugovanje vaše firme. Prema novom OPZ-u zastara za poreze i doprinose je 6 godina, a prijelazne i završne odredbe sugeriraju da je vaš dug u zastari. Čak je lako moguće da je bio u relativnoj zastari i po starom zakonu. Razlika je što po novom, oni taj dug moraju otpisati sami, tj paze na zastaru po službenoj dužnosti. Vi svejedno možete dati zahtjev za zastaru. Tj vaša firma. Posljedica je da vam taj staž neće biti upisan. Nakon toga slijedi likvidacija.

Ako nemate drugih koji su vam blokirali račun, nego samo Poreznu, možete pokušati sklopiti upravni ugovor i dug vratiti kroz 24 rate. To je mehanizam koji omogućuje da imate dohotka, a da opet plaćate dug. To se rutinski odobrava.

Prodaja osobne imovine (ako je to ovdje slučaj) ne može biti drugi dohodak.

Samo jedna stvar - kada i kako je majka stekla nekretninu? Pitam zbog eventualnog poreza na dohodak od otuđenja nekretnina. Što se tiče poreza na promet, tu ste mirni. Plaća ga stjecatelj nekretnine, a ne vi.

Treba odrediti poreznu rezidentnost. Nije jednostavan postupak, jer je specifičan za svaki slučaj posebno. To je potrebno odraditi na vrijeme, da ne bude iznanađenja. Većinom ispadne ok, kako je i kolega rekao, ali ne uvijek. Ukoliko prijateljica u RH ima svoju obitelj (muž,djeca) i/ili nekretnine i slično, ona je porezni rezident RH. Ako je sama, nema nekretnine, živi i radi u Austriji,onda nema problema.

Problem je u tome što nju Slovenija smatra poreznim rezidentom RH. Dakle, u Hrvatskoj mora podnijeti prijavu poreza na dohodak, po načelu svjetskog dohotka. Naravno, uplaćeni porez u Sloveniji će biti priznat sukladno zakonskim odredbama i Ugovoru o izbjegavanju.. Međutim, u stvarnosti određivanje porezne rezidentnosti nije tako jednostavan posao. Na status rezidenta (obično) prema članku 4 Ugovora o izbjegavanju, utječu mnoge stvari, a najvažnije je utvrđivanje središta životnih interesa. Dakle, nije dovoljno da se vi izjasnite ovako ili onako, to je stvar poreznog tijela da ispita činjenice. Središte životnih interesa određuje se prema mjestu prebivališta obitelji, mjesta u kojem boravite više od 183 dana, gdje radite, gdje posjedujete nekretnine i sl. Ukoliko (još) nemate vlastitu obitelj, a živite, radite i studirate u Sloveniji, vi ste porezni rezident Slovenije, dok se te okolnosti ne promijene. Ako vam taj status priznaju, nemate obvezu plaćanje poreza u RH, a ako vas netko na to pozive, morate donijeti potvrdu o poreznoj rezidentnosti slovenskog poreznog tijela i tu naš Porezna uprava obustavlja postupak. Kada vas priznaju kao rezidenta, svakako tražite tu potvrdu jednom godišnje. Iz nje proizlazi da se sve vaše obveze utvrđuju u Sloveniji, kakve god one bile. Tako da možete unaprijed sagledati cijelu sliku.

Ako nemate potpisan nikakav dokument, narudžbenicu, priznanicu, uplatnicu ili bilo što slično tu se više ništa ne može učiniti, jer ako nema pisanog traga - nije se dogodilo u računovodstvenom i financijskom smislu. Preostaje vam jedino da ga tužite za prijevaru, ukoliko su te osobe voljne svjedočiti, ali ja o tome ne znam baš, tako da ne bi ulazio u to.

A da li je svaka od navedenih čestica vlasništvo oca ili nad nekim česticama treba raditi razvrgunuće suvlasničke zajednice? Ako su to odvojene čestice i otac je vlasnik istih, dovoljan je darovni ugovor.

Jamčevina je novčani depozit koji služi za osiguranje, ne radi se o predujmu za isporuku robe i/ili usluge i slijedom toga nije oporeziva PDV-om. Dakle, ne 0%, nego uopće nije predmet oporezivanja PDV-om.

Ako uređaj nije ispravan, to može biti iz više razloga. Ako samo nema interneta, onda mu izdajete račun bez JIR i ZKI, pa isto fiskalizirate naknadno u roku 48 sati. Ukoliko sam uređaj nije ispravan i ne može ispisati nikakav račun, onda morate imati knjigu uvezanih računa ovjerenu u Poreznoj upravi i ručno iz nje ispisati račun.

U principu može, ali zahvalnije je oca prijaviti kao uzdržavanog člana kroz obrazac ZPP-DOH koji se predaje umjesto porezne prijave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Bit će potreban njegov OIB, vaš rodni list, i uvjerenja porezne i mirovinskog BiH o visini primanja. Može ga se istim postupkom staviti i na PK, samo onda opet na kraju godine treba dokazivati isto kroz ZPP-DOH, jer Porezna uprava RH ne raspolaže podacima o njegovom dohotku iz BiH. Podrazumijeva se da isti ostvaruje uvjete za uzdržavanog člana, tj da nema primitke veće od limita za uzdržavnog člana.