Jump to content

Puni i smanjeni fond radnih sati i isplata plaće


Tata1966

Preporučene objave

Imam u privatnoj d.o.o. tvrtci koja glasi na suprugu koja je tamo vlasnik i direktor zaposlenog čovjeka na neodređeno. U Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme piše da mu je brutto plaća cca 7500 kuna (ili u praksi netto cca 5200 kuna), i nema spomena u ugovoru o količini radnih sati mjesečno. 

Zanima me da li se ta plaća smije umanjivati ukoliko radnik nema odrađen puni fond radnih sati (dečko često treba slobodne dane za nešto. dobiva ih na svoj zahtjev), koje mu u ime dobrih odnosa u malom kolektivu dajemo (iste on ponekad odradi u subotu, jer radi ponedjeljak - petak po 8 sati, subote, nedjelje i praznike je slobodan), no ponekad ide i ranije sa posla jer mu treba otići sa posla sat, dva ili i ponekad 4 sata (npr. ide na sprovod ili vozi mamu doktoru i veli da mu treba, a te sate ne odradi naknadno).

Npr. ako odradi desetak sati manje od nekakve mjesečne satnice koja je normalna, iz bilo kojih razloga, najčešće ranijeg odlaska sa posla jer to traži i dobije (velim to jer u Ugovoru o radu ne piše koliko sati treba odraditi mjesečno - ima li gdje propisano koliko se mora odraditi mjesečno ovisno o mjesecu?), da li i kako se smije njemu obračunati i manja plaća za sate koje je otišao ranije sa posla, a ne da bez obzira koliko radio dobije istu plaću? 

Treba li u ugovoru biti propisana mjesečna satnica?

Treba li onda u Ugovoru biti propisano i koliko je plaćen brutto po satu, pa onda tako zbrajati satnicu, a ne da bez obzira kakav bio mjesec i koliko on radio dobije istu plaću (čiji je brutto napisan u Ugovoru o radu)??

Navodno računovotkinja tvrtke (privatna firma) veli da mi nemamo pravo njemu smanjivati plaću ako on nije odradio puni fond radnih sati, iako se nakupi desetak sati mjesečno koje je on tražio da ode ranije zbog svojih potreba i to nije odradio - trebamo li mi plaćati te sate i ako ne, kako to i po kojem zakonu odraditi u obračunu plaće??

Treba li napraviti i novi Ugovor o radu glede uvođenja eura u kojemu će u prijelaznom radoblju iskazivanja cijena i u kunama i u eurima biti potrebno imati i takav Ugovor o radu, a od Nove Godine 2023. da bude Ugovor samo sa eurima?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Prilikom prijave radnika na mirovinsko osiguranje u rubriku "dnevno radno vrijeme osiguranika" bilo je potrebno upisati koliko će radnik raditi svaki dan. Za puno radno vrijeme to je 8h dnevno ili 40h tjedno. Ako ste u toj rubrici naveli 8h dnevno (ili 40h tjedno) tada imate određene dnevne odnosno tjedne sate. Za svakog radnika mora se voditi evidencija o radnom vremenu tzv. šihterica gdje se upisuje koliko je radnik svaki dan odradio sati i ona je osnova za isplatu plaće. Pa onda svaki dan naznačite u koliko sati je radnik počeo raditi i u koliko je sati završio rad. Kada radnik ranije izađe s pola u evidenciju napišite u koliko je sati završio rad. Tako ćete imati za svaki dan u mjesecu točan broj odrađenih sati i to šaljete računovodstvu za isplatu plaće. Netočno je da radniku ne bi mogli isplatiti manju plaću ukoliko je taj mjesec odradio manji broj sati ako radnik ima prijavu za puno radno vrijeme.

