evidentiranje već evidentirane katastarske čestice

[duje321]

Predmetna nekretnina je u cijelosti omeđena starim suhozidom, starim više od 100 godina. No međutim površina predmetne nekretnine prelazi 20 % dozvoljenog odstupanja, odnosno u naravi je ona veća za 70% od upisa u katastru 250 m2, dok u gruntovnici nema upisane površine. A da bi se mogla ispraviti evidentna gruba pogreška plana potrebno je od susjeda dobiti suglasnost, odnosno njegov potpis. Susjed nikada nije koristio, niti je posjedovao nekretninu iza starog suhozida, a niti ju je osporavao.  Ali kada mu je geodet poslao obavijest, sada tvrdi suprotno, odnosno tvrdi da je njegovo vlasništvo i zemlja iza suhozida. Što mi je činiti ?

[slavko1941]

Geodet zna koji je postupak u ovakvim slučajevima, nije mu sigurno prvi puta. Geodet će uputiti pozive svim vlasnicima graničnih parcela o datumu izmjere i svaki vlasnik moći će dati primjedbe na izmjeru ili suglasnost.

Ako se neki od vlasnika ne odazove geodet će to zabilježiti u zapisnik i napraviti izmjere. Zapisnik prosljeđuje katastarskom uredu koji će poduzeti postupak za rješavanje. Po njihovoj odluci preostaje nezadovoljnoj strani sudski postupak.

Ali vratimo se tvrdnji vlasnika granične parcele koji tvrdi da je i mali dio zemljišta koji prelazi suhozid njegovo vlasništvo. Mislim da će to to bit nemoguće utvrditi budući da su gromačice-suhozidi oduvijek bile točno razgraničenje uz napomenu da nisu pomicane od dana postavljanja. Može se dogoditi da je suhozid njegov, ali dio susjedne parcele koji je sa druge strane ne bi mogao biti njegovo vlasništvo.

 

[duje321]

Hvala na odgovoru. Geodet mi kaže da katastarski ured odbija provedbu elaborata, jer mu treba suglasnost susjeda da je stanje granica u skladu sa predmetnim elaboratom (budući da se radi o gruboj pogrešci jer stvarna površina premašuje površinski kriterij od 20 % i da tada mora susjed potpisati izvješće o međama). Susjed je imao uvid u elaborat, te osim što odbija potpisati suglasnost, stavio je i prigovor o značajnoj promjeni oblika njegove čestice. Ako katastar odbije provedbu elaborat, što mi je bolje učiniti?... žaliti se višoj instanci Državnoj geodetskoj upravi na rješenje katastra ili pokretanje sudskog spora. Dali je moguće usporedo žaliti se DGU i pokrenuti tužbu?  Bojim se da ako pokrenem sudski postupak da će se sve oduljiti.

[slavko1941]

Prigovor Državnoj geodetskoj upravi nema smisla jer je službenik u prvom postupku radio po propisima te uprave.

Najbolje je tražiti od geodetske uprave rješenje o odbijenom elaboratu gdje će biti i obrazloženje o neprihvaćanju i angažirati odvjetnika.

[Van Gogh]

Malo pojašnjenje prethodnog posta (s upravne strane) - mislim da ustvari nemate izbora.

Za provedbu svih vrsta promjene podataka katastarskog operata zadužen je katastarski ured koji o tome donosi rješenje u upravnom prvostupanjskom postupku, u kojem je u uputi o pravnom lijeku navedena DGU kao drugostupanjsko tijelo kojem se ulaže žalba.

U slučaju da stranka (svejedno koja) bude nezadovoljna tim drugostupanjskim (upravnim) rješenjem DGU, može pokrenuti upravni spor ulaganjem tužbe Upravnom sudu, te pritom Upravni sud procjenjuje pretpostavke za vođenje upravnog spora i nakon možebitne odluke o svojoj nenadležnosti rješenjem će odbaciti tužbu, a kao i svaki sudski postupak i taj se  može prilično oduljiti…

Ako stranka i dalje bude nezadovoljna rješenjem/presudom Upravnog suda, još joj preostaje drugostupanjski upravni spor pred Visokim upravnim sudom.

