Jump to content

Naknada za odugovlačenje kaznenog postupka


gigic23

Preporučene objave

U kaznenom predmetu sada sam u svojstvu oštećenog kao tužitelja, nakon odustanka od progona državnog odvjetništva.

U pitanju je teško kazneno djelo u kojem bi eventualno dosuđena odšteta oštećenom išla na teret državnog proračuna.

Zbog toga i može sa stanovišta države biti razumljivo višegodišnje sasvim pasivno pravosudno postupanje općinskog državnog odvjetnišzva i prvostupanjskog suda ( nije doneseno nikakvo rješenje niti presuda ).

Kao oštećenik da li imam pravo postaviti zahtjev za naknadu zbog nerazumno dugog i neekonomičnog pravosudnog postupka i kome uputiti zahtjev?

 

Unaprijed hvala na odgovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U tom slučaju se podnosi Ustavna tužba.

Ako Ustavni sud utvrdi da je postupak do podnošenja ustavne trajao nerazumno dugo, donosi odluku da se tužba usvaja, nadležnom sudu naređuje da je dužan donijeti odluku što prije (ne dulje od 6 mjeseci), te dodjeljuje naknadu koja obično iznosi negdje 7000kn.

U pravilu se za razumni rok uzima vrijeme od 3 godine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Gus je napisao:

U tom slučaju se podnosi Ustavna tužba.

Ako Ustavni sud utvrdi da je postupak do podnošenja ustavne trajao nerazumno dugo, donosi odluku da se tužba usvaja, nadležnom sudu naređuje da je dužan donijeti odluku što prije (ne dulje od 6 mjeseci), te dodjeljuje naknadu koja obično iznosi negdje 7000kn.

U pravilu se za razumni rok uzima vrijeme od 3 godine.

 

Netočno.

 

Ustavni sud nije nadležan za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku osim za postupke na Vrhovnom sudu, za zaštitu toga prava treba se obratiti neposredno višem sudu, a naknada ovisi o trajanju sudskog postupka i može biti i 100 kuna, i više od 20000, ovisno o trajanju i okolnostima (uglavnom cca 1100-1200 kuna po godini prema novijoj praksi).

 

Za odugovlačenje državnog odvjetništva koliko mi je poznato nije moguće tražiti zaštitu navedenog prava jer se ne radi o suđenju. Eventualno bi se moglo pokrenuti pitanje prava na pristup sudu, ali mi nije poznato da je netko to poduzeo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Citiram

Smerdel, Sokol : Ustavno pravo "Nadzor ustavnosti i zakonitosti"

 

"Ustavne tužbe kojima ustavni sud rješava o povredi prava na suđenje u razumnom roku iz članaka 29. Ustava i članka 6., stavak 1. konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda rzlikuju se od ostalih ustavnih tužbi jer se one uvijek podnose prije nego što je iscrpljen redovni put zaštite zbog toga što postupak pred sudom traje predugo odnosno nerazumno dugo.

 

Ustavni sud, rješavajući o ovim ustanim tužbama, koje nose naznaku U-IIIA, ocjenjuje ukupno trajanje sudskog postupka bez obzira pred kojim se sudom ili sudovima vodio(općinskim, županijskim, Upravnim, Vrhovnim sudom). Pritom se vrijeme od kojeg se ocjenjuje razumnog sudskog postupka, bez obzira dali je on eventualno prije započeo, računa od 5.11.1997 kad je stupila naprijed navedena Konvencija. Po uzoru na ESZLJP, Ustavni sud prihvaća, u pravilu, kao razumni rok u kojem se na jednoj sudskoj instanci(primjerice općinskom sudu) treba donijeti presuda ili druga odluka, vrijeme od 3 godine"

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem se na vašim stavovima i razmišljanjima. Mislim da ću postupiti kako sam i prvotno razmišljala.

Kao laik znano mi je da na rješenje državnog odvjetništva nema žalbe, ali svakako bilo bi logično da se možeš žaliti na duljinu trajanja nepostupanja. Samim time nije ti godinama dozvoljen pristup sudu, te se kazneni progon primiče zastarnom roku.

Ako se ne varam i državno odvjetništvo je pravosudno tijelo.

Stoga ukoliko prijava na odvjetništvu (na kraju odustali od progona, te ja pruzimam progon pred sudom kao oštećenik-tužitelj) + postupak pred prvostupanjskim sudom, traje sedam godina (do sada bez ikakve odluke), onda..........idemo u Evropu!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

gigic23 je napisao:

Zahvaljujem se na vašim stavovima i razmišljanjima. Mislim da ću postupiti kako sam i prvotno razmišljala.

Kao laik znano mi je da na rješenje državnog odvjetništva nema žalbe, ali svakako bilo bi logično da se možeš žaliti na duljinu trajanja nepostupanja. Samim time nije ti godinama dozvoljen pristup sudu, te se kazneni progon primiče zastarnom roku.

Ako se ne varam i državno odvjetništvo je pravosudno tijelo.

Stoga ukoliko prijava na odvjetništvu (na kraju odustali od progona, te ja pruzimam progon pred sudom kao oštećenik-tužitelj) + postupak pred prvostupanjskim sudom, traje sedam godina (do sada bez ikakve odluke), onda..........idemo u Evropu!

 

Zaključak o Evropi bi bio potpuno točan kad se lažnom propagandom kod nas ne bi stvarala potpuno pogrešna slika o toj "savršenoj Evropi". Talijansko sudstvo nije ništa učinkovitije od našeg - naprotiv, o stručnoj razini grčkog sudstva smo se imali prilike uvjeriti u slučaju Laptalo, rumunjsko i bugarsko neću ni spominjati.... Prema tome, ulaskom u EU malo će se ili ništa promijeniti za obične građane. EU inzistira prvenstveno na stvarima koje su u vezi s olakšavanjem ulaska stranog kapitala (korupcija, zemljišne knjige) ili uspostavljanje novih međunarodnih normi koje se mogu nametnuti samo malim i slabijim državama (Haški sud).

 

Slažem se da nemogućnost utjecaja na duljinu postupka kod DO nije logična, ali zakoni i praksa ne moraju biti logični.

 

Slična vam je situacija i s prekršajnim predmetima. Primjer: ako su vam premjestili automobil zbog prekršaja, i prigovorite na prekršajni nalog, policija - ako ocijeni da bi na sudu nalog mogao pasti - uopće neće proslijediti postupak sudu. Budući da na kraju nećete biti kažnjeni, to se čini u redu, ali samo na prvi pogled. Ako su vam pri tome auto premjestili, trošak premještanja mogu od vas prisilno naplatiti bez čekanja na sudski pravorijek, a budući da do suda predmet neće niti doći, nećete moći dokazati da je trošak nalaćen bez osnove niti tražiti povrat novca ako ste trošak premještanja platili. Zastara je 4 godine, i s troškom premještanja se možete slikati.

 

Druga negativnost je da se uz takvu praksu može švercati i nedostavljanje sudu onih slučajeva u kojima "nije zgodno" da budu dostavljeni, jer se gube u toj masi.

 

Osobno sam se u takvom slučaju obratio Ustavnom sudu tužbom radi zaštite prava na pristup sudu (pravo da pošteni i nepristrani sud ...). Znate li što se desilo? Nećete mi vjerovati: ustavnu tužbu odbacio je glavni tajnik Ustavnog suda, osoba koja uopće nije ovlaštena da odlučuje o tužbama!!!

 

Usput, zaustavljanje "nezgodnih" predmeta na razini DO je puno učinkovitije nego na sudu, jer postupak u toj fazi po prirodi stvari nije javan, dakle ne postoji nikakva mogućnost nadzora. Zato je većina kriminala do dolaska Bajića omogućena upravo šutnjom i "ladičarenjem" DO, a ne neučinkovitošću sudova jer predmeti nisu do sudova ni dolazili. A i Bajić je čekao da mu politika da zeleno svjetlo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija