Smanjena ubrojivost

[anonimno]

Molim da mi netko objasni i pojasni da li smanjena ubrojivost prilikom počinjenja kaznenog djela utječe kao olakotna okolnost na sudu ?

 

Inače smanjena ubrojivost je konstantirana.

 

Molim da mi netko objasni kako to ide, mislim kako suci pri suđenju gledaju na to ? I molim da mi se objasni što to znači smanjena ubrojivost i na osnovu čega se to može zaključiti tko je smanjeno ubrojiv ?

 

Unaprijed hvala

[anonimno]

dakle krenimo redom:

 

a) neubrojivost ili smanjenu ubrojivost utvrđuje sudski vještak medicinske struke. (kada,kako i pod kojim uvjetima nije važno za tvoje pitanje).

 

za tvoje pitanje važne su posljedice za utvrđenu smanjenu ubrojivost.

 

Zakon (kazneni) po tom pitanju u članku 42 kaže ovako: "počinitelj koji je u vrijeme počinjenja k.d. zbog nekog stanja iz članka 40. stavak 2.ovoga Zakona bio smanjeno ubrojiv u -znatnoj mjeri- može se blaže kazniti, ako do smanjenja ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno.

 

Dakle ako je u tvom slučaju ustanovljena, u znatnoj mjeri smanjena ubrojivost, a nije do nje došlo samoskrivljeno (čl.41KZ-a) onda ne samo da je to olakotna okolnost nego to postaje temelj za ublažavanje kazne. Dakle ispod granice minimuma određenog za to djelo (vidi čl.57 Kz-a).

Ako ta smanjena ubrojivost nije u znatnoj mjeri utvrđena onda to eventualno može poslužiti kao olakotna okolnost ovisno opet o okolnostima djela i što je dovelo do smanjene ubrojivosti.

Ako netko npr. pod utjecajem alkohola prebije ženu na mrtvo ime, sigurno mu sud pri izricanju sankcije neće okolnost smanjene ubrojivosti uzrokovane alkoholom uzimati kao olakotnu okolnost, osim u slučaju potpune neubrojivosti pod uvjetom da nije samoskrivljena.

Znači procjena olakotne okolnosti je u domeni slobodne sudačke ocjene.Izbor olakotnih i otegotnih okolnosti sudac obrazlaže (barem bi trebao) u presudi.

Eto nadam se da sam ti barem malo pomogao.

[Mrljavac]

Ajd da se i ja ubacim pa citiramo Zakon:

 

Neubrojivost

 

Članak 40.

 

(1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može primijeniti kaznenopravna sankcija.

 

(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.

 

Samoskrivljena neubrojivost

 

Članak 41.

 

Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugim sredstvima, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.

 

Smanjena ubrojivost

 

Članak 42.

 

Počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv može se blaže kazniti, ako do smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno.

 

[anonimno]

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN. 71/06). u članak 42 unosi malu promjenu na slijedeći način:

 

Članak 3.

 

U članku 42. iza riječi: »bio smanjeno ubrojiv« dodaju se riječi: »u znatnoj mjeri«.

 

[anonimno]

Šta to znači u znatnoj mjeri ?

jel može biti i kako drugo osim u znatnoj mjeri ?

[anonimno]

 

To bi ti bilo nešto na tragu nekadašnjeg instituta bitno smanjene ubrojivosti, stanja koje nije neubrojivost a nije ni obična smanjena ubrojivost koja se uzima kao olakotna okolnost. Dakle u takvom stanju počinitelj djela doduše shvaća značenje svoga djela i upravlja svojim postupcima ali su mu te sposobnosti bitno smanjene tj. otežane zbog npr. duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili nedovoljnog duševnog razvoja ili neke druge teže duševne smetnje.

To se stanje mora vještačenjem utvrditi da li je bilo prisutno tempore criminis (u vrijeme počinjenja djela), dakle postojanje nekog od navedenih poremećaja ili bolesti nisu same za sebe jamstvo da je osoba bila neubrojiva ili smanjeno ubrojiva u znatnoj mjeri u vrijeme izvšenja djela ali je svakako dobar indicij i razlog da se obavi sudsko vještačenje.

Vještak onda u svom nalazu i mišljenju procjenjuje stanje počinitelja tempore criminis i njegovu sposobnost shvaćanja djela i upravljanja vlastitim postupcima a sud na temelju toga onda odlučuje da li će počinitelja proglasiti neubrojivim ili smanjeno ubrojivim a onda unutar toga vidjeti da li je smanjena ubrojivost bila u znatnoj mjeri (opet na sugestiju vještaka).

Pravni učinak utvrđene smanjene ubrojivosti u znatnoj mjeri je u mogućnosti blažeg kažnjavanja (ispod zakon. okvira za to djelo) za razliku od "obične" smanjene ubrojivosti kad to postaje obična olakotna okolnost (čl. 56. st. 2. KZ-a) , koju sud uzima u obzir pri odmjeravanju kazne u zakonskom okviru.