Za zastupanje pred katastrom dovoljan je angažman ovlaštenog inženjera geodezije koji je ionako vezni igrač vas i katastra kao izrađivač geodetskog elaborata i najupućeniji u postupak pred katastrom, a za sve ostale eventualne daljnje postupke - drugostupanjski žalbeni postupak pred DGU, a pogotovo pokretanje upravnog spora pred Upravnim sudom uputno je angažiranje odvjetnika.

uređeno: 20. kolovoza od Van Gogh
korekcija odgovora

[duje321]

prije 2 sati , duje321 je napisao:

Hvala na odgovoru. Geodet mi kaže da katastarski ured odbija provedbu elaborata, jer mu treba suglasnost susjeda da je stanje granica u skladu sa predmetnim elaboratom (budući da se radi o gruboj pogrešci jer stvarna površina premašuje površinski kriterij od 20 % i da tada mora susjed potpisati izvješće o međama). Susjed je imao uvid u elaborat, te osim što odbija potpisati suglasnost, stavio je i prigovor o značajnoj promjeni oblika njegove čestice. Ako katastar odbije provedbu elaborat, što mi je bolje učiniti?... žaliti se višoj instanci Državnoj geodetskoj upravi na rješenje katastra ili pokretanje sudskog spora. Dali je moguće usporedo žaliti se DGU i pokrenuti tužbu?  Bojim se da ako pokrenem sudski postupak da će se sve oduljiti.

Može li mi biti od pomoći da dobijem na vremenu , ako angažiram ovlaštenog stalnog sudskog vještaka za geodeziju da izradi nalaz i mišljenje za predmetni elaborat ? Naime, iz preklopa avio snimaka iz 1968 sa katastarskim planom se jasno vidi stari suhozid koji je i dan danas na terenu, pa da stručno mišljenje i obrazloženje sudskog vještaka dostavim katastarskom uredu kao dokaz. Uostalom, ako katastar odbije provedbu i budem primoran angažirat odvjetnika i pokrenuti sudski postupak, sud će ionako morati angažirati sudskog vještaka u rješavanju spora.

[duje321]

prije 56 minuta, Van Gogh je napisao:

Malo pojašnjenje prethodnog posta (s upravne strane) - mislim da ustvari nemate izbora.

Za provedbu svih vrsta promjene podataka katastarskog operata zadužen je katastarski ured koji o tome donosi rješenje u upravnom prvostupanjskom postupku, u kojem je u uputi o pravnom lijeku navedena DGU kao drugostupanjsko tijelo kojem se ulaže žalba.

U slučaju da stranka (svejedno koja) bude nezadovoljna tim drugostupanjskim (upravnim) rješenjem DGU, može pokrenuti upravni spor ulaganjem tužbe Upravnom sudu, te pritom Upravni sud procjenjuje pretpostavke za vođenje upravnog spora i nakon možebitne odluke o svojoj nenadležnosti rješenjem će odbaciti tužbu, a kao i svaki sudski postupak i taj se  može prilično oduljiti…

Ako stranka i dalje bude nezadovoljna rješenjem/presudom Upravnog suda, još joj preostaje drugostupanjski upravni spor pred Visokim upravnim sudom.

Za zastupanje pred katastrom dovoljan je angažman ovlaštenog inženjera geodezije koji je ionako vezni igrač vas i katastra kao izrađivač geodetskog elaborata i najupućeniji u postupak pred katastrom, a za sve ostale eventualne daljnje postupke - drugostupanjski žalbeni postupak pred DGU, a pogotovo pokretanje upravnog spora pred Upravnim sudom uputno je angažiranje odvjetnika.

Koliko može trajati postupak i donošenje rješenja DGU ako budem primoran uložiti žalbu drugostupanjskom tijelu?

uređeno: 20. kolovoza od duje321

[Van Gogh]

prije 2 sati , duje321 je napisao:

Koliko može trajati postupak i donošenje rješenja DGU ako budem primoran uložiti žalbu drugostupanjskom tijelu?

To je neizvjesno - ja sam radila na upravnom postupku u tijelu graditeljstva, pa je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, naše  drugostupanjsko tijelo, neke žalbe rješavalo u kratkom roku za mjesec dana, a neke je žvakalo preko godinu dana (uz požurnice koje im očigledno nisu bile bitne).

Vjerojatno je slično i u DGU.

prije 9 sati , slavko1941 je napisao:

Ali vratimo se tvrdnji vlasnika granične parcele koji tvrdi da je i mali dio zemljišta koji prelazi suhozid njegovo vlasništvo. Mislim da će to to bit nemoguće utvrditi budući da su gromačice-suhozidi oduvijek bile točno razgraničenje uz napomenu da nisu pomicane od dana postavljanja. Može se dogoditi da je suhozid njegov, ali dio susjedne parcele koji je sa druge strane ne bi mogao biti njegovo vlasništvo

Korisnik @slavko1941 vam je dobro objasnio logiku i svrhu suhozida kao međe između katastarskih čestica, te je malo vjerojatno da je dio susjedne k.č. lociran sa vaše strane suhozida. Vidjet ćete kako će se postaviti katastar u svezi provedbe geodetskog elaborata i što će navesti u obrazloženju rješenja.  U svakom slučaju, žalit će se netko od stranaka - ili vi ili posjednik susjedne čestice.

 

prije 3 sati , duje321 je napisao:

Može li mi biti od pomoći da dobijem na vremenu , ako angažiram ovlaštenog stalnog sudskog vještaka za geodeziju da izradi nalaz i mišljenje za predmetni elaborat ? Naime, iz preklopa avio snimaka iz 1968 sa katastarskim planom se jasno vidi stari suhozid koji je i dan danas na terenu, pa da stručno mišljenje i obrazloženje sudskog vještaka dostavim katastarskom uredu kao dokaz.

Mislim da s angažmanom ovlaštenog stalnog sudskog vještaka za geodeziju ne bi dobili ništa (samo dodatni trošak) jer katastru je bitno da je ovlašteni inženjer  geodezije  upisan u Hrvatsku komoru ovlaštenih inženjera geodezije uz dobiven broj ovlaštenja i pečat, te da su geodetski elaborati izrađeni prema predviđenoj zakonskoj proceduri i pripadajućim pravilnicima na prikladan način za katastarsku provedbu. Uz pravo dobivenog ovlaštenja svaki ovlašeni inženjer geodezije ima također odgovornost da svoj posao obavlja kompetentno i profesionalno, tako da nalaz i stručno mišljenje SSVzG katastru neće biti dodatni argument. Svaki prijavni list, uz propisane dijelove ima na posljednjoj stranici tehničko izvješće u kojem OIG upisuje sve mjerodavne podatke značajne za katastarski upis, u smislu nalaza i stručnog mišljenja.

Ne trčite pred rudu - možda DGU donese pozitivno rješenje po vas...u tom slučaju bi protustranka trebala podnijeti tužbu upravnom sudu - koja ima svoju cijenu...