 

U pogledu uvođenja eura prema trenutnom tumačenju Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom nije obveza mijenjati ugovor o radu zbog uvođenja eura već će se plaća preračunavati iz kuna u eure prema propisanom fiksnom tečaju konverzije, ali vjerujem da je praktičnije napraviti novi ugovor s plaćom u eurima. U prijelaznom razdoblju dvostrukog iskazivanja cijena nije potrebno napraviti novi ugovor o radu već je na obračunu plaće potrebno dvojno iskazati u kunama i eurima ukupan iznos isplaćene plaće radniku, dakle ne svaku stavku već samo isplaćenu plaću

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dana 12. 07. 2022. u 9:45, Ina83 je napisao:

Netočno je da radniku ne bi mogli isplatiti manju plaću ukoliko je taj mjesec odradio manji broj sati ako radnik ima prijavu za puno radno vrijeme.

Molim za savjet kako to izvesti i pravdati jer me računovotkinja uvjerava da on mora dobiti punu plaću (brutto i netto) iz Ugovora i na listi plaće mora biti prikazana puna satnica, inače smo u "prekršaju". Da li bi to značilo da se ugovorno treba odrediti kolika je vrijednost satnice i onda množenjem sa odrađenim satima dobiti plaću, a da se tako ne krši ugovor o radu u kojemu je navedena fiksna brutto plaća? Mogu li napisati Ugovor o radu na neodređeno gdje je plaća specificirana kao brutto po satu?

Inače, riječ je o privatnoj tvrtci, d.o.o., ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Da li se u Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme mora navoditi brutto plaća u fiksnom iznosu za cijelu minimalnu satnicu u mjesecu ili se može navoditi i brutto plaća po jednom satu (jer ovako je jednako plaćen bez obzira koliko radio i ispada da svaki mjesec njegova satnica ima drugačiju vrijednost po satu)?

Obzirom djelatnik često koristi, na svoj zahtjev, slobodne sate i dane (odobravamo mu ih u ime dobrih odnosa), zanima me na koji način mu se može umanjiti plaća za sate koje je koristio kao slobodne sate i dane, a nije ih naknadno odradio (npr. uzme slobodan dan, na nogometu slomi nogu i do kraja mjeseca je na bolovanju, bez mogućnosti da odradi sate koje je bio slobodan unutar radnog vremena)?

Računovotkinja me uvjerava da - što meni nema logike da mu plaćam sate koje nije radio - ja njemu moram platiti punu plaću i punu satnicu bez obzira radio on ili ne u tom slučaju, kao i da ako radnik ima manjak sati na obračunu, to je krivica poslodavca, a ne radnika (iako je taj manjak zbog njegovih slobodnih sati, ne zato jer nije bilo posla ili poslodavac nije znao organizirati posao da je ispunjeno radno vrijeme).

Da li je davanje slobodnih dana isključiva krivica i odgovornost poslodavca za slučaj da radnik ne bude odradio te izostale sate na nekoj drugoj prilici unutar istog mjeseca, znači koje mu moram platiti iako nije odradio te sate ili dane?

Puno Vam hvala na trudu i odgovoru!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prema Zakonu o radu ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati podatke o:

1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu

2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima

3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova

4) danu početka rada

5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme

6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora

7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova

😎 osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo

9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna

Umjesto podataka iz točaka 6., 7., 8. i 9.  može se u ugovoru uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

Ne znam zapošljavate li više od 20 zaposlenih, jer ako zapošljavate morate imati pravilnik o radu koji može regulirati između ostalog i pitanje redovnog radnog vremena. Ako imate manje od 20 zaposlenih u ugovor o radu trebate navesti koliko traje redovan dan ili tjedan (8h dnevno radno vrijeme ili 40h tjedno radno vrijeme).

Plaća po pravilu treba biti određena u bruto iznosu i obvezno navedite da je to plaća za puni fond sati. Imate i mogućnost ugovoriti plaću po satu što je možda u Vašem slučaju praktičnije.

U Evidenciji radnog vremena (šihterici) imate rubriku Sati neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika i tu možete upisati za svaki dan kada radnik radnije ode s posla broj sati koliko je izostao. Tako ćete imati na platnoj listi puni fond sati koji će se rasporediti da odrađene i neodrađene sate. Za puni fond sati u mjesecu morate platiti doprinose ali ne i rad jer nije odrađen i pokušajte smanjiti s tolikim davanjem slobodnih dana jer si nepotrebno komplicirate

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija