Pravni aspekt otkaznog roka u odnosu na odredbe u Ugovoru

[Slyder]

Pozdrav kolege,

djelatnika čeka drugo radno mjesto. E sad, otkazni rok za osobe koje su manje od godinu dana kod poslodavca je po ZOR-u minimalno 14 dana. A, kako znamo da ZOR propisuje minimalne i maksimalne rokove te poslodavci u Ugovoru mogu navesti bilo koji rok u tom rasponu, što ako djelatnik recimo ne može odraditi 30 dana ?

Što ako se dogodi scenarij da poslodavac ne pristane na sporazumni? Postoji li tada, pravno gledano, bilo kakva opcija da se otkazni rok ne odradi. Naime, poznato je da poslodavci koji imaju potrebu popunjavanja radnih mjesta nerijetko ne mogu čekati predugo već uzimaju kandidate koji mogu početi raditi u najkraćem mogućem roku. Naravno, postoje i iznimke.

Nepojavljivanje na poslu pa izvanredni otkaz nikako nije opcija. 

Svaka informacija je dobrodošla.

Hvala i srdačan pozdrav svima,

Slyder

[Borbena7]

U slučaju nemogućnosti odrađivanja otkaznog roka, odnosno izostanka sporazuma s poslodavcom o skraćivanju otkaznog roka ili oslobađanju od istog, radnika nitko ne može prisiliti da dolazi na posao. Ako radnik izostane s radnog mjesta, tada  poslodavca ima mogućnost sudskim putem tražiti naknadu štete. 

Da li je u ugovoru o radu ili u internim aktima poslodavca već unaprijed utvrđena visina štete koju je potrebno naknaditi u slučaju da se ne odradi otkazni rok?

[Slyder]

prije 23 sati , Borbena7 je napisao:

Da li je u ugovoru o radu ili u internim aktima poslodavca već unaprijed utvrđena visina štete koju je potrebno naknaditi u slučaju da se ne odradi otkazni rok?

Poštovana Borbena,

U Ugovoru takva naknada nije definirana. Za interne akte pak ne znam budući da ih djelatnik nikada nije dobio na uvid. Doduše nije niti tražio uvid u iste.

Koje su moguće kazne tada?

 

Također vrijedi napomenuti da je djelatnik kod sklapanja Ugovora isti dobio na uvid prije potpisivanja, ali nikada nije dobio svoj primjerak nakon što je Ugovor potpisao.

uređeno: 7. lipanj 2023. od Slyder

[Borbena7]

Ako je ugovorom definirana ili ako ugovor upućuje na neku odredbu internog akta poslodavca, tada će se za tu propisanu kaznu poslodavca lako naplatiti (ako je radnik dobrovoljno ne podmiri).

Međutim ako visina kazne nije utvrđena na naprije navedeni način, tada bi poslodavca trebao u sudskom postupku potraživati svoja prva tj. naknadu štete od radnika. U tom slučaju prije svega mora dokazati nastanak i visinu štete...a što je dugotrajno i neizvjesno za samog poslodavca.

[Slyder]

Još jedno pitanje, ukoliko su u platnim listama navedene netočne informacije, odnosno ako poslodavac u platne liste piše razne naknade i/ili bonuse kako bi nadoknadio razliku između iznosa na koji je radnik prijavljen, i onog koji zaista prima na račun svakog mjeseca, jeli to opravdan razlog za izvanredni otkaz od strane djelatnika? 

[Borbena7]

prije 2 sati , Slyder je napisao:

ukoliko su u platnim listama navedene netočne informacije, odnosno ako poslodavac u platne liste piše razne naknade i/ili bonuse kako bi nadoknadio razliku između iznosa na koji je radnik prijavljen, i onog koji zaista prima na račun svakog mjeseca

Hoćete reći da obračun plaće ne odgovara iznosu isplate na računu radnika?

prije 2 sati , Slyder je napisao:

jeli to opravdan razlog za izvanredni otkaz od strane djelatnika? 

Ako i je, treba paziti na rok od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

[Slyder]

prije 48 minuta, Borbena7 je napisao:

Hoćete reći da obračun plaće ne odgovara iznosu isplate na računu radnika?

Odgovara obračun iznosu koji djelatnik dobiva na račun, ali je situacija takva da je djelatnik prijavljen na manju plaću, a onda se u platnu listu pišu stvari poput na primjer naknade na službenom putu, a djelatnik na službenom putu nije bio i slično.