 

[duje321]

prije 12 sati , Van Gogh je napisao:

Mislim da s angažmanom ovlaštenog stalnog sudskog vještaka za geodeziju ne bi dobili ništa (samo dodatni trošak) jer katastru je bitno da je ovlašteni inženjer  geodezije  upisan u Hrvatsku komoru ovlaštenih inženjera geodezije uz dobiven broj ovlaštenja i pečat, te da su geodetski elaborati izrađeni prema predviđenoj zakonskoj proceduri i pripadajućim pravilnicima na prikladan način za katastarsku provedbu. Uz pravo dobivenog ovlaštenja svaki ovlašeni inženjer geodezije ima također odgovornost da svoj posao obavlja kompetentno i profesionalno, tako da nalaz i stručno mišljenje SSVzG katastru neće biti dodatni argument. Svaki prijavni list, uz propisane dijelove ima na posljednjoj stranici tehničko izvješće u kojem OIG upisuje sve mjerodavne podatke značajne za katastarski upis, u smislu nalaza i stručnog mišljenja.

Ne trčite pred rudu - možda DGU donese pozitivno rješenje po vas...u tom slučaju bi protustranka trebala podnijeti tužbu upravnom sudu - koja ima svoju cijenu...

 

Ovlašteni geodet mi kaže da pravilnik o izradi geodetskih elaborata predviđa ovakvu situaciju i da u tom slučaju susjed mora potpisati izvješće o utvrđivanju međa da bi katastar proveo elaborat. No međutim, ovdje problem nije granica između nekretnina, nego jal i zloba.

[Van Gogh]

Imate pravo, da su na djelu jal i zloba, i katastar je također u pravu kad traži potpis susjeda u elaboratu za uređenje međa, a ako vaš geodet ne uspije isposlovati suglasnost susjeda na geodetski elaborat, te pritom ima veliku ulogu umijeće pregovaranja istog geodeta pri uvjeravanju susjeda da je suhozid bila ustanovljena međa između čestica od davnina.

Ukoliko geodetu pregovori nisu jača strana, katastar će vjerojatno odbiti zahtjev  iz razloga što nedostaje potpis susjeda u geodetskom elaboratu dostavljen u određenom roku u zaključku (ne upuštajući se u ocjenu da taj razlog predstavlja prethodno pitanje na sudu), i nema vam se smisla žaliti drugostupanjskom tijelu.

Sudski postupak se odvija kao vanparnični postupak za uređenje međe u skladu s člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima po nekoliko kriterija zacrtanih u istom članku, te nakon što sud utvrdi i označi među, svaki od susjeda može podnijeti parničnu tužbu za dokazivanje vlasništva, i shodno tome ponovno utvrđivanje međa.

Sudska priča koja može beskonačno potrajati i prilično koštati, pravi raj za odvjetnike (molim za izvinjenje forumske odvjetnike koji daju besplatne savjete na legalisu).

Možete i vi preuzeti pregovaračku ulogu svog geodeta (nemam ideju kako potaknuti susjeda da se iz afektivne sfere reagiranja prebaci u racionalno razmišljanje), sve je bolje nego sud, pa i ponuda nekog novčanog iznosa susjedu…  ili ponuda medijacije kao prethodnog postupka pregovaranja kod medijatora kao stručne osobe za vođenje pregovora…(možete otići na stranicu Hrvatske udruge medijatora pa se informirati što je medijacija).

Uglavnom, čeka vas još dug i trnovit put do ostvarenja vaših prava, ukoliko se ne promijeni način reagiranja vašeg susjeda. Pritom se toplo nadam, da će i sud zauzeti realan stav koji je iznio korisnik @slavko1941, a koji ćete vi dokazati preklopom avio snimaka iz 1968 sa katastarskim planom iz kojih se vidi stari suhozid koji je i dan danas na terenu.

uređeno: 21. kolovoza od Van Gogh
korekcija odgovora

[duje321]

prije 3 sati , Van Gogh je napisao:

Imate pravo, da su na djelu jal i zloba, i katastar je također u pravu kad traži potpis susjeda u elaboratu za uređenje međa, a ako vaš geodet ne uspije isposlovati suglasnost susjeda na geodetski elaborat, te pritom ima veliku ulogu umijeće pregovaranja istog geodeta pri uvjeravanju susjeda da je suhozid bila ustanovljena međa između čestica od davnina.

Ukoliko geodetu pregovori nisu jača strana, katastar će vjerojatno odbiti zahtjev  iz razloga što nedostaje potpis susjeda u geodetskom elaboratu dostavljen u određenom roku u zaključku (ne upuštajući se u ocjenu da taj razlog predstavlja prethodno pitanje na sudu), i nema vam se smisla žaliti drugostupanjskom tijelu.

Sudski postupak se odvija kao vanparnični postupak za uređenje međe u skladu s člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima po nekoliko kriterija zacrtanih u istom članku, te nakon što sud utvrdi i označi među, svaki od susjeda može podnijeti parničnu tužbu za dokazivanje vlasništva, i shodno tome ponovno utvrđivanje međa.

Sudska priča koja može beskonačno potrajati i prilično koštati, pravi raj za odvjetnike (molim za izvinjenje forumske odvjetnike koji daju besplatne savjete na legalisu).

Možete i vi preuzeti pregovaračku ulogu svog geodeta (nemam ideju kako potaknuti susjeda da se iz afektivne sfere reagiranja prebaci u racionalno razmišljanje), sve je bolje nego sud, pa i ponuda nekog novčanog iznosa susjedu…  ili ponuda medijacije kao prethodnog postupka pregovaranja kod medijatora kao stručne osobe za vođenje pregovora…(možete otići na stranicu Hrvatske udruge medijatora pa se informirati što je medijacija).

Uglavnom, čeka vas još dug i trnovit put do ostvarenja vaših prava, ukoliko se ne promijeni način reagiranja vašeg susjeda. Pritom se toplo nadam, da će i sud zauzeti realan stav koji je iznio korisnik @slavko1941, a koji ćete vi dokazati preklopom avio snimaka iz 1968 sa katastarskim planom iz kojih se vidi stari suhozid koji je i dan danas na terenu.

Pokušao sam sve, ali jednostavno to je nemoguća misija. Susjed me uvjerava da ja "dobivam" 200 m2... i kaže: potpisao bi da je razlika do 50 m2 (20%) ..  (ali tada mi nebi ni trebao ni njegov potpis).  Ne pomažu nikakva uvjeravanja ni mene ni geodeta da je to stara izmjera i da da se ne mogu uzimati zdravo za gotovo podaci austrougarske izmjere stare 200 godina.  A da stvar bude još luđa izmjerena je površina i njegove parcele. I gle čuda, i ona je za par kvadrata veća od upisane. To zna susjed, to znaju i u katastru, ali opet traže potpis da elaborat prođe. Ma, ovo mi se sve gadi ....

[Ivan Orgulje]

Ja bih predložio svakako žalbu DGU na odbijajuće Rješenje Katastra. Na to imate pravo i geodet i vi kao stranka (Pravilnik o geodetskim elaboratima, čl. 81). Bitno je da znamo točno razloge odbijanja, je li to međa, promjena površina ili općenito nešto. Tu odlučivanje DGU zna biti raznoliko, kako je već spomenuto gore.

Pokušajmo još drugi način - PIP (Pojedinčni ispravni postupak). Imate li kakve starije isprave koje dokazuju ove površine, tko je vlasnik i kakvo je trenutno stanje u ZK? Svakako pokušajte nabaviti kat.plan, ali i ZK plan temeljem kojeg je upisana ta parcela. Tu ima svega, ovisi kako koja gruntovnica radi. 

Dakle, to bi mogli pokušati i na ovaj način riješavati, ali sud bi mogao i ovdje zatražiti ovjereni Prijavni list po Katastru. Možda neće (ja sam uvijek tražio), samo imajte na umu da u PIPu više nema očevida niti svjedoka, već se isključivo ispravama treba učiniti vjerojatnim da neko pravo nije upisano u vašu korist.  Vrhovni sud je presudom Rev 346/2023 zauzeo takav pravni stav.